Ostani doma
Novosti / Hrvatska

"Nas ništa ne pitaju"

Može li Hrvatska graditi novu nuklearku zelenim novcem iz EU fondova i koliko bi koštala? Član uprave NEK za Direkt: 'Od 5 milijardi naviše...'

Uz Nuklearnu elektranu se već godinama beru zdrave jabuke i na taj način se prikazuje koliko je ova Energija neopasna

Ministar Tomislav Čorić sinoć je u Direktu izazvao pravu energetsku senzaciju kad je rekao da je Vlada zainteresirana za gradnju i drugog bloka Nuklearne elektrane Krško.

To je već najavila slovenska Vlada i Čorić smatra da je šteta da taj projekt prođe bez nas, obzirom da je Hrvatska suvlasnica Nuklearke. Ali riječ je o poslu od nekoliko milijardi eura, a Europska komisija nuklearke ne tretira kao izvor zelene energije za koje se može dobiti subvencija.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Međutim Hrvatska, Slovenija i još osam zemalja rade upravo na tome. Da za nuklearke možemo dobiti poticaje kao za vjetrolektrane. Uspiju li u tome, Andrej Plenković koji će vladati duže od raspada nuklearnog otpada i neki budući slovenski premijer za deset godina stisnut će gumb za paljenje drugog reaktora.

Uz Nuklearnu elektranu se već godinama beru zdrave jabuke i na taj način se prikazuje koliko je ova e nergija neopasna, ali u skoroj budućnosti jabuke bi s ovog mjesta trebale nestati.

Tik uz postojeću nukleraku Krško, na ovoj plantaži jabuka - kroz 10 godina trebao bi niknuti drugi blok nuklerke. A koja će imati reaktor snage 1100 megavata, s godišnjom proizvodnjom struje od 8 do 12 teravatsata.

Možda vam svi ti teravat sati ništa ne znače, ali tu se stvara najmanje 10% električne energije Zagreba. A novi blok će stvarati puno više. Najavom da će dobiti još jednu - mještani Krškog i nisu baš oduševljeni..

"Nas ništa ne pitaju. Ovu su nam sagradili u Jugoslaviji i nisu puno pitali, mislim da će tako i sada biti", kaže Zdravko Špoler iz Krškog. 

"Ako smo do sada preživjeli pored nuklearke, budemo i dalje", kaže Alenka Cizerle iz Krškog. 

Vezana vijest

Ćorić

Godinama se Hrvatska premišlja

Već godinama traje rasprava o gradnji novog bloka i već godinama Hrvatska se premišlja, pa tako i ovog ljeta su odgovori bili ovakvi.

"To ćemo vidjeti kad se stvari po tom pitanju formaliziraju", rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomsilav Ćorić 21. srpnja 2021. 

Ali formaliziralo se sinoć do Direkta.

"Da, spremni smo sudjelovati u izgradnji drugog bloka", rekao je Ćorić 18. listopada 2021.  

Da bi se to moglo dogoditi bilo je jasno nakon što je prije tjedan dana, ministar financija i gospodarstva su zajedno s ministrima još devet zemalja Europske unije potpisali inicijativu za jače okretanje Europe nuklearnoj energiji. Drugim riječima, traži se da se na razini Unije nuklearke počnu financirati novcem iz EU fondova za zelenu energiju - jer to dosad nije bio slučaj.

"Nuklearna energija je čista energija, ona nije zelena, ali ne zagađuje okoliš. Onda se postavlja pitanje što je zelena energija. Što vi mislite da su to vjetroelektrane zelena energija? Da li vam stup od vjetroelektrane liči na drvo? Ili vam fotonaponski panel liči na travu? Sve je to relativno", kaže profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Davor Grgić

Vezana vijest

Tomislav Ćorić

Vijest o Hrvatskom intersu srpski je predsjsenik popratio ovako

"To je sad su se svi setili, nije pitanje Hrvata oni su se pre setili nego neki drugi. To im je najpametnije što su smislili, samo šta mi to ne možemo da uradimo jer nemamo pare, oni to verovatno misle da dobe pare od Europske unije. Da gradimo veliku nuklearku treba vam 10, 11, 12 miljiardi.", kaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić

Tako preciznu cijenu kao Vučić baš i nema hrvatski član uprave.

"Nove nuklearne elektrane koštaju reda veličine od 5 i više milijardi eura za tisuću megavatnu elektranu. Znači govorimo o više milijardi eura teškom projektu, koliko točno to će pokazati i same specifike", kaže član Uprave Nuklearne elektrane Krško Saša Medaković

Cijeli proces oko nove nuklearke potrajat će barem 10 godina.

"Za primjer vam mogu reći da je za NE Krško, potpisan sporazum između Slovenije i Hrvatske 1970. godine, a svoje prve megavate u mrežu NE Krško je dala 1981. godine. Znači, nekakvih 11 godina kasnije", kaže član Uprave Nuklearne elektrane Krško Saša Medaković.

Slovenci su nam suradnju nudili i ranije, no tada ovakve zainteresiranosti nije bilo.

"Tada možda nije bila ovakva spremnost kao sada, koja je više vezana za trenutak, a ja bi radije više vidio planiranje. Da je ta informacija došla iz baze, a ne odozgo", kaže profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Davor Grgić

Vezana vijest

Gorivo, benzinska

Odozgo su krenuli Slovenci

Državna tvrtka GEN već je dobila energetsku dozvolu od svoje Vlade da krenu u pripremu projekta.

"Nova elektrana će biti projektirana s robusnim sigurnosnim sustavom, kako aktivnim tako i pasivnim koji podržava najveću razinu sigurnosti. Novi blok nove generacije proizvodi bitno manje nuklearnog otpada", rekao je generalni direktor tvrtke  GEN Martin Novšak 21. srpnja 2021. 

Staroj nuklearki produljen je rok trajanja pa će tako raditi do 2043. godina - a dotad bi ako sve bude po planu s radom trebala početi nova. A novoj će vijek trajanja biti minimalno 60 godina.
 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!