Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Popis stanovništva

Hoće li Hrvatska imati manje od 4 milijuna stanovnika? Stručnjak za RTL.hr objasnio koje su demografske reforme potrebne

Hoće li Hrvatska imati manje od 4 milijuna stanovnika? Stručnjak za RTL.hr objasnio koje su demografske reforme potrebne
Jurica Galoic/ Igor Kralj/Pixsell

Kaže kako će broj stanovnika biti zasigurno manji jer je Hrvatska samo od početka ove godine do kraja kolovoza zabilježila 16.500 više umrlih nego rođenih

Popis stanovništva bliži se kraju. Trebao bi biti gotov u petak.

Dok nestrpljivo čekamo podatke koliko nas točno ima u Lijepoj našoj, Državni zavod za statistiku objavio je procjenu i to za kraj prošle godine. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Ona iznosi četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika. To je u odnosu na podatke iz Popisa 2011. godine čak 237 tisuća hrvatskih građana manje. 

Vezana vijest

Popis stanovništva

S obzirom na procjene za kraj prošle godine, podaci popisa stanovništva mogli bi pokazati kako je Hrvata u Hrvatskoj 2021., manje od 4 milijuna! 

Za mišljenje smo pitali prof. dr. sc. Ivan Čipin, demografa s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je i ujedno voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije. 

Kaže kako je u zadnjih 10 godina, odnosno od početka 2011. do kraja 2020., u Hrvatskoj je prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika smanjen za 239.629 stanovnika.

"Od toga je skoro 60% rezultat negativnog prirodnog prirasta odnosno imali smo 141.707 više umrlih od rođenih. Statistika migracija Državnog zavoda za statistiku koju im šalje MUP nije najpreciznija, i broj iseljenih je donekle podcijenjen, pa je taj 'egozodus' i veći", kazao je.

Kaže kako su se ljudi značajnije počeli iseljavati kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju jer se tada otvorilo i europsko tržište rada.

 "Pogotovo njemačko, gdje radi uvjerljivo najveći broj Hrvata. Emigracija je većinom potaknuta razlikama u plaćama i životnom standardu između bogatijih članica EU i Hrvatske, ali tu su obrazovni, obiteljski, politički i drugi razlozi odlaska iz zemlje koje se ne smije zanemariti", kaže Čipin. 

"Mi smo vrhunac iseljavanja imali prije nekoliko godina i sad su brojke iseljenih u silaznoj putanji", dodaje.

Vezana vijest

popis stanovništva

Hoće li Hrvatska doživjeti poraz s ovim popisom?

Kaže kako će broj stanovnika biti zasigurno manji jer je Hrvatska samo od početka ove godine do kraja kolovoza zabilježila 16.500 više umrlih nego rođenih. 

"Ta razlika je znatno veća nego u ranijim godinama ponajprije zbog koronakrize i viška umrlih od bolesti COVID-19. Broj živorođenih u prvih osam mjeseci ove godine je prema preliminarnim podacima čak nešto veći nego u istom razdoblju prošle godine, što je pomalo neočekivano, ali je zato broj umrlih za više od 5.000 veći nego prošle godine u istom razdoblju", objašnjava Čipin.

Napominje kako podaci o migracijama nisu još dostupni, ali kako oni u konačnici neće biti toliki da nadoknade negativnu razliku između rođenih i umrlih.

Kaže kako nema dvojbe koji su glavni razlozi za iseljavanje, a oni su ekonomske prirode.

"U Hrvatskoj ili nema dovoljno slobodnih radnih mjesta za ljude trenutačnih obrazovanih kvalifikacija ili su poslovi za one koji su traženi slabo plaćeni. Sasvim je normalno da one koji se odluče iseliti vodi želja za boljim i kvalitetnijim životom", naglasio je. 

Osvrnuo se i na reforme. 

"One bi trebale biti takve da stvore uvjete za razvoj ekonomije koja će imati takvo tržište rada koje će producirati dovoljan broj kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Jednu od radikalnijih reformi treba napraviti u sektoru obrazovanja, da se usklade sadašnje i buduće potrebe profila radne snage. Jer ako to brzo i odlučno ne napravimo, iseljavanje će i dalje biti dominantna slika hrvatske demografije i hrvatski obrazovni sustav proizvodit će radnu snagu za Njemačku, Irsku i druge zemlje, od koji mnogi neće raditi u struci za koju su se školovali već na poslovima nižih kvalifikacija", zaključuje Čipin.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!