Ostani doma
Novosti / Hrvatska

jutro u saboru

Odbor za pravosuđe prihvatio izvješće DORH-a, antikorupcijsko vijeće protiv

Odbor za pravosuđe prihvatio izvješće DORH-a, antikorupcijsko vijeće protiv
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Državna odvjetništva su prema izvješću u 2020. primila nešto manji broj novih predmeta u odnosu na godinu prije

Odbor za pravosuđe u petak je većinom glasova, uz brojne kritike na rad DORH-a, usvojio izvješće o radu za 2020. koje je uoči saborske rasprave predstavila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, čije je izvješće na zajedničkoj sjednici odbacilo antikorupcijsko vijeće.

Hrvoj Šipek je na zajedničkoj sjednici Odbora za pravosuđe i Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe suzbijanja korupcije na optužbe odgovorila da su mnogi slučajevi koje su problematizirali članovi saborskih tijela odrađeni prije nego što je ona preuzela dužnost glavne državne odvjetnice.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Ako ćemo tako ići onda bih vjerojatno trebala odgovarati i za zločine na Golom otoku. Angažiranje KMPG-a je bilo 2018. godine, a odluku su donijeli tadašnja županijska državna odvjetnica i glavni državni odvjetnik. I oni su analizirali situaciju koga imaju na tržištu", rekla je Hrvoj Šipek upitana za slučaj Agrokor u kojem je Uskok nedavno povukao optužnicu.

Ranije je kazala da je optužnica za Agrokor povučena na doradu jer je na njoj radila i bivša tužiteljica naknadno uhićena zbog odavanja podataka iz istrage, dok obrana optuženih tvrdi da je povučena zbog financijskog vještačenja tvrtke KPMG koje smatraju nezakonitim. 

Na primjedbe saborskog zastupnika Mosta i predsjednika Nacionalnog vijeća Nikole Grmoje vezano za slučaj Žalac o kojem je Ured europskog javnog tužitelja informaciju dobio od OLAF-a, a ne DORH-a, glavna državna odvjetnica je rekla da je obaveza obavještavanja bila na Uskoku.

Ustvrdila je da je svako državno odvjetništvo dužno analizirati svoje predmete i o njima obavijestiti preko DORH-a Ured europskog tužitelja. Ustvrdila je da je ona nadzor na tom predmetu i u svim povezanim predmetima vezano za izvještavanje poduzela ne nakon intervjua europske tužiteljice Tatmare Laptoš nego nakon konferencije za novinare "s obzirom na informacije i ono što se promijenilo".

Potom je članovima saborskih tijela rekla da više ne želi o tome odgovarati na pitanja, jer se time prejudicira i ulazi u nešto nešto što nije dovršeno s obzirom da puno elemenata tek treba utvrditi.

Grmoja je međutim ustvrdio da su naše institucije trebale odraditi taj posao, dodavši da se dva člana antikorupcijskog vijeća iz redova HDZ-a nisu pojavili na sjednici kako bi srušili kvorum i da "sve te propuste u DORH-u očito iz nekog razloga štiti vladajuća većina".

Član Nacionalnog vijeća Željko Jovanović ustvrdio je da postoje svi preduvjeti da glavna državna odvjetnica podnese ostavku, a Hrvoj Šipek mu je odgovorila da ne vidi greške u svom radu.

"Možda jesam slijepa, subjektivna, dozvoljavam svi smo takvi, ali ne vidim koje sam pogreške učinila u ovom razdoblju. Dapače, mislim da sam u nemogućim uvjetima u kojima je bilo državno odvjetništvo uspjela motivirati ljude da zadržimo ažurnost i smanjimo broj neriješenih predmeta", kazala je Hrvoj Šipek.

Vezano za presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju stradavanja šestogodišnje migrantice Madine Hosseini u kojoj je utvrđena odgovornost Hrvatske, Ivana Kekin (Možemo!) je pitala postoje li problemi u radu DORH-a s obzirom da nije sposoban procesuirati one s kojima surađuje u istragama iz sustava policije i tajnih službi.

Zamjenik glavne državne odvjetnice Darko Klier rekao je da iz presude proizlazi da istraga nije bila učinkovita, neće je ignorirati i osjećaju odgovornost. Napomenuo je, međutim, da se iz njihovih izvještaja vidi koliko je vođeno postupaka protiv policijskih službenika, dužnosnika i sudaca.

Izvješće Zlate Hrvoj Šipek nije prihvatilo Nacionalno vijeće za praćenje provedbe suzbijanja korupcije koje je također zadužilo Vladu da podnese prijedlog za razrješenje državne odvjetnice.

Državna odvjetništva su prema izvješću u 2020. primila nešto manji broj novih predmeta, 213.252, za razliku od 2019. kada je zaprimljeno njih 215.688. Ukupan broj predmeta također je manji, ali za 2,7 posto u odnosu na 2019., što je glavna državna odvjetnica ocijenila vrlo dobrim s obzirom na sve okolnosti i teškoće u radu zbog covida-19 i potresa.

Hrvoj Šipek zatražila je da se odobri povećanje broja dužnosnika i savjetnika u Državnom odvjetništvu jer će zbog dobne strukture vrlo brzo doći do nedostatka kadrova.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!