Hrvatska / Izbori za Europski parlament 2019.

KAKO GLASATI NA IZBORIMA ZA EP?

I osobe s invaliditetom su birači, ali i na putu do biračkih kutija nailaze na niz prepreka

I osobe s invaliditetom su birači, ali i na putu do biračkih kutija nailaze na niz prepreka
RTL

Do izbora za Europski parlament ostalo je još nekoliko dana, no neće svi moći iskoristiti svoje biračko pravo

Kako bi slijepim biračima olakšalo glasovanje na izborima za Europski parlament 26. svibnja, Državno izborno povjerenstvo (DIP) u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih izradilo je u zvučnom formatu popis svih kandidacijskih lista. Snimka je objavljena na internetskim stranicama DIP-a.

Podsjetimo, slijepa osoba ima pravo glasovati uz pomoć druge osobe (pratitelja) koja će po njegovoj uputi zaokružiti redni broj ispred naziva kandidacijske liste te ispred imena i prezimena jednog kandidata na toj listi kojeg preferira u odnosu na ostale kandidate - riječ je o preferiranom glasu.

Prema podacima Hrvatskog saveza slijepih, u Hrvatskoj je registrirano 17.979 osoba čiji je uzrok invaliditeta sljepoća i znatna slabovidnost.

Iako birači na izborima glasuju osobno, postoje i izuzeci pa tako birač koji zbog primjerice oštećenja ruku ili jer je nepismen, ne može samostalno glasovati, može to obaviti uz pomoć druge pismene osobe koja će glasovati po njegovoj ovlasti i uputi.

Ako je riječ o teže bolesnom biraču, osobi s invaliditetom ili nepokretnoj osobi koja želi glasovati, obavijestit će o tome nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije dana izbora, nedjelje 26. svibnja, ili birački odbor do podneva 26. svibnja. Ako ih sam ne može obavijestiti, umjesto njega to može učiniti osoba od njegova povjerenja.

Podsjetimo, stvaranje mogućnosti aktivnog sudjelovanja svih građanki i građana u političkom životu pretpostavka je demokracije, a uključivanje osoba s invaliditetom u politički život nije ustupak ranjivoj skupini, nego znak političke ravnopravnosti svih građanki i građana, koja između ostalog, treba biti vidljiva i u ostvarivanju biračkih prava.

U praksi na tom polju ima još jako puno posla, ne samo u Hrvatskoj iako se na domaćem terenu pamte i bolji dani. Primjerice, na predsjedničkim izborima 2009. godine na svakom izbornom mjestu bio je ogledni primjerak glasačkog listića na Braillevom pismu i matrica s rupicama kao šablona. Nju bi osobe oštećenog vida prislonile na 'običan' glasački listić i bez ičije asistencije zaokružile svojeg kandidata ili kandidatkinju, odnosno glasovale samostalno i tajno.

(Thinkstock/Ilustracija/Arhiva)

No, kasnije se sve opet praktički vratilo na staro jer navodno dobre volje kod nadležnih nije nedostajalo, ali novca jest. Kako to već obično biva, opet se pokazuje da su osobe s invaliditetom građani i građanke drugog reda, i to ne samo u Hrvatskoj, a upozorio je na to i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u izvješću ''Stvarna prava osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament''.

''Unatoč mnogim obvezujućim pravnim dokumentima kojima se štite prava osoba s invaliditetom u Europskoj uniji, milijunima pripadnika te skupine neće biti omogućeno ili dopušteno glasanje na izborima za Europski parlament'', upozorava se u izvješću.

Naime, milijune birača od glasanja će odvratiti tehničke prepreke na biralištima na kojima se ne uzimaju u obzir potrebe koje proizlaze iz različitih vrsta invaliditeta, a oko 800.000 građana i građanki Unije s mentalnim zdravstvenim problemima ili intelektualnim poteškoćama neće moći glasati u 16 zemalja EU.

''Ovo izvješće pokazuje ružnu stranu Europe – stvarnost koja je daleko od naših očekivanja, daleko od osnovnih međunarodnih pravnih akata i političkih deklaracija“, upozorio je autor izvješća i član EGSO-a EGSO-a Krzysztof Pater.

Primjerice, u 18 država članica slijepi birači ne mogu samostalno glasati, a u osam država ne postoji glasanje poštom, elektroničko glasanje ili glasanje putem mobilnih glasačkih kutija, zbog čega osobe koje nisu fizički u mogućnosti glasati, neće moći ostvariti svoje pravo.

(Marijan Susenj/PIXSELL)

U 12 država članica osobe s invaliditetom nemaju pravo promijeniti biralište, no postoje pozitivni primjeri u brojnim državama. Primjerice, u Litvi postoji internetska karta na kojoj su označena najprilagođenija birališta za osobe s invaliditetom, a u Estoniji svi mogu glasati elektroničkim putem, dok u Danskoj postoji mogućnost prijevremenog glasanja u raspona od dva dana do tri tjedna.

Čak šest zemalja EU-a nema regulirano osiguravanje pristupa biralištu za osobe s invaliditetom, a u 11 država se primjenjuje pravilo da se sva birališta moraju prilagoditi osobama s invaliditetom, ali se to u praksi uvijek ne ostvaruje.

''Javna tijela često birališta definiraju kao 'pristupačna' ako je omogućen pristup osobama u invalidskim kolicima, a zanemaruju se potrebe osoba s brojnim drugim vrstama invaliditeta. Velika većina birališta u EU-u nije u cijelosti prilagođena potrebama osoba s različitim vrstama invaliditeta“, upozorava Pater.

(Patrik Macek/PIXSELL)

''U devet zemalja EU takve osobe automatski gube biračko pravo kada im se smanji pravna sposobnost ili kada im je imenovan skrbnik. U skladu sa zakonodavstvom u sedam država članica njihovu sposobnost glasanja procjenjuju sudovi ili liječnička povjerenstva na pojedinačnoj osnovi“, stoji u izvješću EGSO-a.

Razlike između država članica su velike po pitanju oduzimanja glasačkih prava. Tako samo stotinjak osoba ne može ostvariti biračko pravo u Portugalu, dok u Njemačkoj to pravo ne može ostvariti 82.000 ljudi, a u Poljskoj 90 000.

U 11 država, uključujući i Hrvatsku, ne može se oduzeti pravo glasa osobi ni pod kojim okolnostima pa je barem u tom slučaju Hrvatska u izvješću navedena kao pozitivan primjer.

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!