Ostani doma
Hrvatska / Parlamentarni izbori 2020.

SUČELJAVANJE NA RTL-U

Pljušte kritike na državu: 'U Hrvatskoj se kao investitor može pojaviti samo onaj tko je dobro umrežen'

'Popisi želja', kako su analitičari prozvali gospodarske programe, ne objašnjavaju kako će se financirati

U emisiji "Izbori 2020." na RTL-u suočit će se četiri stranačka gospodarska stručnjaka najvažnijih izbornih lista. Adrian De Vrgna razgovarat će s Brankom Grčićem iz Restart koalicije, Tomislavom Ćorićem iz HDZ-aVesnom Vučemilović iz Domovinskog pokreta te Josipom Budimirom iz Stranke s imenom i prezimenom.

Prvo je pitanje Adriana De Vrgne bilo koji bi bio prvi potez stranaka ako bi došle na vlast.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

BUDIMIR: Naš glavni potez je da se javni sektor smanji koja je prikladna fiskalnom kapacitetu Hrvatske. Naše gospodarstvo je nekonkurentno jer ima preveliku poreznu presiju, plaćamo oko 5 % BDP-a više poreza nego gospodarski subjekti u drugim tranzicijskim državama. Zbog toga smo nekonkurentni, imamo manji izvoz od uvoza i kronični trgovinski deficit. Moramo rasteretiti gospodarstvo, smanjiti poreze i državu izvesti na pravi put. Put za to je racionalizacija javnog sektora, posao koji može obaviti jedan čovjek, a ne dva ili tri kao danas i da javni sektor nije utočište za stranačke ljude koji se nisu realizirali u svojim karijerama pa svi mi moramo plaćati njihovo dolaženje na posao i neobavljanje nikakvog posla jer zapravo za većinu posla - nema.

Bio bi nam dovoljan jedan mandat da znatno promijenimo stvari, da Hrvatsku dovedemo u poziciju da se porezi plaćaju kao u konkurentskim zemljama. Poreze na dohodak i dobit treba smanjiti na 10-ak posto da privučemo strane investicije i da se poslovi u visokotehnološkim djelatnostima premještaju u Hrvatsku, da širimo poreznu bazu i da možemo imati socijalnu državu zahvaljujući dobroj ekonomiji.

Bez jake ekonomije nema socijalne države.

Sigurna Hrvatska

ĆORIĆ: HDZ u idući mandat izlazi s idejom kreiranja sigurne Hrvatske po svim mogućim kriterijima. U četiri godine imali smo 110.000 novih radnih mjesta, više plaće, mirovine, pad javnog duga, rast kreditnog rejtinga zemlje. Taj uspješni mandat i uspješna borba s nekoliko kriza koje su ga obilježile jamstvo su da ono što nudimo, da iza toga stojimo. Hrvatska ima šansu, ima dobre ljude, stručnjake, da u iduće četiri godine možemo nastaviti s poreznim rasterećenjem. Porezno smo rasteretili građane i gospodarstvo za devet milijardi kuna. S time ćemo nastaviti kroz smanjenje poreznih stopa na porez na dohodak s 36 na 30 posto, odnosno s 24 na 20 posto, poreza na dobit s 12 na 10 posto, za oko 93 posto pravnih osoba i smanjenjem PDV-a na svu hranu. Taj smjer u poreznom rasterećenju s poboljšanjem poslovne klime i orijentiranost na povećanje samodostatnosti s jedne strane, s druge, digitalizaciju procesa i s treće, uz povećano ulaganje, što smo također započeli, u sve segmente obrazovanja, da nose potreban iskorak i suglasje sa Zelenim planom EU-a.

GRČIĆ: Teško je prognozirati pad BDP-a, ali kako se vraća Covidkriza, sve je moguće. Otvorili smo ekonomiju i ne znam zašto smo se toliko zatvorili prije dva, tri mjeseca ako se sada tako liberalno otvaramo, koji je sada izazvao paniku, posve suprotno poruci sigurnosti koju HDZ šalje. Mi smo u svakom pogledu u ovom trenutku nesigurni, zbog Covida--19, zbog toga što je 55.000 ljudi ostalo bez posla, jer su mirovine male, jer umirovljenici ne mogu kupiti ni maske, ni rukavice, ni zaštitnu opremu. Pitanje je kako će izaći na izbore, dakle nesigurni su ljudi, socijalno potrebiti su nesigurni...

To može utjecati da taj minus BDP-a bude i veći.

Masovno iseljavanje

VUČEMILOVIĆ: Naš gospodarski program se temelji na podizanju konkurentnosti našeg gospodarstva, na zaustavljanju procesa koji devastira Hrvatsku, a posebno Slavoniju i Baranju, a to je masovno iseljavanje. 

Sve što smo do sada čuli je jako lijepo, svi se volimo hvaliti što smo napravili. Prosječna plaća jest išla gore, ali 50 % zaposlenih prima plaću koja je manja od te prosječne plaće, a kad govorimo o velikom rastu mirovina, prosječna mirovina je rasla za samo 321 kunu. To nije dovoljno ni za vodu ni za struju. Više od 400.000 umirovljenika ima mirovinu manju od 2000 kuna, što je prag siromaštva.

Vezana vijest

sučeljavanje

Naš gospodarski program, uz ta dva cilja, predviđa porezna rasterećenja, smanjenje poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike i cijeli niz drugih mjera kao što je dječji doplatak za svu djecu, koji ne bi bio samo socijalna kategorija nego bi to primala sva djeca bez obzira na imovinski cenzus.

BUDIMIR: Htio sam replicirati g, Ćoriću kad je rekao da je u mandatu vlade napravljeno porezno rasterećenje. To jednostavno nije točno. Udio poreznih prihoda države u BDP-u je čak lagano rastao, a nije se smanjio. A tih devet milijardi je možda ono što su u startu planirali uzeti pa to trebamo doživljavati kao neku nagradu ili ustupak. Porezno rasterećenje je ostalo kakvo je i bilo prije ove krize.

ĆORIĆ: Uputio bih g. Budimira na tijek aktivnosti ove vlade od 2016. naovamo. Vi se predstavljate kao ozbiljan ekonomist, trebali biste znati da je u protekle četiri godine smanjena stopa poreza na dobit, dohodak i smanjena stopa PDV-a. Činjenica da su porezni prihodi u četiri godine narasli je plod činjenice da je hrvatsko gospodarstvo stabilno raslo i moram naglasiti da ćemo s poreznim rasterećenjem nastaviti.

Što se tiče kritika g. Grčića o nesigurnoj Hrvatskoj, Hrvatska se u zadnjih četiri-pet mjeseci pokazala kao jedna od najuspješnijih, najadekvatnijih reakcija na Covid-19. Broj zaraženih po  stanovniku i broj nažalost umrlih pokazuje da smo među najuspješnijim zemljama u svijetu. Što se tiče gospodarskog odgovora, pitajte ljude iz prakse kako je to izgledalo u drugim zemljama.

BUDIMIR: Porezno rasterećenje se mora gledati relativno u odnosu na BDP. Porezni ugriz države nije popustio, jednako je jak, čak je malo veći. A smanjenje porezne stope ne znači smanjenje poreznog opterećenja. Ako ste smanjili stopu poreza na dobit, ali ste izuzeli oslobođenje za reinvestiranu dobit, koje je postojalo prije, znači da se porez na dobit naplatio u većem iznosu nego prije.

GRČIĆ: Jedan je vaš kolega pokazao 10 obećanja HDZ-a i pokazao da nijedno od njih nije ispunjeno. O stopi rasta od pet posto, o 180.000 novozaposlenih, o tome da će mirovina prosječna biti na 60 posto plaće, a zapravo je pala s 40 na 37 posto plaće.

Ja bih odgovorio na pitanje što mi u koaliciji mislimo napraviti prvo kad dođemo na vlast. U ovom trenutku Covidkriza je ključni problem Hrvatske, izlazak iz nje i saniranje posljedica te krize i nedopuštanje većeg pada BDP-a je naš cilj. Ova vlada je otišla nesmotreno u izbore, nije donijela neke ključne odluke u Saboru. 

Covid-19 kriza

GRČIĆ: Nabrojio bih samo četiri: moratorij na kredite i leasinge najmanje godinu dana. Osiguranje likvidnosti jer poslovne banke ne žele da daju novac. Treće su mjere za građane. Oni nisu donijeli nijednu mjeru za građane. I mjera za očuvanje radnih mjesta, to je jedina mjera koju su donijeli, ali su je donijeli potpuno nesmotreno, sjetite se kritika zbog toga.

VUČEMILOVIĆ: Mi samo govorimo o porezima. Previđamo 500 parafiksalnih nameta. To nam i EK navede svaki put koju čini teškom za hrvatske poduzetnike. Mjere koje je donijela Vlada, ne mogu se složiti da su bile primjerene. To vidimo i sada. Vi ste na ovoj razini zaraženih uveli izolaciju, zatvorili ste građane u kuće i sve gospodarske aktivnosti i to vam je pojelo četiri posto BDP-a. Rupa u proračunu je 25 milijardi, kamate rastu, iscrpili ste mogućnosti zaduživanja na domaćem tržištu, kamata je s 0,75 skočila na 1,5 posto, a do kraja godine će biti i tri posto.

ĆORIĆ: Što se tiče naše reakcije, ona je bila u situaciji u kojoj je cijeli svijet bio suočen s novom zarazom. Brinuli smo se za zdravlje ljudi. Reakcija je bila primjerena. Mi smo isfinancirali tri mjeseca plaća za naše građane. 600.000 radnih mjesta smo obranili na taj način. Hrvatska je ovu krizu dočekala puno bolje nego 2008. godine. Što se tiče pada BDP-a, on će biti zabilježen u svim zemljama. Turizam u Hrvatskoj čini važnu ulogu. Činjenica je da će ove godine izostati prihod od turizma. To se nije moglo izbjeći. U protekle 4 godine smo radili na jačanju gospodarstva, što dokazuje da smo kreditni rejting triput digli. 

VUČEMILOVIĆ: I dr. Markotić je izjavila da su reakcije bile pomalo panične, a činjenica je da je gospodarstvo zamrznuto. Nismo mi reagirali kao svi. U Njemačkoj su tvornice radile, a vaš župan Anušić je i dronovima nadzirao ljude.

ĆORIĆ: Očito smo trebali reagirati pjevanjem i recitacijama.

GRČIĆ: Ako se korona opet ponovi, to će biti katastrofa za Hrvatsku. Mi se za turizam moramo izboriti, da se on što prije vrati na početne pozicije. Stopa pada bi mogla biti i veća. Ključno je da se uz turizam razvijaju i neki drugi sektori. 

BUDIMIR: Nije naš turizam dovoljno razvijen, ali dominantan je jer smo ubili druge sektore zato što je država sveprisutna i stvorila je takve uvjete poslovanja da odvraća investitore od ulaganja. Treba doći do micanja prstiju s gospodarstva. Smanjili bismo utjecaj države na gospodarstvo, a poduzetništvu dali slobodnije ruke. Ne bi se inspektorati i respresivni aparat brinuo samo kako će koga kazniti. Danas vi imate prilike vidjeti da se kao investitor može pojaviti samo netko tko je dobro umrežen. A onda mora podmićivati druge koji dođu na vlast. Oni reketare poduzetnike, zato nema investicija.

Vezana vijest

sučeljavanje

Jesmo li spremni ući u eurozonu?

GRČIĆ: Ova kriza sve odgađa. Najavljuje se da ćemo u srpnju ući u ERM 2, čekaonicu za euro. Pitanje je pogoršanje svih parametara. Pogotovo javnog duga. Vi morate u čekaonici biti dok se taj parametar ne svede u okvire koji će omogućiti Hrvatskoj da postane članica monetarne unije. Čekat ćemo dok se javni dug ne spusti s 90 na 60 posto. To je indikator gdje smo mi danas, gdje smo bili prije tri mjeseca, a gdje ćemo biti za koju godinu. To ne znači da sam ja protiv. Ova kriza je pokazala koliko je europska monetarna unija važna jer omogućava korištenje instrumenata koje Hrvatska nije mogla koristiti, to je oko 10 milijardi za likvidnost, održavanje tečaja...

VUČEMILOVIĆ: Moram se složiti s g. Grčićem. Parametri su narušeni. To je više od onoga što je ostavila vlada Zorana Milanovića koja se poprilično zadužila. Čim se kriza stabilizira i smiri, parametri za ulaz u eurozonu će se vratiti na svoje. Mi se zauzimamo za referendum. Mi nemamo obvezu uvesti ga, nije ga ni Poljska uvela. S obzirom na pogoršane parametre, mi taj referendum nećemo raspisivati još dvije, tri godine.

BUDIMIR: Dovoljno je da smanjujemo javni dug, da imamo primarni proračunski višak. Po pet posto svake godine. Čim krenemo tim putem, onda znači da smo ispunili taj kriterij. U eurozoni nema zemlje, osim Njemačke, koja ima javni dug ispod 60 posto. Ja mislim da će nekakav nacionalni konsenzus postojati, da se to ne radi silom. Slažem se da smo mogli imati benefite u krizi, ali gore od toga je što nemamo ekonomiju. 

ĆORIĆ: Rasprava o euru nije rasprava o plitkim emocijama, to je rasprava o ekonomskoj budućnosti. Govorimo o pet kriterija koji se moraju ispuniti. Riječ je o deficitu, javnom dugu, stabilnosti deviznog tečaja, kamatnim stopama i inflaciji. Hrvatska je osim javnog duga prije koji mjesec sve ispunjala. Boravak u eurozoni znači smanjenje kreditnog rejtinga, nestanak tečajnog rizika i smanjenje kamata.

GRČIĆ: Gospodin Ćorić je sam sebe demantirao jer je rekao da je javni dug jedini bio izvan onoga što se trebalo ispuniti prije krize. Upravo je guverner HNB-a Vujčić, pa i ministar Marić, rekao da se udjel u BDP-u smanjuje dvostruko brže nego što treba po kriteriju. Postoje zemlje koje su u čekaonici za euro 10 godina. Nije sigurno da će za dvije godine Hrvatska ući u eurozonu. Pitanje je reformi koje HDZ nije proveo.

ĆORIĆ: Doista nema razloga za dijeljenje lekcija. Ovo je stručna rasprava. Sve što ste vi rekli se odnosi na sljedeće dvije godine. Da bi Hrvatska ušla u eurozonu, ona mora ispuniti te kriterije.

GRČIĆ: Pogrešno ste rekli, ja to toleriram, dogodi se.

INA

Obećanje g. Plenkovića da će vratiti Inu u hrvatske ruke nije se ostvarilo. Zašto?

ĆORIĆ: Zato što smo 2017. imali krizu oko Agrokora na koju smo bili fokusirani, a nakon toga smo imali situaciju gdje nismo imali razumijevanja s odabranim konzultantima, proces se otegnuo, ali mi od toga ne odustajemo. U međuvremenu smo učinili to da se u Rijeku ulože četiri milijarde kuna, a to je najveće ulaganje u jedan hrvatski industrijski kapacitet u zadnjih 30 godina. Za biorafineriju u Rijeci će se aplicirati za EU fondove. Ina ima svoju budućnost.

VUČEMILOVIĆ: Ina nije što je bila prije 20 godina i svjedočimo tome još od SDP-ove vlade s prodajom manjinskog udjela, pa Sanaderova vlada. Sada otkupljivati Inu nema smisla. Pogotovo ako bi se prodavao HEP da bi se kupila Ina, to nije pametna kombinacija. Ina se pretvara samo u jednog distributera.

BUDIMIR: Dobro je da je Vlada bila neuspješna u ostvarivanju tog obećanja. Dogodi se nekad da je za državu dobro kad vlada ne radi dobro, ako ima namjeru napraviti krivu stvar, a to je kupnja Ine. Premijer nije objasnio zašto bi to učinio, volio bih da uloži svoj novac, ako misli da je to dobra investicija, a ne novac građana RH. Ta kompanija u tih 20-ak godina je prepolovila svoje rezerve ugljikovodika, izgubila je dobru tržišnu poziciju, a rafinerijski kapaciteti nisu obnavljani dinamikom na koju se MOL obvezao.

Nema dobrog razloga da se zadužujemo i to kupujemo ili da prodajemo kompaniju koja je perspektivnija od ove.

GRČIĆ: Potpuno se slažem s g. Budimirom. To je jedno od onih deset obećanja koje vlada nije ispunila. Na kraju mandata je na brzinu došla do nekakve analize i želi pokrenuti pregovore tjedan prije izbora. Ali je u tri godine napravila sve suprotno od toga da Inu zadrži kao vertikalno integriranu kompaniju. Ugasila je rafineriju Sisak, ulaganje u Rijeku je samo djelomično, planiran je taj novac, ali proces nije završen. Dogodilo se i to da se nafta iz Slavonije šalje u Mađarsku na preradu. Tu se vidi da nema nikakve strategije niti se zna što bi s tom kompanijom.

ĆORIĆ: Lijepo ste se složili, ali javnost mora znati da je pitanje politizacije Ine nešto što se događa svako malo jer oni koji to rade nemaju pojma što bi učinili. Vlada g. Milanovića nije imala pojma pa smo zato 2016. godine Inu preuzeli u fazi u kojoj jesmo.

Što se tiče Siska, treba imati hrabrosti da rafinerijsko postrojenje koje radi na 20 posto kapaciteta ne treba raditi. Uprava Ine je donijela tu poslovnu odluku. 

Zelena ekonomija

BUDIMIR: Ulaganje u obnovljive izvore energije je nužnost. Nema planiranja energetskog suvereniteta bez uporišta u obnoviljivim izvorima energije To nije samo ekološko nego i prvorazredno gospodarsko pitanje. Model obnovljivih izvora energije je doveo do toga da se cijena spustila kako tehnologija napreduje. Klasični izvori, ugljen je neprihvatljiv iz ekoloških razloga, plin je preskup i moramo ulagati. Bitno je da država ima strategiju i vidi što joj je potrebno i da donese energetsku strategiju i politiku. 

ĆORIĆ: Hrvatska ima dobro adresiranu strategiju energetskog razvoja. Usvojio ju je Sabor. Sve smo jasno naznačili i u programu HDZ-a: niskougljični razvoj i obnovljive izvore kao ključni generator rasta i povećanja samodostatnosti energetskog sektora. S postojećioh 900 megavata namjeravamo u četiri godine učiniti iskorak na 2250 megavata. To je ambiciozno, ali ostvarivo. O aferi ''Vjetroelektrane''? Svaki poduzetnički pothvat mogući je prostor za manipulaciju, svaki treba opservirati i pronaći i kazniti one koji su odgovorni.

GRČIĆ: Milanovićeva Vlada nije napravila gluposti kao ova Vlada zadnjih 15 dana. Slučaj Ine. Čekajte malo, kakva je to Vlada u kojoj premijer ne zna ništa o tako velikim stvarima? Priča o vjetrenjačama se uklapa u to da nema strategije. Pročitajte program HDZ-a, najavljuju povećanje 150 posto ulaganja u megacentrale. Prepisujete, jel'?

Mi smo u obnovljivim izvorima učinili neke napretke. Ključni prioritet su u ovom trenutku male vjetroelektrane. Za građane, na krovovima kuća, na malim objektima. Ali vi spominjete centrale s 10 plus megavata. Valjda, veći projekt, više se može ubrati.

ĆORIĆ: Nije ništa istina što je g. Grčić rekao. Pročitali ste jednu rečenicu, dopustite. Postojeći sustav feed-in tarife djelo je vlade g. Milanovića, sustav na kojem mi radimo je potpuno drukčiji, pravedan je i kompetitivan.

VUČEMILOVIĆ: Obnovljivi izvori energije su budućnost. Imamo primjer Danske koja obnovljivim izvorima pokriva sve svoje potrebe. Stvar je u tome što mi potičemo neke druge stvari. Opet potičemo velike solarne elektrane i prostor za određene aktivnosti, iako je 70 posto u EU na krovovima kuća. Direktiva EU prepoznaje tzv. komunalne energije. Manjim zajednicama se dopušta proizvodnja i prodaja energije. Mi se zauzimamo za gradnju energetskih kapaciteta gdje će biti prisutne domaće komponente. Hidroelektrane protočne, Končar ima svoje transformatore, veliki udio građevinskih radova, dok je kod vjetroelektrana 90 posto uvoz i potičemo neku drugu državu.

Eksploatacija ugljikovodika u Dinaridima

BUDIMIR: Zašto ne?

ĆORIĆ: Ja sam otvorio taj natječaj. Mi moramo vidjeti što je pod Hrvatskom i ako je to okolišno prihvatljivo, to iskoristiti.

GRČIĆ: U vrijeme naše vlade je cijeli taj projekt pripremljen, ja ne mogu biti protiv toga. Volio bih da se nafta stvarno i nađe.

VUČEMILOVIĆ: Stručnjaci odavno znaju da u Jadranu plina ima, nafte ni slučajno, što se Dinarida tiče, koncesije su nedavno dodijeljene, ne znam kako ste prošli sa Zelenima, ali meni je vaše ministarstvo jako čudno jer energetika i zaštita okoliša ne idu zajedno.

Na kojem se mjestu vidite u Vladi?

VUČEMILOVIĆ: Ja se kandidaram za saborsku zastupnicu, o mjestu u izvršnoj vlasti ne razmišljam. To je pet-šest koraka dalje. 

GRČIĆ: Što god pitali nas trojicu, vjerojatno ćemo isto odgovoriti. Treba prvo pobijediti na izborima.

ĆORIĆ: U idućih 10 dana ćemo pobijediti na izborima pa ćete onda vidjeti u kojem smjeru ćemo ići.

BUDIMIR: Želja nam je da snage statusa quo ograničimo da više ne budu tako dominantne i da napravimo promjene, a tko će ih provoditi je manje bitno.

 

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!