Ostani doma
Parlamentarni izbori 2020. / Ključni akteri

biografija lidera HDZ-a

Tko je Andrej Plenković? Optuživali su ga da je ljevičar i europski poslušnik, a on ide po još jednu pobjedu

Tko je Andrej Plenković? Optuživali su ga da je ljevičar i europski poslušnik, a on ide po još jednu pobjedu
Marko Lukunic/PIXSELL

U utrku za novi mandat na čelu Vlade kreće s laganom prednošću pred najljućim političkim suparnikom, SDP-om

Andrej Plenković rođen je u Zagrebu 8. travnja 1970. U glavnom je gradu i odrastao. Predsjednik Vlade postao je u listopadu 2016. godine, a za predsjednika HDZ-a je izabran u srpnju iste godine. Jedan je od mlađih hrvatskih premijera, koji je na tu funkciju došao s punih 46 godina. Oženjen je Anom Maslać Plenković, koja je voditeljica Službe za ljudske resurse i pravne poslove Hrvatskog sabora. Imaju dvoje djece, sina Maria i kćer Milu.

Plenkovićevi roditelji su, inače, oboje iz Dalmacije, Mario Plenković rođen je na Hvaru, a majka, Vjekoslava Raos-Plenković rodom je iz Makarske. Prof. dr. sc. Mario Plenković bio je profesor politologije.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Tijekom svoje karijere Plenković je obnašao različite funkcije u Ministarstvu vanjskih poslova, 2011. godine je kao član HDZ-a izabran na izborima u Hrvatski sabor, a 2013. je izabran za jednog od prvih 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta.

Pravni fakultet u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na temu "Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka" na Katedri međunarodnog javnog prava kod profesorice Nine Vajić, bivše sutkinje Europskog suda za ljudska prava.

Kako se može naći u nekim tekstovima o njemu, kao mlad, tijekom studija radio je kao prevoditelj volonter u Promatračkoj misiji Europske zajednice u Hrvatskoj 1991/92.

Za vrijeme studija aktivno sudjeluje i u radu Europske udruge studenata prava (ELSA). 1991. postaje predsjednik ELSA-e Zagreb, 1992. predsjednik ELSA-e Hrvatske, a 1993. predsjednik Međunarodnog odbora ELSA-e sa sjedištem u Bruxellesu. 

U tom razdoblju sudjeluje na brojnim međunarodnim konferencijama diljem Europe i SAD-a te organizira nekoliko stručnih skupova u Hrvatskoj. Studentsku praksu obavio je 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu. 

Na stažu u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu (u okviru Zaklade Robert Schuman) boravio je 1993, a 1994. i u hrvatskoj Misiji pri Europskim zajednicama.

1997. polaže državni stručni ispit, a 1999. savjetnički ispit pri Ministarstvu vanjskih poslova. 2002. magistrirao je međunarodno pravo s magistarskim radom "Subjektivitet EU i razvoj Zajedničke vanjske i sigurnosne politike". Iste godine položio je i pravosudni ispit. 

Kada je o diplomatskoj karijeri riječ, koju inače često spominje, Plenković je od 1994. do 2002. radio kao diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova na nizu funkcija. Između ostalog, bio je načelnik Odjela za europske integracije, savjetnik ministra za europske poslove te član Pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU.

Udar na Karamarka

Od 2002. do 2005. obnaša dužnost zamjenika šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu gdje je zadužen za koordinaciju političkih aktivnosti Misije te pripremu podnošenja zahtjeva Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Od 2005. do 2010. zamjenik je veleposlanika u Francuskoj.

U travnju 2010. postaje državni tajnik za europske integracije u Vladi gdje upravlja radom Ministarstva na političkim i gospodarskim odnosima s članicama Unije do prosinca 2011., a ima i istaknutu ulogu u kampanji za referendum o pristupanju Europskoj uniji. Kao državni tajnik, obnaša i dužnost nacionalnog koordinatora za Dunavsku strategiju EU.

Zastupnik HDZ-a u Saboru bio je od 22. prosinca 2011. do 1. srpnja 2013. Bio je i supredsjedatelj Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, te član saborskih odbora za vanjsku politiku, za europske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša te za međuparlamentarnu suradnju.

Odlukom Hrvatskog sabora od travnja 2012. do srpnja 2013. jedan od 12 hrvatskih zastupnika promatrača u Europskom parlamentu.

Od 1. srpnja 2013. zastupnik je HDZ-a u Europskom parlamentu i član Kluba zastupnika Europske pučke stranke. U Strasbourgu je 2. srpnja 2013. govorio kao prvi zastupnik iz Hrvatske na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Bio je član Odbora za proračun i Odbora za ustav Europskog parlamenta, kao i Izaslanstva za odnose sa zemljama jugoistočne Europe, a sudjeluje i u radu niza drugih odbora.

U utrku za predsjednika HDZ-a ulazi nakon što je HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom izašao iz Vlade s Mostom. Bio je jedan od rijetkih HDZ-ovaca koji je javno kritizirao tu odluku i ponašanje stranačkog vrha u cijeloj priči. Na kraju postaje predsjednik stranke.

Nakon relativne pobjede HDZ-a na izborima za Sabor održanim u rujnu 2016., predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je 10. listopada 2016. dala Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. Vlade RH.

Žestoke kritike i brojne krize

Od trenutka dolaska na vlast, i u stranci i Vladi, Plenković nailazi na žestoke kritike, što građana, što stranačkih kolega, a posebno oporbe. Tako su se redom nizale kritike: proglašavali su ga faraonom, ljevičarem koji je zalutao u HDZ, europskim poslušnikom...

U utrku za novi mandat na čelu Vlade kreće s laganom prednošću pred najljućim političkim suparnikom, SDP-om, ali suočen s nizom kritika oporbe i javnosti zbog razvoja situacije s pandemijom koronavirusa, iako dio građana smatra da je Vlada na čelu s Plenkovićem dobro reagirala u cijeloj priči. Korona je svakako zasjenila ono što je trebala biti kruna njegovo mandata - prvo predsjedanje Hrvatske Europskom unijom.

U svakom je slučaju njegov mandat bio obilježen krizama - od praktičnog bankrota Agrokora do pandemije koronavirusa i recesije koja tek počinje. Mandat su mu obilježili i brojni odlasci ministara, te održavanje na vlasti uz pomoć "žetončića", odnosno veliki broj prelazaka saborskih zastupnika iz oporbe u redove onih koji podržavaju njegovu vladu.  

Pred sam početak kampanja, na dan kada je predsjednik Republike Zoran Milanović raspisao izbore za 5. srpnja, Andrej Plenković doživljava i najteži udarac iz vlastitih redova. Naime, desnici omiljeni gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, objavio je kako izlazi iz HDZ-a i pristupa opciji Miroslava Škore

U svakom slučaju, pred Andrejom Plenkovićem izazovna su vremena u kojima će morati učiniti puno toga ako misli i dalje biti hrvatski premijer. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!