Ostani doma
Hrvatska / Predsjednički izbori 2019.

vanjskopolitički prioriteti

Dejan Kovač: 'Zauzimam se za Hrvatsku koja će biti vrata Europe, tako ćemo ojačati razvoj'

Dejan Kovač: 'Zauzimam se za Hrvatsku koja će biti vrata Europe, tako ćemo ojačati razvoj'
Marko Lukunic/PIXSELL

Predsjednički kandidat HSLS-a Dejan Kovač poručio je kako ne želi da Hrvatska bude 'prva postaja Balkana'

Nezavisni predsjednički kandidat HSLS-a Dejan Kovač poručio je u petak da se nije vratio u Hrvatsku prepucavati s ostalim predsjedničkim kandidatima već da bi novom paradigmom ponudio rješenja i bolju budućnost svim hrvatskim građanima.

Retorika kandidata usmjerena na prepucavanje

Kovač je na konferenciji za novinare održanoj na Zrinjevcu ustvrdio da je retorika predsjedničkih kandidata, umjesto na rješavanje problema hrvatskih građana usmjerena na međusobna prepucavanja, što pokazuje nastavak politike u kojoj se ne sluša i ne brine o građanima.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

On se, kazao je, zauzima za Hrvatsku koja će biti vrata Europe, a ne prva postaja Balkana te za potpuno novu paradigmu koja kombinira ekonomski razvoj, sigurnost i iskorištavanje jedinstvenog geostrateškog položaja Hrvatske.

Hrvatska na dvije granice ima postavljenu žilet-žicu što je, smatra Kovač, apsolutni poraz hrvatske vanjske politike, a u čijem su kreiranju njegovi protukandidati Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović imali vrlo aktivnu ulogu.

Duga granica je naša prednost

Kovač drži da apsolutni vanjskopolitički prioritet u godini hrvatskoga predsjedanja EU-om mora biti ulazak Hrvatske u Schengen jer je povijesno gledano naša duga granica bila obrambeni deficit, a sada može postati naša prednost.

S obzirom na to da po svemu sudeći proširenja EU neće biti u sljedećih 10 godina, Kovač smatra da Hrvatska mora postati ulazna točka za robu sa Zapadnog Balkana čime će se ojačati pogranični razvoj i spriječiti iseljavanje stanovništva.

Time bi se, smatra, dala prilika investitorima za otvaranje tvornica uz hrvatsku granicu u kojima bi radili dnevni migranti iz susjednih zemalja i u kojima bi cijena rada bila niža i ne bi bilo jezičnih barijera.

Isti razvojni model primjenjuje se u Luksemburgu gdje dnevni migranti čine 43 posto ukupno zaposlenih i u Švicarskoj gdje na rad iz pograničnih područja svaki dan dolazi 325.000  radnika.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!