Ostani doma
Novosti / Otvoreni uvodnik

doc.dr.sc. Vesna Vučemilović

Ekonomska stručnjakinja Domovinskog pokreta za RTL.hr secira Vladin program: Tko ne bi živio u zemlji kakvu obećava Andrej Plenković?

Ekonomska stručnjakinja Domovinskog pokreta za RTL.hr secira Vladin program: Tko ne bi živio u zemlji kakvu obećava Andrej Plenković?

U Otvorenom uvodniku RTL.hr-a osobe iz javnog života i politike slobodno i otvoreno pišu o zbivanjima iz svojeg područja stručnosti.

Saborska zastupnica doc.dr.sc. Vesna Vučemilović, ekonomski je strateg Domovinskog pokreta. Doktorirala je na Europskim studijima, a na Veleučilištu u Slavonskom Brodu predaje kolegij Financijska tržišta i institucije. U Otvorenom uvodniku analizira gospodarski program nove vlade Andreja Plenkovića te će možda iznenaditi neke koji će očekivati da kao oporbena političarka kritizira baš sve što nova vlada obećava.

Što donosi gospodarski program vlade?

Tko ne bi želio živjeti u konkurentnoj, vitalnoj, samodostatnoj, održivoj, učinkovitoj, solidarnoj, pravednoj, ponosnoj, sigurnoj i utjecajnoj državi? Program Vlade RH za mandat 2020.-2024. godine nam obećava upravo takvu Hrvatsku. Sve navedene odlike Hrvatska će ostvariti kroz pet temeljnih polazišta, prioriteta i ciljeva koji uključuju: socijalnu sigurnost, perspektivnu budućnost, ekonomsku suverenost, osnaženu državnost i globalnu prepoznatljivost.

Veće plaće i mirovine, a manji porezi - je li to moguće?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Od početka korona krize prioritet Vlade je očuvanje radnih mjesta i likvidnosti sustava pa ne čudi da je upravo prioritet broj jedan u programu nove Vlade socijalna sigurnost i očuvanje radnih mjesta. U programu se ističe rast prosječne i minimalne plaće te prosječne mirovine, što su dobre vijesti koje će svi podržati, ali se ne govori o stopama rasta gospodarstva i koordinaciji makroekonomskih politika, koje će omogućiti da se obećano ostvaruje.

To zapravo govori o mentalitetu vladajućih, koji je okrenut raspodjeli i potrošnji, a ne stvaranju novih vrijednosti. Gotovo usput govori se o povećanju ulaganja u istraživanje i razvoj, o poticanju inovativnosti, o umrežavanju razvojnih centara RH s ostalim članicama EU. Međutim, nije jasno kako će se provesti spajanje obrazovnog, znanstveno-istraživačkog i gospodarskog sustava u funkciji rasta BDP po (ne)navedenim stopama rasta. Govori se o investicijama, ali ne tako da se iščitava smislena i planirana namjera koordinacije makroekonomskih politika već se vodi svaka politika za sebe. O međusobnom povezivanju i uvjetovanosti istih nema niti riječi!?

Vezana vijest

Marijana Ivanov otvoreni uvodnik

Zato je upitno i povećanje mirovina za 10%, koje i da se ostvari, neće bitno povećati životni standard umirovljenika. Planira se omogućiti značajnija ulaganja mirovinskih fondova u gospodarstvo. Međutim, ti su iznosi već raspoređeni na državne obveznice u velikom dijelu. A nadamo se da nova ulaganja neće završiti kao ulaganja u obveznice Nexe Grupe, koja je završila u predstečaju ili Magme koja više ne postoji. Za te promašaje nitko nije odgovarao kao ni za potraživanja 17.000 'malih' dioničara Agrokora.

Najavljeno smanjenje poreznih stopa i parafiskalnih nameta očekuju svi poduzetnici, a i Europska komisija. Svjedočili smo da smanjenje stope PDV-a na hranu ne dovodi nužno do nižih cijena hrane ili povećanja plaća radnika u trgovini i/ili prehrambenoj industriji. 

Vezana vijest

Zorislav antun petrović otvoreni uvodnik

Traži se razvijena regija

Program Vlade još jednom potvrđuje velike regionalne razlike. Naime, uz projekt Slavonija, Baranja i Srijem koji se nastavlja, najavljuju se i programi za Dalmatinsku zagoru, Liku, Banovinu i Gorski Kotar, otoke i sjever Hrvatske. Osim Istre i grada Zagreba to bi bilo manje-više cijela Hrvatska pa je očigledno da nešto moramo mijenjati. Koliko su parcijalni programi rješenje najbolje pokazuje projekt Slavonija, Baranja i Srijem koji nije polučio željene rezultate do sada.

Najavljuje se otvaranje 100.000 novih radnih mjesta što ne znači i povećanje broja zaposlenih, jer tehnološke promjene i razvoj kontinuirano dovode do gašenja određenih zanimanja i radnih mjesta te otvaranje novih. 

Pronatalitetna politika je stalno aktualna, ali u programima se ponavljaju mjere koje do sada nisu polučile rezultate pa vjerojatno neće ni sada. Problem je puno širi i kompleksniji te mu tako treba pristupati. Na to ukazuju demografi već duže vremena pa bi ih trebalo ponekad i malo bolje poslušati.

Vezana vijest

hrvoje prpić otvoreni uvodnik

Samodostatnost u proizvodnji hrane i energije - stvarnost ili mit

Poljoprivredna proizvodnja se nastoji povećati u nekoliko segmenata. Podržavam izgradnju 20 regionalnih centara za voće i povrće te povećanjem površina koje će se navodnjavati. Uz jačanje prehrambene industrije taj dio bi mogao biti solidan početak obnove našeg sela i poljoprivrede. Uz to treba olakšati plasman proizvoda OPG-a te uvesti transparentan i učinkovit sustav poticaja.

Vezana vijest

otvoreni uvodnik grgić

Samodostatnost u proizvodnji hrane i energije ključna je za sve države te je vrlo visoko na listi strateških prioriteta. Čudi nas zašto i dalje Vlada potencira ulaganje u vjetroelektrane koje prate nelogičnosti i afere, vezane uz Krš-Pađene, a sada i Vratarušu II. Najveći problem kod vjetroelektrana je vezan uz visok udio uvozne komponente koji neki drugi obnovljivi izvori energije, poput hidroelektrana nemaju. 
Reindustrijalizacija u kontekstu novih tehnologija je nužnost, kao i digitalizacija. Bez jake industrije u konačnici nema snažnog gospodarstva.

Trenutno ne možemo biti zadovoljni s aktivnostima u tom segmentu pa ostaje vidjeti kao je Vlada zamislila provesti navedeno jer u programu nedostaju odgovori na pitanja kako i kada. Bez jake industrije u konačnici nema snažnog gospodarstva. Ponovno pokretanje industrije se nameće kao jedino rješenje za gospodarski oporavak i snažniji rast koji će potaknuti zapošljavanje. Naše stope rasta u proteklih dvadeset godina su nas dovele u nezahvalnu poziciju u kojoj viši životni standard imaju stanovnici svih država članica EU osim Bugarske. 

Vezana vijest

mladi

Učinkovita i značajno manja javna uprava

Najavljuje se i smanjenje javne uprave koja se odnosi na broj lokalnih dužnosnika. Moramo se upitati što je s agencijama, javnim poduzećima i brojnim drugim udruženjima koja su obvezna? Smjer je dobar, ali poduzetnici očekuju i nastavak aktivnosti u tim segmentima. Dobra je vijest da se planira dovršiti povezivanje zemljišnih knjiga i gruntovnice te unaprijediti rad sudstva.

Teško je procijeniti što donosi jesen. Ako se epidemija COVID-19 opet pojača trebat će nam nešto za kratkoročnu stabilnost, a odmah po tom za brzi rast. Tu je uloga države ogromna. Jer kad na strani privatnog sektora izostanu ulaganja i potražnja za robama i uslugama onda država investira i naručuje s ciljem očuvanja radnih mjesta i stabilizacije gospodarstva.

Vezana vijest

ministarstva kolaž

Objektivna opasnost se nazire i kroz distribuciju sredstava koje bi trebali povući iz EU fondova, zbog visoke razine percepcije glede korupcije.

Sve u svemu program Vlade za naredni mandat postavlja visoko neke dobre ciljeve, ali poučeni iskustvom prethode četiri godine, ostaje upitno ostvarenje zadanih ciljeva. 

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!