Ostani doma
Novosti / Otvoreni uvodnik

Bolje je popraviti nego kupiti novo

Zabrana 'ugrađenih kvarova': Biljana Borzan nakon velike pobjede za potrošače za RTL.hr piše što se mijenja i što će to značiti

Zabrana 'ugrađenih kvarova': Biljana Borzan nakon velike pobjede za potrošače za RTL.hr piše što se mijenja i što će to značiti

U Otvorenom uvodniku RTL.hr-a osobe iz javnog života i politike slobodno i otvoreno pišu o zbivanjima iz svojeg područja

Biljana Borzan SDP-ova je zastupnica u Europskom parlamentu i jedna od najaktivnijih naših europarlamentarki, poznata po borbi za zaštitu prava potrošača, a upravo je ovoga tjedna ostvarila veliku pobjedu u borbi da se na europskoj razini zabrane takozvani "ugrađeni kvarovi", programiranje električnih uređaja da rade određeni broj sati te da se nakon isteka garantnog roka kvare, prisiljavajući nas da kupujemo nove, što je osim za kućne budžete građana Unije, loše i za okoliš. Što se sve mijenja i o čemu se radi Borzan piše u Uvodniku RTL-hr-a.

Moj posao je da EU radi za ljude. To je odgovor na često postavljeno pitanje, što je posao europarlamentaraca? Kao jedini direktno izabrani predstavnici građana, eurozastupnici su spona između "korisnika" EU i "uprave". Taj posao često uključuje "prevođenje" s jezika summita, administracije, političkih kompromisa na svakodnevni jezik i obratno. Da bi znala što treba raditi, EU mora znati što građani žele, a građani moraju znati što se poduzima u njihovo ime. Žele da se štite njihova prava kao građana EU, da nisu zakinuti jer se nisu rodili zapadnije od Hrvatske, da im hrana bude dostupna, zdrava i kvalitetna, da za isti novac dobiju jednaku kvalitetu usluge ili proizvoda.

Sve je veća svijest i o tome da smo kolektivno odgovorni za svijet u kojem živimo, za okoliš kojeg ostavljamo djeci i unucima. Iz te svijesti se rodio Europski zeleni plan, koji postavlja ciljeve koji će dovesti do toga da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. EU strategija "Od polja do stola" je ključna za provedbu Zelenog sporazuma.

Cilj je poboljšati zaštitu kopna i mora, obnoviti narušene ekosustave i učvrstiti položaj Unije kao predvodnika na međunarodnoj sceni u zaštiti biodiverziteta i izgradnji održivog prehrambenog lanca. Reformom mogu profitirati svi uključeni - proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači  zdravljem, kvalitetom i dostupnošću.

Vezana vijest

otvoreni uvodnik pandemije

Prilika za Hrvatsku

Postavljeni su konkretni ciljevi za preobrazbu prehrambenog sustava EU-a, uključujući smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50%, smanjenje upotrebe gnojiva za najmanje 20%, smanjenje prodaje antibiotika za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50% te za širenje ekološke poljoprivrede na 25% poljoprivrednih zemljišta.

Prijelaz mora biti pravedan kako se ne bi dogodilo da bilo tko plati preveliku cijenu, upravo zato su planirana velika sredstva za potporu proizvođačima te za istraživanje ekološki održivijih metoda i tehnologija proizvodnje i prerade.

Strategija "Od polja do stola" je velika prilika za Hrvatsku, ako se na vrijeme pripremimo i dobro isplaniramo kako ćemo alocirati sredstva koja će nam biti na raspolaganju. Radi korona krize, više nego ikad dolazi do izražaja dodana vrijednost hrane te će se tražiti proizvodnja i prerada u blizini mjesta potrošnje, odnosno što kraći  lanac opskrbe hranom. Sada je prilika da se "domaće" stavi na poziciju na kojoj treba biti. Strategija uvažava činjenicu da nemaju sve zemlje istu startnu poziciju, što je za Hrvatsku jako važno.

Utrka za što nižim potrošačkim cijenama hrane je djelomično i odgovorna za trenutnu neodrživost proizvodnje hrane. Za razliku od vremena generacije naših baka i djedova hrana je izgubila na percepciji vrijednosti. Događa se da se u trgovinama prodaje hrana debelo ispod realne cijene, čime se ruši tržište i smanjuje prihode poljoprivrednika i drugih proizvođača. Mjerama za informiranje potrošača, poput informativnih kampanja i etiketa na proizvodima, planira se usmjeriti potrošača k izboru zdrave i održive prehrane.

Prema istraživanjima 65 posto hrvatskih kupaca najčešće kupuje u velikim supermarketima, 76 posto ih obraća pozornost na oznake i deklaracije, a 44 posto njih redovito izdvaja više za kvalitetan proizvod. Građani traže sve više informacija o hrani koju kupuju i konzumiraju. Žele više informacija što je u njoj, odakle dolazi i kako utječe na njihovo zdravlje. Trenutne oznake pružaju informacije, no često su nerazumljive ili komplicirane za prosječnog kupca, kojem se najčešće žuri dok bira i kupuje.

Vezana vijest

Dubravka Šuica otvoreni uvodnik

Kvarovi nakon isteka jamstva

Osim informiranja građana, kroz bolje označavanje hrane je moguće usporiti galopirajuća epidemija pretilosti, pogotovo među djecom. Potrošače se putem jednostavnih oznaka može usmjeriti k nutritivnim i zdravijim proizvodima na policama. Mrkva koja je sinoć izvađena iz zemlje ili salata koja je jutros ubrana imaju daleko višu kvalitetu i nutritivnu vrijednost od onih koje su do naših tanjura prešle tisuću kilometara.

Novi zeleni sporazum će donosi velike mogućnosti i za povećanje kvalitete neprehrambenih proizvoda. Već godinama mi se građani žale na slabu kvalitetu kućanskih uređaja poput zamrzivača ili perilica za rublje za koje primjećuju da se pokvare odmah nakon isteka jamstva. To je posebno zabrinjavajuće ako se sjetimo da uređaji koje su kupovale naše majke ili bake još uvijek rade. Slično je potvrdila i studija Europske komisija koja je pokazala da se najviše uređaja pokvari između druge i treće godine rada što odgovara dužini obaveznog jamstva od dvije godine koje je propisala EU.

Prošle godine sam postala Izvjestiteljicom socijalista i demokrata za tu temu u Europskom parlamentu te mi je nakon dugih i teških pregovora, ovih dana napokon izglasano izvješće na plenarnom zasjedanju u Bruxellesu. U tom izvješću je usvojen i moj prijedlog da se zabrane ugrađeni kvarovi na Crnoj listi Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. To znači da će se ugrađeni kvarovi, poput programiranja televizora da rade određen broj sati, perilica na određen broj okretaja ili pak osmišljavanje softwarea koji namjerno usporavaju mobitele kako bi bili primorani kupiti noviji model biti najstrože zabranjeno. Zbog intenzivnog pritiska industrije prijedlog mi je prošao za samo dva glasa, a podržali su me svi zastupnici iz Hrvatske osim onih iz HDZ-a.

Dobro za potrošače, dobro i za okoliš

U istom dokumentu je prošao i moj prijedlog da se uvedu obavezne oznake očekivanog trajanja uređaja i mogućnosti popravka. Oznaka bi bila u obliku skale po kojoj bi potrošač mogao znati kakvu kvalitetu kupuje, odnosno koliko će taj aparat stvarno trajati kad mu istekne jamstvo te koliko ga je lako popraviti: ima li na tržištu rezervnih dijelova, jesu li cijene tih dijelova razumne u odnosu na cijenu cijelog uređaja i slično. Istraživanja su naime pokazala da potrošači žele takve oznake, i da su spremni platiti više za takve proizvode. Vjerujem da će njihovo uvođenje imati dalekosežne pozitivne posljedice na okoliš, ali i značiti uštede za potrošače.

Svi smo primijetili kako je sve teže pronaći servis za popravke različitih uređaja. Uz to, zbog nedostatka rezervnih dijelova i njihove visoke cijene, građani često procijene da im se bolje isplati kupiti novi uređaj nego popravljati. U ovom izvješću zaštitili smo pravo na popravke tražeći da rezervni dijelovi budu dostupni oko deset godina nakon stavljanja proizvoda na tržište te da moraju biti cjenovno pristupačni što znači da ne smiju biti skuplji od 30 posto vrijednosti cijelog uređaja. Čak 77 posto građana EU kaže da bi radije popravili uređaj nego kupovali novi, ali trenutačno stanje na tržištu ih konstantno primorava na kupi-iskoristi-baci ponašanje i to moramo zaustaviti. Ponovna upotreba i prenamjena proizvoda stvara više radnih mjesta nego bacanje ili čak i recikliranje. Ekonomska kriza koja dolazi kao posljedica zdravstvene krize je ujedno i prilika da razvijemo nove održivije modele proizvodnje kojima ćemo postići ekonomski rast, ali ujedno i bolju zaštitu potrošača i okoliša.

U svemu što radim uvijek nastojim imati interes naših građana na prvom mjestu. Važno mi je da u Bruxellesu, ali i kod kuće, pokažem kako Hrvatska u europskom procesu odlučivanja ima svoje mjesto bez obzira što smo mala država i kako su i naši prioriteti važni i ostvarivi ako se za njih zajedno borimo. Potpora koju sam dobila na izborima je svakako velika odgovornost da ispunim očekivanja naših ljudi, da ih slušam i radim za njih. Smatram da ako čovjek uporno radi i trudi se, rezultati neće izostati.

Vezana vijest

Marijana Ivanov otvoreni uvodnik
Preporučujemo ti još sadržaja

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.