Ostani doma
Novosti / Otvoreni uvodnik

Sretan Dan planeta Zemlje

Klimatske promjene su tu. Što će nam se dogoditi i kako im se možemo prilagoditi za RTL.hr piše klimatolog dr.sc. Ivan Güttler

Klimatske promjene su tu. Što će nam se dogoditi i kako im se možemo prilagoditi za RTL.hr piše klimatolog dr.sc. Ivan Güttler
RTL / Shutterstock

U Otvorenom uvodniku RTL.hr-a osobe iz javnog života slobodno i otvoreno pišu o zbivanjima iz svojeg područja stručnosti

Povodom Dana planeta Zemlje, hrvatski klimatolog iz DHMZ-a, dr.sc. Ivan Güttler u Otvorenom uvodniku RTL.hr-a piše o tome što klimatske promjene donose i kako bismo im se trebali prilagoditi. Porast broja vremenskih ekstrema, požari i poplave, manje prosječne količine padalina, rast ekstremnih razina mora... sve su to posljedice klimatskih promjena na koje će svaka država morati odgovoriti samostalno kako bi osigurala sigurnost svojih građana, imovine i infrastrukture.

U 2021. godini količina i jasnoća dokaza da smo u fazi izraženih klimatskih promjena vrlo je visoka. Uz neke iznimke, većina javnih rasprava premješta se na polje ublažavanja uzroka i posljedica današnjih klimatskih promjena.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Teme kao što su obnovljivi i čisti izvori energije, elektrifikacija prometa, povećanje energetske učinkovitosti nalaze napokon svoje mjesto u javnim medijima na tjednoj bazi. Paralelno sa smanjenjem korištenja i zamjenom tehnologija koje kao izvor energije koriste plin, naftu i ugljen te, posljedično, svođenjem emisija stakleničkih plinova u atmosferu prema nuli, unaprijedit će se i drugi rastući problem koji dolazi u paketu s intenzivnim korištenjem fosilnih goriva, a to je onečišćenje zraka.

U za klimu optimističnom razvoju događaja u sljedeća tri desetljeća, značajno ćemo smanjiti emisije ugljikovog dioksida, a manji ostatak uravnotežiti dodatnom sadnjom novih šuma, širenjem postojećih, a potencijalno i primjenom novih, za sada ili skupih ili nerazvijenih metoda za umjetno izvlačenje ugljikovog dioksida iz atmosfere. U drugom dijelu 21. stoljeća i svi drugi staklenički plinovi koje naše aktivnosti ispuštaju trebali bi biti bitno smanjeni i uravnoteženi te konačno imamo priliku stabilizirati koncentracije svih stakleničkih plinova u atmosferi.

Dio promjena ne možemo izbjeći

Ipak, unatoč stabilizaciji pa i smanjenju emisija, a zatim i koncentracija stakleničkih plinova, sam porast temperature zraka nastavit će se u idućih 80 godina, do kraja ovog stoljeća. U usporedbi s krajem 19. stoljeća, svijet je danas u prosjeku topliji za jedan stupanj, a unatoč načelnom političkom cilju formaliziranom Pariškim sporazumom iz 2015. da se zagrijavanje zadrži na dva stupnja, a poželjno na 1,5 stupanj, trenutno smo na putanji svijeta koji je prosječno topliji za tri do četiri stupnja.

Vezana vijest

Ledenjaci

Zadržavanjem na trenutnoj putanji ili, u optimističnom slučaju, ispunjavanjem ciljeva Pariškog sporazuma, ostaje nam dio klimatskih promjena koje ne možemo izbjeći i kojima se moramo prilagoditi.

Promjene kojima se moramo prilagoditi

Za razliku od ublažavanja u kojem napredak u napuštanju fosilnih goriva i tehnologija u velikim državama i grupacijama kao što su Kina, SAD, Indija i EU dovodi do pozitivnog smjera u globalnim emisijama i koncentracijama stakleničkih plinova, prilagodba je mnogo više nacionalan i lokalni zadatak. Neke države će se morati primarno prilagoditi porastu srednje i ekstremnih razina mora te češćim i intenzivnijim toplinskim valovima.

Dio zemalja, npr. u sredozemnom krugu, očekuje smanjenje ljetnih količina oborine, ovisno o nivou zagrijavanja koji ćemo doseći. Drugi dio zemalja, npr. na europskom sjeveru, očekuje povećanje i srednjih i ekstremnih količina oborine. Ovdje je zanimljivo uočiti da je ponekad nejasno razlučiti razvijamo li postojeće (u nekim zajednicama nedostajuće) sustave za obranu od požara i poplava koje se događaju povremeno i sporadično i inače ili se dodatno prilagođavamo klimatskim promjenama. U svakom slučaju, oba sustava bit će pod dodatnim naprezanjima u narednim desetljećima te njihova modernizacija i proširenje postaju prioritet.

Vezana vijest

klimatske promjene kolaž

Ovdje važnu ulogu imaju nacionalne meteorološke i hidrološke službe, u Hrvatskoj Državni hidrometeorološki zavod. Njihov zadatak je razvijati i informirati sve društvene dionike o neposrednim i dugoročnim vremenskim i klimatskim događajima. Konačan cilj je povećati sigurnost građana, imovine i infrastrukture na području Republike Hrvatske, a dva aktualna pristupa ovom cilju su jačanje prognostičkih sposobnosti te automatizacija i digitalizacija usluga i servisa koje DHMZ pruža i može pružiti u bližoj budućnosti.

Uz nacionalne aktivnosti prilagodbe, raste očekivanje i pritisak na jedinice regionalne i lokalne samouprave u detaljnijem i konkretnijem planiranju i ostvarivanju mjera prilagodbe. U slučaju obalnih i otočnih zajednica, uz rastuće temperature zrake te intenziviranjem hidrološkog ciklusa, promjene u našem slučaju u Jadranu čine novi skup izazova.

Koliki će biti porast razine mora?

Porast temperature Jadrana te aktualan porast razine Jadrana pokazatelji su koji traže detaljni monitoring aktualnog stanja i projekcije razvoja u budućnosti. U praksi, vrlo jednostavno pitanje o tome koliko možemo očekivati viši Jadran do kraja ili sredine stoljeća ne može dobiti jedan numerički odgovor.

Današnja znanost dolazi s procjenama o porastu reda veličine 50 cm, s mogućim devijacijama od 20-ak cm u oba smjera. S ovakvim iznosima porasta razine mora, samo lokalna i regionalna samouprava može u suradnji sa širokim timovima stručnjaka organizirati proces planiranja korištenja prostora pod svojom upravom. S obzirom na razvoj motriteljskih i modelarskih mogućnosti, izradama planova prilagodbe na klimatske promjene potrebno je pristupiti ciklički, svakih pet do sedam godina, kako bi se u procese odlučivanja u obzir uzele nove spoznaje.

Vezana vijest

Dorian ribarić otvoreni uvodnik

Važan glas građana

U narednih 10-ak godina vjerojatno ćemo svjedočiti intenzivnom procesu planiranja i implementacije mjera prilagodbe na klimatske promjene. Generalni okviri na razini EU-a i nacionalnoj razini dani su, npr. Strategija Europske unije o prilagodbi klimatskim promjenama te Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

Kako bismo izbjegli samo akumulaciju načelnih preporuka ili teško provedivih zakonskih obveza, osim jačanja strateških okvira na razini gradova, općina i županija, nužno nam je jačanje sustava za monitoring, prevenciju i saniranje klimatski uzrokovanih i klimatskih pojačanih negativnih posljedica promjena u klimatskom sustavu.

Korištenje rješenja na bazi jačanja prirodnih resursa, kao što je očuvanje šumskog i močvarnog područja, mora biti pojačano digitalizacijom i boljom pokrivenošću područja naših općina i gradova senzorima za stanje svih okolišnih elemenata.

Za kraj, u aktivnostima na prilagodbi na klimatske promjene postoje očekivanja doprinosa od znanstvene zajednice, državne i lokalne uprave, poslovnih subjekata i industrije te organizacija civilnog društva. Ipak, kako bismo izbjegli ili smanjili vjerojatnost situacija u kojima mjere prilagodbe na klimatske promjene nemaju pozitivan učinak ili dovode do pogoršanja kvalitete života i rada u gradovima i općinama, u svim fazama prilagodbe snažnu ulogu i glas moraju imati sami građani i stanovnici područja na kojima se mjere prilagodbe planiraju i primjenjuju.

 

*Autor redovito doprinosi izradi dokumenata i studija DHMZ-a iz područja klime i klimatskih promjena. Stavovi izneseni u ovom intervju su privatni stavovi autora i ne predstavljaju službeni stav DHMZ-a, posebice za pitanja izvan direktne nadležnosti DHMZ-a.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!