Ostani doma
Novosti / Otvoreni uvodnik

Željko Petković

Kokain sve popularniji na hrvatskom tržištu droga! Zašto je njegova potrošnja skočila čak četiri puta za RTL.hr piše stručnjak za droge

Kokain sve popularniji na hrvatskom tržištu droga! Zašto je njegova potrošnja skočila čak četiri puta za RTL.hr piše stručnjak za droge
RTL

U Otvorenom uvodniku RTL.hr-a osobe iz javnog života slobodno i otvoreno pišu o zbivanjima iz svojeg područja stručnosti

Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga u Otvorenom uvodniku RTL.hr-a piše o povećanoj potrošnji droga u Hrvatskoj, što je razlog tome i kako se Hrvatska s time bori.  

Ovisnosti općenito pa tako i ovisnost o drogama su posljedica interakcije između više bioloških, mentalnih, obiteljskih, ekonomskih, društvenih i okolišnih čimbenika. Njima možemo biti izloženi bilo zbog životnog stila, bilo zbog osobnih, profesionalnih i društvenih poteškoća s kojima se suočavamo u životu.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Podaci UNODC (Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal) o stanju problematike droga u svijetu pokazuju da je u zadnjih 10 godina povećan broj korisnika droga za 30 posto te da više od 11 milijuna ljudi injektira droge dok ih je 35 milijuna suočeno s problemom ovisnosti o drogama. Također u zadnjih deset godina zabilježen je i trend povećanja smrtnosti kao posljedica konzumiranja droga i to za 25 posto.

Na razini EU, prema podacima EMCDDA (Europski centar za nadzor droga i ovisnosti o drogama), Europljani svake godine na maloprodajnoj razini troše najmanje 30 milijardi eura na droge.

Oko dvije petine tog iznosa troši se na kanabis (39 posto), 31 posto na kokain, 25 posto na heroin te 5 posto na amfetamine i MDMA. Vrijednost tržišta kanabisa procjenjuje se na najmanje 11,6 milijardi eura što ga čini najvećim tržištem droge u Europi, a slijedi kokain čije se maloprodajno tržište procjenjuje na oko 9,1 milijardu eura. Procjenjuje se kako je kanabis konzumiralo oko 25,2 milijuna a kokain 1,3 milijuna Europljana.

Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Prema rezultatima istraživanja "Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske" iz 2019. godine, ilegalnu drogu barem je jednom u životu konzumiralo 24,5 posto ispitanika. Najveće prevalencije uzimanja bilo koje ilegalne droge barem jednom u životu utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (38,6 posto) i 15 i 24 godine (36,9 posto).

Vezana vijest

Uporaba kokaina porasla je za oko četiri puta

Broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (porast s 5,3 posto na 11,2 posto). Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis koju je barem jednom u životu konzumiralo 22,9 posto ispitanika. Konzumacija kanabisa je u 2019. godini bila dvostruko veća i među odraslima i mlađim odraslima u odnosu na 2011. godinu.

Životne prevalencije uzimanja ostalih ilegalnih droga bile su znatno niže: amfetamini (4,6 posto), ecstasy (4,2 posto), kokain (4,8 posto), LSD (1,4 posto) i heroin (0,6 posto). Životna prevalencija uzimanja bilo koje "nove droge" bila je 1,7 posto, a najveća je bila među ispitanicima u dobi između 15 i 24 godina – 3,5 posto. Relativno najveći porast uporabe između 2011. i 2019. godine i među mlađim odraslima i među odraslima utvrđen je za kokain i ecstasy. Uporaba kokaina u posljednjih godinu dana porasla je za oko 4 puta u 2019. godini u odnosu na 2011. godinu.

Vezana vijest

Krijumčarenje droge

U prilogu stabilnom trendu broja osoba koje se u Hrvatskoj nalaze u sustavu liječenja zbog problema ovisnosti, govori podatak da se isti kreće u rasponu od 7.855 u 2012. godini do 6.858 u 2019. godini. Većina osoba koja se nalazi u sustavu liječenja su oni koji se liječe zbog problema opijatske ovisnosti.

Među osobama s problemom neopijatske ovisnosti najčešća vrsta droge je kanabis sa zamijećenim trendom povećanja broja novopridošlih osoba s problemom neopijatske ovisnosti u rasponu od 807 u 2012. godini do 1.520 u 2019. godini.

Globalizacija i digitalizacija tržišta doveli do porasta uporabe

Porast uporabe droga u Hrvatskoj potrebno je sagledati u okviru različitih čimbenika koji nisu izolirani od utjecaja koji su prisutni i u ostalim EU državama. Najvažniji su globalizacija i digitalizacija tržišta (web, darknet), primjena novih tehnologija, novih kriminalnih alata, povezanost organiziranih kriminalnih skupina koje se bave krijumčarenjem i preprodajom droge s drugim kriminalnim aktivnostima (terorizam, krijumčarenje ljudi, pranje novca i dr.).

Sve to je dovelo do toga da je ilegalno tržište droga u Europi postalo po količini novca koji se obrće najvrjednije tržite za organizirani kriminal, s naznakama sve veće i žešće konkurencije među kriminalnim skupinama, koja nerijetko završava obračunima za teritorij, odnosno ubojstvima na ulicama.

Vezana vijest

Ines Lazarević Rukavina otvoreni uvodnik

Potražnja za drogama na svjetskoj razini i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga još uvijek nisu riješene na odgovarajući način te predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju. Na razini EU prisutna je kontinuirana prijetnja novih droga, dok je EU politika o drogama suočena i s izazovima povezanim s kanabisom s obzirom na raširenost njegove zlouporabe ali i zbog promjena nacionalnih politika u odnosu na uporabu kanabisa u medicinske i znanstvene svrhe. Izazovi su dodatno pojačani pojavom pandemije COVID-19 koja je utjecala između ostalog i na ranije spomenuto preoblikovanje tržišta droga kroz povećanu bez kontaktnu internetsku prodaju, kao i na pružanje usluga i intervencija vezanih za smanjenje potražnje, u okviru kojih su zbog mjera izolacije i socijalnog distanciranja ograničeni dostupnost i pristup uslugama liječenja, posebice ranjivim članovima društva.

Vezana vijest

RTL

Zahvaljujući raznim projektima koji su se provodili ili se provode u ovom području tijekom zadnjih 20-ak godina u Hrvatskoj je osigurana institucionalna i zakonodavna infrastruktura za odgovarajuće suočavanje s problematikom vezanom za suzbijanje zlouporabe droga.

Četiri master trenera iz RH

Preventivne intervencije provode se na univerzalnoj, selektivnoj i indiciranoj razini, a prisutne su i strategije okruženja. Već se godinama ulaže u unaprjeđenje preventivnog sustava, sljedeći suvremene znanstvene spoznaje i brojne preporuke donesene na europskoj i međunarodnoj razini. Jedna od recentnih aktivnosti je sudjelovanje Hrvatske u EU projektu ASAP,  a u okviru kojeg je educirano 4 master trenera iz RH koji su proveli edukacije za ključne ljude iz različitih sustava, a kako bi se dodatno podigla razina svijesti o potrebi provedbe znanstveno utemeljenih preventivnih intervencija, jer neki preventivni programi, iako se provode iz dobrih namjera, mogu uzrokovati štetu i biti kontraproduktivni.

Kako bi se osigurala provedba i održivost kvalitetnih, znanstveno-utemeljenih i dokazano-učinkovitih projekata i programa prevencije ovisnosti, doneseni su i nacionalni Minimalni standardi prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu koji sumiraju suvremene znanstveno utemeljene spoznaje o tome što je učinkovito u prevenciji ovisnosti u odnosu na dob ciljane populacije, a sve odgojno-obrazovne ustanove dužne su ga provoditi tijekom školske godine.

Vezana vijest

Potraga

U Hrvatskoj tretman ovisnosti primarno se provodi u zdravstvenom sustavu (bolnički i izvanbolnički), a određeni oblici psihosocijalnog i rehabilitacijskog tretmana provode se i u sustavu socijalne skrbi, terapijskim zajednicama, udrugama, te unutar zatvorskog i probacijskog sustava. Temeljni oblik organizacije liječenja ovisnosti u Hrvatskoj je unutar zdravstvenog sustava i provodi se kroz izvanbolničko liječenje u službama za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo. S ciljem unapređenja kvalitete tretmana ovisnosti o drogama putem definiranja i standardiziranja na dokazima utemeljenih intervencija, u primjeni su od 2006. Smjernice za farmakoterapiju opijatskih ovisnika metadonom i buprenorfinom, te od 2014. i Smjernice za psihosocijalni tretman ovisnosti o drogama u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu.

Porast broja prekršaja vezanih za zlouporabu droga

Kazneno-represivni pristup definiran je Kaznenim zakonom kojim se sankcionira neovlaštena proizvodnja i promet drogama. Posjedovanje droge koje se čini bez namjere njezina stavljanja u promet (za osobnu uporabu) sankcionirano je prekršajno i uključuje izricanje novčane kazne ili zatvora do 90 dana i obveznu mjeru liječenja u skladu s odredbama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Procjena o tome radi li se o količini za osobnu uporabu, prepušta se državnom odvjetništvu i sudovima, prema okolnostima svakog pojedinog djela. Cilj je ovakvog zakonskog pristupa razlikovanje počinitelja kaznenih djela zlouporabe droge od konzumenata droga. Isto je utjecalo na rasterećenje kaznenopravnog sustava i uštedu sredstava, a sam prekršajni postupak koji je fleksibilniji omogućava brže uključivanje konzumenata u sustav tretmana i rehabilitacije. Broj kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga, kreće se u posljednjih šest godina od 2.700 kaznenih djela u 2013. godini do 2.871 kaznenih djela u 2019. godini. Trendovi vezani za prekršaje povezane sa zlouporabom droga, pokazuju porast broja prekršaja vezanih za zlouporabu droga, s oko 5.500 u 2013. godini na 8.314 u 2019. godini.

Povećan priljev kokaina u Europu

Hrvatska je primarno tranzitna zemlja za razne vrste krijumčarenja, uključujući ilegalne droge. Heroin tradicionalno dolazi iz Afganistana južnim krakom Balkanske rute, gotovo isključivo cestovnim prometom. Sličan transport koristi se i kod krijumčarenja proizvoda kanabisa iz Albanije, koji povremeno ulazi u zemlju i morskim putem. Iz Južne Amerike se pomorskim ili zračnim pravcima, uglavnom preko afričkog kontinenta, u Europu šalju velike količine kokaina koji iz zapadnoeuropskih morskih luka na hrvatsko tržište dolazi uglavnom cestovnim putem. Istim pravcima iz Zapadne Europe dolaze i sintetske droge koje se uglavnom tamo i proizvode ili barem tabletiraju i pakiraju. 

Vezana vijest

dražen

Proizvodnja droga u Hrvatskoj je ograničena na uzgoj kanabisa, uglavnom za osobne potrebe i rjeđe za potrebe lokalnog tržišta drogama. Posljednjih godina bilježe se povećane zapljene kanabisa (marihuane), dok broj zapljena heroina opada u promatranom razdoblju. Kokain zauzima sve važnije mjesto na hrvatskom tržištu droga čemu u prilog govori petogodišnji trend povećanja broja ali i količine zaplijenjenog kokaina. Iako je Hrvatska daleko iza zemlja južne i zapadne Europe po prevalenciji uporabe kokaina, povećan priljev kokaina u Europu, bolja kvaliteta robe mogu pogodovati povećanju njegove dostupnosti i potražnje i u našoj zemlji.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!