Ostani doma
Novosti / Otvoreni uvodnik

Dugoočekivani izvještaj o klimi

Za RTL.hr piše klimatologinja Lidija Srnec: 'Priroda će se već pobrinuti za sebe. A što će biti sa svima nama?

Za RTL.hr piše klimatologinja Lidija Srnec: 'Priroda će se već pobrinuti za sebe. A što će biti sa svima nama?
RTL/Shutterstock

Što nam je činiti i možemo li uopće nešto učiniti kako bi se realizirao Pariški sporazum?

9. kolovoza 2021. javnost je diljem svijeta s velikim interesom pratila predstavljanje najnovijeg izvještaja Radne grupe i međuvladinog tijela pri UN-u: „Sixth Assessment Report, Climate Change 2021: The Physical Science Basis“.

Radi se o rezultatima istraživanja obavljenim tijekom proteklih desetak godina na temu fizikalnih uzroka klimatskih promjena, zagrijavanja atmosfere, oceana i tla. Prethodno takvo izvješće je dovršeno prije sedam godina (2014. godine) i bilo je osnova za diskusiju i konačno potpisivanje Pariškog sporazuma. Koje su novosti od onda do danas, koliko smo blizu zacrtanog cilja da se porast temperature zadrži na 2 °C, odnosno 1,5 °C, pokušalo je u najnovijem izvješću prikazati više od 200 autora iz 66 zemalja.

Pripremljeni su cjelokupni izvještaj, tehnički izvještaj i izvještaj za donositelje odluka. Novost je Interaktivni atlas pomoću kojeg se vrlo jednostavno svatko može „poigrati“ i vidjeti što nas doista očekuje i koliko je situacija ozbiljna.

Vezana vijest

Dražen šimleša

Upravo u vrijeme kada se na velikom dijelu sjeverne hemisfere svakodnevno mjere vrlo visoke temperature zraka, javnost je slušala i raspravljala o tome što nas očekuje u budućnosti.

Malo je vremena

Neosporno je da globalna temperatura zraka (odnosi se na temperaturu atmosfere i kopna) te temperatura oceana rastu. U to gotovo nitko više ne sumnja. Mjereni podaci, po standardima Svjetske meteorološke organizacije, imaju dovoljno duge nizove i trendovi na takvim podacima pokazuju kako globalna temperatura danas bilježi porast od oko 1,2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Do cilja zacrtanog potpisivanjem Pariškog sporazuma, a mnogi ga smatraju vrlo ambicioznim, još je vrlo malo vremena. Poneki su čak i pesimistični i govore da je taj cilj nemoguće ostvariti. Što je u svemu tome realno za očekivati?

Porast temperature zraka je povezan s porastom koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi, uz vrlo velik doprinos CO2. Danas u atmosferi bilježimo oko 412 ppm-a CO2. Primjerice, početkom 21. stoljeća je njegov udio u atmosferi bio oko 370 ppm, dok je početkom industrijskog doba iznosio oko 280 ppm. Uzme li se u obzir da je njegov životni vijek u atmosferi jako dug (oko 120 godina), svako daljnje emitiranje CO2 u atmosferi može samo dodatno pojačati zagrijavanje. U cjelokupnom fizikalnom procesu zagrijavanja atmosfere Zemlje bitni su i drugi staklenički plinovi.

Vezana vijest

ivan güttler otvoreni uvodnik

Uočeno zagrijavanje dovodi do topljenja leda i permafrosta (tlo čija je temperatura ispod 0 °C najmanje dvije godine uzastopce – dakle zaleđeno), a samim time i do povećane koncentracije metana, stakleničkog plina koji također ima veliku ulogu u dodatnom zagrijavanju a zastupljen je u velikoj mjeri u „vječnom“ ledu. Srećom, njegov je životni vijek kraći od trajanja CO2 i razgradi se već nakon nešto više od desetak godina. Klimatski je sustav vrlo složen i nije ga moguće jednostavno i kratko opisati, no činjenica je da su njegove komponente vrlo blisko povezane i međusobno utječu jedna na drugu.

Možemo li zadržati blagostanje i komfor u kojem živimo

Što nam je dakle činiti i možemo li uopće nešto učiniti kako bi se realizirao Pariški sporazum? Najjednostavniji odgovor bi bio prestati ili barem značajno zaustaviti emisije stakleničkih plinova. Je li to i u kojoj mjeri realno? Odgovor je vrlo složen, no zaključci izrečeni 9. kolovoza 2021. godine govore da samo čvrste odluke diljem svijeta da se zaustavi emitiranje stakleničkih plinova (što je moguće prestankom korištenja sagorijevanja fosilnih goriva) mogu pridonijeti smanjenju klimatske krize u kojoj se nalazimo.

Vezana vijest

Dorian ribarić otvoreni uvodnik

Predstavljeni izvještaj je upravo i namijenjen Vladama svijeta i donositeljima odluka, bez kojih nije realno da se nešto značajnije promijeni. Međutim, nije dovoljno donijeti odluke i akte, već ih je nužno i provoditi. Upravo zbog toga odgovornost je na svima nama, od politike do pojedinca. U suprotnom, kao što je još za vrijeme mog studija profesorica dinamičke meteorologije rekla, priroda će se već pobrinuti za sebe. Pitanje je samo što će biti sa svima nama?

Posljedice su već danas itekako vidljive -  toplinski valovi (trenutno peti u Hrvatskoj ovog ljeta), vrlo sušne epizode a potom u kratkom vremenu ogromne količine oborine koju zapuštena infrastruktura na prenaseljenim područjima ne može podnijeti, češće i razornije opasne vremenske pojave, učestali požari na većim područjima - samo su neke od njih.

Možemo li zadržati blagostanje i komfor u kojem živimo, nastaviti s razvojem i napretkom industrije, gospodarstva, turizma, a da pritom ne osjećamo posljedice na zdravlje, da svim budućim generacijama ostavimo ugodnu sredinu za život, ovisi dakle u velikoj mjeri o svima nama.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!