Novosti / Svijet

Novi izazovi domaćinu Svjetskog prvenstva

Katarska kriza: 'Život se nastavlja', ali budući planovi dovedeni u pitanje

Katarska kriza: 'Život se nastavlja', ali budući planovi dovedeni u pitanje
AP

Nakon što je niz zemalja prekinuo odnose s Katarom zbog "podupiranja terorizma", došlo je do najveće diplomatske krize u toj regiji zadnjih godina. Što je dovelo do nje, paničare li stanovnici zemlje i ugrožava li ovo buduće projekte u zemlji?

Nakon sumita u Rijadu koji je okupio pedesetak zemalja i tijekom kojega je američki predsjednik Donald Trump iznašao novu definiciju "osovina zla", koja sada uključuje Iran i Islamsku državu, Katar je postao nepoželjan susjed.

U ponedjeljak su 5. lipnja Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati odlučili prekinuti diplomatske odnose s Katarom, optužujući ga da želi destabilizirati regiju svojim "potpomaganjem terorizma". Za njima su se poveli Bahrein i Egipat, koji uvelike ovisi o financiranju iz Zaljevskih zemalja.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

PROČITAJTE VIŠE:

>> Zaoštravanje odnosa: građanima UAE zabranjeno da pokazuju naklonost prema Kataru

>> Katar u izolaciji zbog 'potpore terorizmu': građani požurili po namirnice

>> Zaljevske zemlje odlučile prekinuti veze s Katrom zbog 'sponzoriranja terorizma'

Raskid odnosa s Katarom uključuje suspenziju zračnog prometa, zatvaranje kopnenih i morskih granica te zabranu prelijetanja katarskim zrakoplovnim kompanijama kao i ograničenja kretanja ljudi. Katarski državljani, turisti ili oni koji imaju stalno boravište u Saudijskoj Arabiji, Emiratima i Bahreinu, moraju napustiti te zemlje u roku od 14 dana.

Radi se o najvećoj krizi koja je pogodila Vijeće za suradnju u Zaljevu (Vijeće čini šest zemalja - Saudijska Arabija, Bahrein, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Oman, od kojih je samo Oman neutralan u ovoj krizi), otkada je Vijeće osnovano, 1981. godine.

Medijske krize i prekidi odnosa

Nije ovo prva kriza između Katara i njegovih susjeda, kako podsjeća francuski  Le Monde. Već su 2014. godine Emirati, Saudijska Arabija i Bahrein opozvali svoje ambasadore iz Dohe, na punih osam mjeseci, kako bi prosvjedovali protiv načina na koji je Al-Jazeera izvještavala o egipatskom sadašnjem egipatskom predsjedniku  Al-Sissiju, koji je pokrenuo puč kojim je tada svrgnut islamist Muhamed Morsi.

Novu je krizu također potaklo medijsko izvještavanje, tri dana nakon sastanka u Rijadu. Ovaj puta su se problematičnima pokazale izjave koje je katarska novinska agencija stavila u usta emiru Tamimu Ben Hamad Al-Thaniju, koji je Iran nazvao "regionalnom islamskom silom koju se ne može ignorirati" i kazao da su Hamas i Hezbollah legitimni pokreti otpora.

Saudijska Arabija i Emirati, glavni neprijatelji Irana, koji smatraju Hezbollah i Hamas terorističkim skupinama, ovo su doživjeli kao izdaju. 

Možda mali i izolirani, ali i iznimno bogati

Nakon prvih vijesti o izoliranju Katra, svi su se pitali može li ova mala državica preživjeti sama. Kad je u pitanju uvoz hrane, gotovo su potpuno ovisni o Saudijskoj Arabiji, a ona im je prva zatvorila vrata. U medijima su se proširile snimke stanovništva koje grabi hranu s polica. 

Ipak, čini se da je možda početna panika i pomalo pretjerana, barem prema riječima našeg sugovornika Abdela Yaye, francuskog državljanina koji u Kataru živi već deset godina.

"Da budem iskren, ovdje se nije baš puno toga promijenilo za nas proteklih dana. Život se normalno nastavlja i ne osjećamo se da smo u opasnosti. Kao i vi, i mi saznajemo što se događa na televiziji...", kazao je u intervjuu za Vijesti.rtl.hr.

Istina je da mnogi ljudi jesu pohrlili u dućane kako bi se opskrbili, ali on sam ne smatra da se radilo o panici. "Moja obitelj i ja recimo nismo tako reagirali. Bio sam u dućanu istoga dana kada smo saznali za blokadu, sve namirnice su bile dostupne...", kazao na je.

Abdel živi u glavnom gradu zemlje, Dohi, i svojim je životom u proteklih deset godina iznimno zadovoljan, jer kaže da je Katar "iznimno sigurna zemlja, jedna od rijetkih zemalja u kojoj možeš ostaviti svoj mobitel na stolu kafića dok ideš unutra naručiti, jer ga nitko neće uzeti". Takvo se poštenje zasigurno može i objasniti i činjenicom da je ova mala zemlja i najbogatija svjetska zemlja po glavi stanovnika. Nezanemariva činjenica koja joj je i omogućila da postane bitan čimbenik na svjetskoj političkoj sceni.

Čini se da je i Trump postao svjestan toga, jer je nakon početnog niza tvitova u kojima se priklonio zemljama regije koje su nametnule diplomatsku, gospodarsku i prometnu izolaciju Katara, promijenio ploču. Nekoliko sati poslije Trump je istaknuo da je "ujedinjeno Vijeće za suradnju u Zaljevu ključno za pobjedu nad terorizmom i promicanje stabilnosti u regiji", u telefonskom razgovoru sa saudijskim kraljem, prisjetivši se možda i da se baš u katarskoj pustinji nalazi velika američka baza Al Udeid, koja ima ključnu operativnu ulogu u borbi protiv Islamske države u Siriji i Iraku...

Katarska izolacija pod veliki znak pitanja stavlja buduće projekte, među kojima je jedan od najznačajnijih organizacija Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. Domaćinstvo koje je dodijeljeno Kataru praćeno je nizom korupcijskih afera oko kupovine glasova članova FIFA-ine Izvršne komisije, koja je potpuno nekonvencionalno odlučila Mundijal dodijeliti zemlji bez ikakve nogometne prošlosti.

Kontroverzni Mundijal niže beskrajne probleme

Ona famozna "politike nema u sportu" samo je san vječitih idealista. Jer će politike biti uvijek i svugdje: imuna nije ni može biti najvažnija sporedna stvar svijeta - nogomet, posebice otkada je prisutan trend ulaska velikih biznis igrača u ono što "pripada navijačima". Kada se tomu pridodaju objelodanjene koruptivne radnje, kojima je Katar izabran za domaćina Svjetskog nogometnog prvenstva, tada je jasno zašto je ta zemlja omražena, poglavito u Europi, među nogometnim zaljubljenicima.

Brže - više - Katar. Bješe to naslov uglednog Die Zeita nakon što su se njemački novinari na licu mjesta uvjerili u masovnu energiju novca, koja pogoni taj gigantski projekt. Vrhuška zemlje čuda u pustinji, naime, za Svjetsko prvenstvo 2022., čiji je domaćin, planira uložiti 190 milijardi eura. Ne samo u stadione, nego i u razvoj prometne i svake druge infrastrukture.

Katar je u nogometnom svijetu, gledajući kroz prizmu navijača, na lošem glasu. Nogometno najegzotičnija je to zemlja koja je ikada dobila domaćinstvo Svjetskog nogometnog prvenstva. 

Kontroverza u svemu tomu ima napretek. Od navedene korupcije do sve samo ne ljudskih uvjeta u kojima rade jeftino plaćeni radnici čije tvrtke grade stadione i drugu infrastrukturu. Na žalost, stotine radnika već su životom platile danak. Prema procjenama Međunarodnog udruženja sindikata, do 2022. život će ih izgubiti čak 4.000. Najviše nesretnih radnika na katarskim gradilištima je iz Nepala i Indije.

Projekt ide dalje. Isposlovali su održavanje Prvenstva tijekom studenog i prosinca, jer strahovite vrućine u ljetnim mjesecima bile su prva velika prepreka. Bio je to - pokazat će se - samo uvod u daljnje izazove. "Ozbiljnost ove krize je znatno veći izazov od svih s kojima smo su susreli zadnjih godina", neslužbeno je kazao član katarskog organizacijskog odbora za The Guardian.

Bojkot Svjetskog prvenstva?

Katarska izolacija već sada, dakle, dovodi u pitanje održavanje jednog od najvećih sportskih događaja kugle zemaljske, Svjetskog prvenstva u nogometu. Predsjednik Njemačkog nogometnog saveza Reinhard Grindel prvi je, vjerojatno ne i posljednji, izrazio mogućnost bojkota. "Ne možemo igrati u zemljama koje podržavaju terorizam", kazao je. 

O dotičnoj temi govori se i u njemačkoj političkoj zbilji. Zastupnik CDU-a Volker Kauder ustvrdio je kako će biti potrebno dobro razmisliti o igranju ili neigranju na katarskom Mundijalu.

Prije kojeg desetljeća bio je to beznačajan kutak svijeta. Danas je globalni igrač. Posljedično - i u sportu. Katar, naime, ugošćuje 39 međunarodnih sportskih natjecanja u 2017. Kriza bi sve to mogla osujetiti. Uključujući najveći i najkontroverzniji projekt - Svjetsko nogometno prvenstvo 2022.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Najgledaniji video

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!