Ostani doma
Novosti / Svijet

Direktiva o autorskom pravu

'Porez na linkove' (ne) vodi u cenzuru interneta: 'Novom direktivom ruši se osnovna funkcionalnost weba'

'Porez na linkove' (ne) vodi u cenzuru interneta: 'Novom direktivom ruši se osnovna funkcionalnost weba'
Jakob Gruber/PIXSELL

Najveći mediji svijeta - Google i Facebook - ne proizvedu niti jednu vijest. Ali za sve što objavljuju uskoro bi mogli - plaćati

Bruxelles je usred najvećeg lobitističkog rata u povijesti Europske unije. Na dnevni red idući će tjedan doći Direktiva o autorskom pravu.

Prođe li direktiva uveo bi se svojevrsni "porez na linkove". Korisnici tada više ne bi mogli objaviti fotografiju ili video svog psa, a da je u pozadini nogometna utakmica ili pjesma na koju se polažu autorska prava. Neće moći objaviti fotografiju ili video na kojem se slučajno nalazi nečiji logo. Sporno je i što bi to značilo ukidanje memova, što bi vodilo u cenzuru interneta.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Direktiva ne štiti autore, tvrdi Leina Meštrović, osnivačica udruge Digitalna demokroacija, koja je prije toga radila u Europskoj komisiji. "Kompanije će možda imati kratkotrajnu materijalnu korist. Stručnjaci za autorka prava i akademija su složni da autori neće imati koristi. Kompanije i tako žive na radu autora, koji za svoj rad dobivaju 12 posto onoga što oni zarađuju, što je podatak iz 2017. godine, a koji iz godine u godinu varira", pojašnjava Meštrović.

Izglasavanje direktive bile bi pogubno, tvrdi Meštrović, jer bi botovi, odnosno umjetna inteligencija, trebali filtrirati sadržaj, a tehnološki zasad nismo na dovoljnoj razini, a umjetna inteligencija nikad neće moći prepoznati kontekst. Kompanije bi trebale imati odgovornost za sve što njihovi korisnici objavljuju, čime bi poslovanje postalo nemoguće.

Mailovi zatrpani zbog lobista

U golemim lobističkim bitkama u kojima je na jednoj strani Velika četvorka internetskih divova (GAFA - Google, Apple, Facebook, Amazon) navodno je potrošeno 15 milijardi dolara. Najviše Googleovih, koji je lobirao i za i protiv. Prije svega zbog tehnologije koja je potrebna za provedbu Direktive. Budući je riječ o kompleksnim softverskim rješenjima, jedini koji ima kapital i druge mogućnosti da to načini je Google. Njima bi, dakle, najviše odgovaralo kompromisno rješenje.

Sporne promjene

Člankom 11. uveo bi se tzv. "porez na linkove", po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke.

Člankom 13. , bi se prisilio sve  platforme prekomjerno na cenzuriranje sadržaja kako bi izbjegli tužbe za ponašanje svojih korisnika, što po važećoj legislativi nije slučaj, nego je za kršenje autorskih prava odgovoran korisnik. 

Novine i drugi offline mediji, kao i autori poput glazbenika, fotografa pokušavaju "uništiti" internet jer im padaju prihodi, koje uzimaju Google, Facebook i drugi. Gotovo 20 europskih novinskih agencija ustalo je za direktivu, žaleći se na 40 milijardi dolara prihoda Facebooka te 110 Googleovih milijardi, a riječ je o medijima koji ne proizvedu niti jednu vijest, fotografiju, video...

Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu, zasad nije odlučila kako će glasovati. Za Vijesti.hr potvrdila je da u Bruxellesu traju velike lobističke bitke.

"Mail mi je zatrpan. Google i Facebook zovu na sastanke. Šalju mailove na svakog zastupnika u Europskom parlamentu. Iznose argumente. Stajališta su oprečna, čak i kod onih koji lobiraju za direktiv. Problematičan je članak 13. Ako bi to uzrokovalo cenzuru interneta, onda ću biti protiv. Ali nigdje se u tom članku ne spominju memovi, mogućnost da svatko izrazi parodiju", kazala nam je Maletić.

Članak 13. je, kaže Meštrović, u suprotnosti sa postojećom legislativom, posebice važećom e-direktivom, koja je okosnica jedninstvenog digitalnog tržišta te u suprotnosti sa presudom najvišeg suda u Europi, Europen Court of Justice, 

Europska pučka stranka, kojoj pripada HDZ, podržava direktivu, stajući na stranu tradicionalnih medija, no dio zastupnika, najviše 10 posto, mogao bi postupiti suprotno. Većina zastupnika ipak se priklonila stavu te političke grupacije, koja tvrdi da time štiti autore.

U sličnoj situaciji su i drugi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. SDP-ova Biljana Borzan ističe da još nije vidjelo slično u pet godina koliko je europarlamentarka.

Fotofiniš za kompromis

"U teoriji, mediji će dobiti više prihoda, moći će više ulagati u novinarstvo. To znači veću kvalitetu medija, bolju informiranost čitatelja i gledatelja, što znači veću razinu demokracije i političke kulture", složila se Maletić s našom konstatacijom. "Trebat će dobro odvagnuti. Puno je argumenata s obje strane", zaključuje. 

Izglasavanje, koje je planirano za 12. rujna, moglo bi ući u fotofiniš. "Predloženo je 166 amandmana na direktivu. Moguće je da će do zadnjeg dana prije glasovanja političke skupine pokuašati pronalaziti kompromis koji će zadovoljiti obje strane. Jer dvije strane su izrazito suprotstavljene", otkriva nam zastupnica Borzan.

Preporučujemo ti još sadržaja

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!