Novosti / Svijet

uništena u velikom požaru

Burna prošlost slavne katedrale Notre-Dame: Preživjela je Hitlera, ratove, potrese...

Burna prošlost slavne katedrale Notre-Dame: Preživjela je Hitlera, ratove, potrese...
AP Images

Katedrala je odolijevala svim nedaćama, ali ljudsku glupost bilo je teško pobijediti

Notre Dame katedrala u Parizu

"Gori li Pariz", pitao je Adolf Hitler kako bi se uvjerio da njegov plan potpunog uništenja Pariza ide svojim tijekom. I bez obzira na to, katedrala Notre Dame je preživjela. Francuzi i katolici diljem svijeta vjerovali su da Gospa osobno čuva "svoju" katedralu. A onda šaptom padne 2019., zbog tako banalnog razloga, potpuno neshvatljivog za ovo moderno doba... Dokaz je to da ljudsku glupost ništa ne može nadmašiti.

Vatrena stihija progutala je simbol Pariza, Francuske, religije i kulture na svjetskim razmjerima. Pred očima cijelog svijeta, koji je zajedno s Parižanima nemoćno promatrao kako se sve urušava, satima, mučno... Ponudili su milijarderi stotine milijuna eura za obnovu, ali svima je jasno da restauracija ipak nije "ono pravo". Niti je ikome jasno kako se moglo dogoditi tako nešto građevini čiji su temelji postavljeni na zahtjev pariškog biskupa Mauricea de Sullyja davne 1163., a završena je 1345. godine.

Hitler, svjetski ratovi, požari, potresi...

Preživjela je Hitlera i njegove bolesne planove, preživjela je kompletni Drugo svjetski rat, prije toga preživjela je Prvi svjetski rat, brojne požare i potrese kroz povijest. Ponosno je stajala i nekako davala do znanja da sve ipak jednom prođe, da nova vremena dolaze i da razlog za otpimizam uvijek postoji. Ulijevala je nadu žiteljima europske metropole, a turistima ostavljala dojam veličanstvenosti Pariza, njegove snage.

Uistinu, patetika bi se mogla umotati u bezbroj slojeva dok se priča o Notre Dame, njenom značaju i vrijednosti. No ništa neće promijeniti ono što se dogodilo, tek se može pitati kako se to dogodilo. I čuditi kako se izbjeglo u daleko mračnija vremena. A njih u francuskoj povijesti svakako nije nedostajalo.

Osim spomenutih ratova u 20. stoljeću, ako se vraćamo unatrag, bilježimo cijeli niz katastrofa koje su potresale Pariz, Francusku, Europu i svijet. Ne i Notre Dame, iako nije ostala netaknuta.

Notre Dame u plamenu

Pariška komuna (1871.)

Rat s Pruskom osakatio je Francusku i zbog silnih problema na svim razinama, građani su se pobinuli i u ožujku 1871. pokrenuli prvu  radničku socijalističku revoluciju. Nju su sačinjavale ideje kao anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam, a s obzirom na sukob s Prusima, njihov ulazak u Pariz i unutarnja previranje, pravo je čudo što nije došlo do ratnog stanja. Naime, da je general Claude Martin Lecomte uspio doći do 400 topova sklonjenih na Buttes Montmartreu i time zapravo sebi osigurao poziciju, tko zna što bi ostalo od Pariza. I Notre Dame.

Francuska revolucija (1789. - 1799.)

Njen cilj bio je ukloniti sve postojeće autoritete, smatrane odgovornima za katastrofalnu situaciju u društvu. Pritom revolucionari nisu prezali od uništenja simbola prethodnih režima, među koje se svrstavala i Crkva. Zato je u Notre Dame uništeno 28 kipova prethodnih vladara, a ujedno je i oduzeta Crkvi. Od nje je načinjen potom hram u "grčkom antičkom stilu", a iako ju je Napoleon 1801. vratio Crkvi i pomogao u obnovi, koristila se u ceremonijalne državničke svrhe. Puka je sreća da Notre Dame tad nije nestala u obliku kakav poznajemo.

Pobune hugenota (16. stoljeće)

Kroz 16. stoljeće, posebice njegov kraj, francuski protestanti bili su sve glasniji, masovniji i nezadovoljniji. Kulminiralo je noć uoči dana svetog Bartolomeja 24. kolovoza 1572. godine, kada je francuska kraljica Katarina Medici organizirala pokolj istaknutih hugenota koji su počinili katolici, a po naredbi svog sina Karla IX., tadašnjeg kralja Francuske. Taj čin samo je ojačao pobunu, koja je dovela do vandalizacije Notre Dame, čije su dijelove smatrali idolpoklonstvom "kojem nije mjesto u društvu".

Slavnu parišku katedralu Notre Dame, staru više od 800 godina, progutao je požar, ali vrijedna djela u njoj su sačuvana

Kuga i engleska okupacija (15. stoljeće)

Tijekom "stoljetnog rata" Englezi su se u trenucima nadmoći iživljavali nad Francuzima u svakom smislu, a vrhunac je 1431. bila krunidba Henryja VI, tad desetogodišnjeg djeteta, u Notre Dame. Većina Pariza bila je u ruševinama i Englezi se nisu trudili obnavljati ih, dapače. Povukli su se tek 1436., a zanimljivo je da nisu dirali tek Louvre i Notre Dame. Iz poštovanja, što dovoljno govori.

Kuga je također devastirala društvo, "prepolovila" broj stanovnika i Notre Dame bila je tek puka građevina, minorna i nebitna u problemima od života i smrti.

Stogodišnji rat (1337. - 1453.)

Tijekom njegova početka Notre Dame je izgrađena, a jedva ga je preživjela. Što ne čudi s obzirom na trajanje mukotrpnog rata, u kojem je apsolutno sve stalo, kuluturološki, intelektualni i društveni razvoj zaraćenih Britanaca, Francuza, Španjolaca, Talijana, Portugalaca, Iraca... No, ono "glavno" zbivalo se na francuskom teritoriju u velikom dijelu sukoba, a Notre Dame se održao ponajviše zbog tadašnjeg utjecaja Vatikana i Crkve u globalu. Svejedno, vrijednosti su ili bile otuđene ili sklonjene, a Notre Dame je po završetku radova 1345. stagnirao. Baš kao i sve. Dijelovi su joj se lomili, padali i činilo se da bi mogla postati samo dobar pokušaj ambicioznih arhitektonskih planova, ali postala je dijelom povijesti.

Dok se nije zbio taj pogubni 15. travanj 2019. i nejasni požar. Tako minoran razlog za tako velik pad, nakon odolijevanja tolikim nedaćama kroz osam stoljeća...

Izdvojeno

  • Antonija Blaće i Hrvoje Brlečić
    10 godina ljubavi Antonija Blaće objavila romantičnu fotografiju sa suprugom: 'Pravi ste par'

    Voditeljica i njezin suprug zajedno su deset godina

  • RTL Danas
    RTL Danas

  • Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

    Reci što misliš!