Novosti / Svijet

GRANIČNI SPOR

Rasprava u Luxembourgu: Slovenija i Hrvatska opet pred sudom zbog arbitraže

Rasprava u Luxembourgu: Slovenija i Hrvatska opet pred sudom zbog arbitraže
Goran Kovacic/Dusko Marusic/Davor Puklavec/PIXSELL

Slovenija, između ostalog, tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici i schengenskim propisima

Ovaj tjedan će se pred Sudom EU-a u Luxembourgu održati usmena rasprava o nadležnosti tog suda u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede prava EU uzrokovane neprovedbom odluke arbitražnog suda o granici.

Pred Velikim vijeće Suda EU-u u Luxembourgu u ponedjeljak popodne održat će se usmena rasprava o tome je li taj sud nadležan za spor koji je pokrenula Slovenija, a ne o sadržaju slovenskih prigovora.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da je Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Hrvatska je u prosincu prošle godine uputila podnesak Sudu EU-a u kojem je istaknula da Sud Europske unije nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije.

Stajalište je Hrvatske da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.  

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u priopćenju je najavilo da će Hrvatska Sudu EU argumentirano izložiti kako se tužba zapravo tiče smjera protezanja granice između Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odnosno konkretnije na pitanje jesu li Arbitražni sporazum i „arbitražna odluka“ valjani i jesu li uspostavili novu granicu. 

"Kako Arbitražni sporazum nije dio prava EU, Sud EU nije nadležan tumačiti njegov pravni status kao ni status s njim povezane 'arbitražne odluke'. Riječ je o pitanjima međunarodnog prava izvan sustava prava EU koja se rješavaju u okviru međunarodnog prava", kaže se u priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Bilateralni granični sporovi su izvan područja prava EU i izvan nadležnosti Suda EU. Hrvatska smatra da bi se obje strane trebale vratiti međusobnom dijalogu i bilateralnim pregovorima dogovoriti zajedničku državnu granicu. Samo tako se može doći do obostrano prihvatljivog i trajnog rješenja granice, dodaje Ministarstvo.

Za Sloveniju arbitražna presuda nije uopće pitanje, nego činjenica, dok Hrvatska govori o navodnoj arbitražnoj odluci.

Odluka Suda o hrvatskom prigovoru o nenadležnosti očekuje se u rujnu ili kasnije. Ako Sud prihvati hrvatski prigovor i proglasi se nenadležnim, postupak će biti okončan. U suprotnom, Sud bi onda počeo raspravu o sadržaju slovenskih zahtjeva.

Europska komisija se prošle odbila pridružiti slovensku tužbu,  smatrajući da je to pitanje međunarodnog prava, koje moraju riješiti uključene države. Zbog toga se našla udaru kritika u Sloveniji  da se praktično i politički postavila na hrvatsku stranu i zanemarila vladavinu prava.

Komisija je u Sloveniji naročito oštro kritizirana nakon što je prošle godine njemački tjednik Spiegel objavio da je pravna služba Europske komisije u svojem mišljenju dala za pravo Sloveniji, ali je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker odbio to mišljenje staviti na dnevni red.

Predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts prošle je godine izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija. Lenaerts je savjetovao da bi bilo bolje umjesto pozivanja na članak 259, koristiti članak 273.

“Taj članak nudi mogućnost da članice pred sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu”, rekao je Lenaerts. Ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a, pojasnio je Lenaerts.

 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!