Novosti / Svijet

Što će se dogoditi?

Glasnogovornik EP-a za RTL: 'Dvije su bitne razlike između Johnsonova sporazuma i onoga Therese May'

Glasnogovornik Europskog parlamenta Jaume Duch Guillot za RTL Danas otkrio je detalje sporazuma s Velikom Britanijom

Deseci tisuća ljudi preplavili su ulice Londona tražeći novi referendum. U vrijeme dok su zastupnici raspravljali, tisuće prosvjednika stigle su do Parlamenta u kojem je britanski premijer Boris Johnson doživio veliki poraz. Odgođeno je glasovanje o Brexitu koji je dogovorio s čelnicima Europske unije. 

Naime zastupnici su podržali amandman konzervativnog zastupnika Olivera Letwina i time osigurali da se Brexit bez sporazuma ne provede do 31. listopada. Premijer Johnson odmah je najavio da će glasovanje u Parlamentu o izmjenama zakonskog okvira biti sljedeći tjedan.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U razgovoru s glasnogovornikom Europskog parlamenta Jaumeom Duch Guillotom doznali smo kako je zadovoljan pripremama Hrvatske za šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom, zatim kako Europska unija gleda na Brexit, ali i što misli o zaustavljanju Sjeverne Makedonije i Albanije u pristupanju Uniji.  

Koja je najveća razlika između Sporazuma koji je dogovorio Boris Johnson i onoga o kojem je pregovarala Theresa May?

Rekao bih da je više od 95 posto Sporazuma isto kao i kod onog koji smo dogovarali s gospođom May, ali istina je da ovaj ima dvije važne razlike za Veliku Britaniju. Prva je je to što će Sjeverna Irska ostati u carinskoj uniji Europske unije, što ne znači na zajedničkom tržištu, nego samo u carinskoj uniji, a istodobno će nastaviti biti dio britanskoga carinsko–trgovinskog sustava. To znači da će proizvodi koji stižu u Sjevernu Irsku imati nešto drukčiji tretman ovisno o tome hoće li ondje ostati ili ne. To je tehnički vrlo složeno, ali to je jedino rješenje koje je dovelo obje strane do konačnog dogovora. Druga razlika odnosi se na pitanje tko može okončati taj Sporazum kad je riječ o carinskim pitanjima. U konačnici, to će biti regionalni Parlament Sjeverne Irske koji će odlučivati većinom i to svojevrsnim „deadlineom“ koji je drukčiji od onog kakav je bio predviđen i koji bi sprječavao mogućnost veta bilo koje od dviju sjevernoirskih zajednica.

Što će se dogoditi ako Britanski parlament odbije Sporazum?

Ako ga odbije, bit će to svojevrsna unutarnja politička kriza u Velikoj Britaniji jer o tome trebaju odlučiti Britanci, tamošnje političke stranke, Vlada, cijelo društvo. Osobno mislim, gledajući stranu Europske unije, da želimo imati jasnu sliku. Ono što Velika Britanija više ne može to je i dalje produljiti rok za izlazak iz Europske unije, osim ako za to ne postoji doista valjan razlog. A taj razlog mogu biti ili novi izbori ili promjena politike Velike Britanije ili novi referendum. Jer, prije tri godine Britance smo pitali žele li otići ili ostati, ali ih nismo pitali kako bi željeli otići, a u tome je sad cijeli problem.

Odluku da se odgodi početak pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju većina je premijera u Bruxellesu ocijenila pogrešnom. U razgovorima s izvorima iz makedonske Vlade doznali smo da je sada njihov najveći problem izgubljeno povjerenje u EU. Što Europa u ovom trenutku može napraviti kako bi ponovno stekla njihovo povjerenje?

Treba raditi na tome da Sjeverna Makedonija, ali i Albanija, službeno postanu zemlje koje pregovaraju o ulasku u Europsku uniju. Jučerašnju su odluku loše primili ne samo premijeri nego i Europski parlament, napose predsjednik Parlamenta koji je i intervenirao tijekom zasjedanja Europskog vijeća i vrlo jasno izrazio volju Europskog parlamenta da se otvore pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom. To je ono što dugujemo makedonskom narodu i makedonskoj Vladi, a ono što se duguje u jednom trenutku se treba i platiti. Zašto nije bilo odluke?  Nije je bilo jer, na žalost, Europsko vijeće, znači šefovi država i vlada, moraju ili postići konsenzus ili donijeti jednoglasnu odluku, a čim postoji netko tko sa svoje strane blokira ili koči donošenje odluke, ne može se ići naprijed. Ali kako su i Europski parlament, i Europska komisija, i većina zemalja država članica za to da se pregovori otvore, smatram da je poruka koju moramo poslati Sjevernoj Makedoniji: Žao nam je, ali treba imati strpljenja. Većina europskih institucija stoji iza vas i podržava vašu želju za otvaranjem pregovora i prije ili kasnije, vjerojatno prije, a ne kasnije ti će pregovori biti otvoreni.

Kada ih Sjeverna Makedonija može očekivati?

Siguran sam da će Europsko vijeće o tome još razgovarati na zasjedanju u prosincu, a ako ne tada, onda na zasjedanju u veljači, ali mislim da je u pitanju tek nekoliko mjeseci.

Jeste li imali prilike razgovarati s nadležnima o tijeku priprema za hrvatsko predsjedanje Unijom. Kako ste zadovoljni time?

Da razgovarao sam, iako dosta neslužbeno, rekao bih. Ono što sam vidio jest da su svi vrlo svjesni važnosti tog šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom. To nije lagan posao. Naprotiv to je vrlo složen zadatak jer treba upravljati brodom u kojem je 28 država članica, koje ponekad žele ići u istom smjeru, ali ponekad i ne pa kapetan treba točno znati što tada napraviti. Ali vidio sam dosta odgovornosti i vidio sam da svi razumiju kako je to jedna dobra prilika za Hrvatsku, koja je ipak relativno nova članica, ali važno je da već sad preuzme predsjedanje koje traje šest mjeseci i koje će biti vrlo intenzivno. Treba uostalom pregovarati i donijeti i proračun za sljedećih sedam godina i čini mi se da je velik broj zemalja, ali i Europski parlament zadovoljan i miran zbog činjenice da će se ti pregovori o proračunu događati u vrijeme hrvatskoga predsjedanja. Jer Hrvatska može relativno lako igrati tu ulogu „honest brokera“ ili poštenog posrednika, što u konačnici i jest najvažnija uloga predsjedanja.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Reci što misliš!