Ostani doma
Novosti / Svijet

obljetnica baršunaste revolucije

Češki premijer žali zbog komunističke prošlosti: 'Time se ne ponosim. Nisam bio hrabar'

Češki premijer žali zbog komunističke prošlosti: 'Time se ne ponosim. Nisam bio hrabar'
Shutterstock

Na svečanosti povodom 30 godina od Baršunaste revolucije rekao je da se ne ponosi članstvom u Komunističkoj partiji

Češki premijer Andrej Babiš, politički oslabljen zbog optužbi za korupciju, u nedjelju je izrazio žaljenje što je bio član Komunističke partije, tijekom svečanog obilježavanja 30. godišnjice Baršunaste revolucije u Pragu kojom je u tadašnjoj Čehoslovačkoj srušen komunizam.

''Nisam bio hrabar''

"Kako zasigurno znate, bio sam član Komunističke partije. Time se ne ponosim", rekao je Babiš na svečanosti kojoj su nazočili njegovi kolege iz Mađarske, Poljske i Slovačke, kao i predsjednik njemačkog parlamenta Wolfgang Schauble.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Nisam bio hrabar i angažiran kao Vaclav Havel", rekao je.

"Danas sam ovdje, kao premijer izabran na slobodnim i demokratskim izborima. Želim dakle, barem sada, izraziti zahvalnost i poniznost", rekao je, zahvaljujući onima koji su pokrenuli prosvjede 1989.

Babiša se optužuje za korupciju zbog čega je u subotu u Pragu prosvjedovalo gotovo 250.000 ljudi tražeći njegovu ostavku. Njegova manjinska vlada ovisi o potpori komunističkih zastupnika.

1989. policija je rastjerala studente u Pragu

Baršunastom revolucijom prije trideset godina mirnim je putem svrgnut komunistički režim u Čehoslovačkoj i otvoren put demokratskim i ekonomskim reformama u državi koja je bila jedan od satelita tadašnjeg Sovjetskog Saveza. 

Čehoslovačka policija 17. studenoga 1989. brutalno je rastjerala studentsku povorku u Pragu koju je organizirala komunistička mladež obilježavajući 50. godišnjicu studentskih demonstracija protiv nacističke okupacije zemlje.

Interventna policija zaustavila je povorku nekoliko stotina metara od Vaclavskih namesti, trga koji je privremeno bio proglašen zabranjenom zonom za studente. Oko 1600 policajaca palicama je i uz potporu oklopnih vozila napalo gotovo 10.000 okupljenih osoba. Ozlijeđeno je gotovo 600 mladih.

Studenti i sudionici prosvjeda iz cijele zemlje za sutradan su najavili štrajk, a čelnici oporbe predvođeni disidentom, dramaturgom Vaclavom Havelom, osnovali su u Pragu Građanski forum, prvu oporbenu stranku u zemlji, koja je s Komunističkom partijom započela pregovore o povlačenju s vlasti.

Potkraj prosinca 1989., Havel je izabran za predsjednika Čehoslovačke. Predsjednik novog parlamenta postao je Aleksander Dubček, komunistički vođa Praškog proljeća koje su 1968. ugušili tenkovi Varšavskog pakta. 

Zemlja se 1993. mirno podijelila na Češku i Slovačku. Češka je 1999. postala članicom NATO-a, a 2004. Europske unije. Slovačka je pristupila NATO-u i Europskoj uniji 2004.

Reforme pokrenuo Gorbačov

Baršunasta revolucija u Čehoslovačkoj jedna je u nizu mekih revolucija u bivšim satelitima Sovjetskog Saveza koji su odbacili komunizam i preuzeli demokratski model, dijelom zahvaljujući politici perestrojke (reforme) koju je pokrenuo posljednji sovjetski vođa Mihail Gorbačov, a dijelom pod pritiskom Sjedinjenih Država. 

Poljska je otvorila put demokraciji slobodnim izborima u lipnju 1989., a u srpnju to je učinila i Mađarska. Varšavski pakt se urušio.  

Slijedila je Istočna Njemačka, potaknuta valom skupova i egzodusom istočnih Nijemaca koji su napuštali svoju komunističku domovinu preko Mađarske i veleposlanstva Zapadne Njemačke u Čehoslovačkoj.

Berlinski zid pao je 9. studenoga. Komunistički režim u Bugarskoj počeo se urušavati nakon skupa koji je bio brutalno ugušen 26. listopada. 

Demokratska revolucija u Rumunjskoj nije bila tako blaga i poprimila je nasilne razmjere s više od 1100 ubijenih u pobuni koja je završila uhićenjem diktatora Nicolaea Ceausescua u prosincu 1989. nakon čega je po kratkom postupku osuđen i strijeljan. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!