Novosti / Svijet

Opasna budućnost

Razorni požari bi u budućnosti mogli biti uobičajeni: 'Ljudsko djelovanje uzrokuje porast učestalosti'

Razorni požari bi u budućnosti mogli biti uobičajeni: 'Ljudsko djelovanje uzrokuje porast učestalosti'
Shutterstock

Golemu ulogu u njihovoj razornosti ima globalno zatopljenje za koje je odgovoran čovjek

Britanski znanstvenici vjeruju da su nedavni požari u Australiji naznaka onoga što bi u svijetu ubuduće moglo postati uobičajeno ako se temperatura poveća za 3 Celzijeva stupnja. 

I premda su na početak požara koji haraju Australijom utjecali prirodni vremenski obrasci, znanstvenici kažu da golemu ulogu u njihovoj razornosti ima globalno zatopljenje za koje je odgovoran čovjek.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Britanski istraživači proveli su brzu analizu utjecaja klimatskih promjena na rizik od izbijanje razornih požara diljem svijeta. U sklopu studije su pregledali 57 znanstvenih radova objavljenih nakon posljednjega velikog pregleda klimatskih promjena iz 2013. godine.

Sve su studije pokazale povezanost između klimatskih promjena i povećane učestalosti od izbijanja požara. Riječ je o razdobljima u kojima postoji veći rizik od izbijanja požara usljed kombinacije visokih temperatura, male vlažnosti, rijetkih padavina i jakog vjetra.

"Svih 57 pregledanih radova jasno je pokazalo da je globalno zatopljenje što ga je izazvao čovjek rezultiralo globalnim porastom učestalosti i razornosti požara, kao i povećanom opasnošću od njihova izbijanja", rekao je dr. Matthew Jones sa Sveučilišta East Anglia i glavni autor studije. 

"Isti smo trend zamijetili u brojnim regijama u svijetu, uključujući zapadni dio Sjedinjenih Država i Kanadu, južnu Europu, Skandinaviju i Amazoniju. Globalno zatopljenje koje je izazvao čovjek povećava i rizik od izbijanja požara u ostalim regijama u svijetu, uključujući Sibir i Australiju."

Znanstvenici ne negiraju da su prirodni vremenski obrasci odigrali značajnu ulogu u stvaranju pogodnih uvjeta za izbijanje požara. Vremenske prilike nad Indijskim i Tihim oceanom obilježilo je suho i vruće vrijeme na čitavom planetu. No podsjećaju da ne treba zanemariti ni ljudski faktor u razvoju klimatskih promjena.

Prof. Richard Betts iz Meteorološke službe Centra Hadley za klimatske znanosti kaže da je prošla godina u Australiji bila najtoplija i najsušnija dosad.

"Požari bi bez sumnje izbili u skladu s prirodnim vremenskim obrascima, no oni su postali razorniji zbog klimatskih promjena za koje je "zaslužan" čovjek", kazao je prof. Betts.

On je ukazao i na činjenicu da su temperature u Australiji danas više za oko 1,4 Celzijeva stupnja u odnosu na prosječnu globalnu temperaturu u predindustrijskom razdoblju.

"Prosinačke su temperature u Australiji bile ekstremne, no u svijetu koji bi se u dogledno vrijeme mogao zagrijati za tri Celzijeva stupnja, one bi mogle postati uobičajene, i kao takve su naznaka vremenskih uvjeta koji bi ubuduće mogli postati uobičajene", pojasnio je Betts.

Od 1850-ih godina temperatura se u svijetu globalno povećala za jedan Celzijev stupanj, a do kraja stoljeća, unatoč planovima vlada o ograničenju emisije CO2, stručnjaci očekuju povećanje temperatura za oko 3 stupnja. 

I ostali znanstvenici angažirani na studiji tvrde da se naznake globalnog zatopljenja mogu uočiti i "vlastitim očima" kada su posrijedi razorni požari i toplinski valovi.

"Ovo dosad su posljedice povećanja temperature za 1 Celzijev stupanj, no one će se pogoršavati sve dok ne poduzmemo nešto da bismo stabilizirali svjetsku klimu", smatra profesorica Corinne Le Quere sa Sveučilišta East Anglia u Norwichu. 

"Potrebno je smanjiti emisiju CO2 i ostalih stakleničkih plinova do nulte neto emisije jer, ako to ne postignemo, posljedice će biti puno gore. Naime, ono što se događa u Australiji ne možemo smatrati novom 'normalnom' situacijom već svojevrsnim prijelazom na gore posljedice". 

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Najgledaniji video

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!