Ostani doma
Novosti / Svijet

Numeričkih modela nema, ostaje znanje

Dunja Mazzocco Drvar objašnjava: Svjetska pandemija utjecat će i na - točnost vremenskih prognoza!

Dunja Mazzocco Drvar objašnjava: Svjetska pandemija utjecat će i na - točnost vremenskih prognoza!
RTL

Nedostatak avionskih mjerenja, posebno onih s visina od 10 do 12 km, mogla bi imati štetan učinak na prognoze

Kad govorimo o vezi pandemije koronavirusa i zrakoplovstva, prvo što nam pada na pamet su štete koje će na globalnoj razini pretrpjeti zrakoplovne kompanije, ali i proizvođači koji svoju robu prevoze avionima. Međutim, prema mišljenju Europskog centra za srednjoročne prognoze (ECMWF), ova bi kriza mogla utjecati i na vremenske prognoze.

Inače, prognoze ECMWF-a kod nas su poznate pod popularnim nazivom „Norvežani“ jer se njihovi podaci distribuiraju u mobilnoj aplikaciji „yr.no“ koja je kod nas poznata kao jedna od najtočnijih aplikacija za predviđanje vremena. Malo tko zna da se radi o jednom od najvećih svjetskih centara i jednom od najboljih globalnih modela za vremensku prognozu u sljedećih desetak dana.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Da bi se pokušalo zaustaviti širenje virusa, uvelike se smanjio broj avionskih letova, a time i broj meteoroloških mjerenja kojima se koriste veliki meteorološki centri.

Numerički modeli za vremensku prognozu bit će to točniji što je točnije stvarno stanje atmosfere. Zbog toga se, prije nego što počnu proračuni budućeg stanja atmosfere, obavlja proces takozvane asimilacije podataka koji opisuju početno stanje atmosfere. Asimilacija je zapravo "probavljanje" podataka svih vrsta opažanja koja imamo na raspolaganju, a osim prizemnih podataka koji se skupljaju na dobro nam poznatim bijelim meteokućicama, podaci se skupljaju radiosondama, odnosno mjerenjima koja se dobivaju sa sondi koje se s meteoroloških postaja balonima šalju u zrak, satelitima, radarima, a u sve to pribrajaju se i podaci koje sa svojih ruta dostavljaju zrakoplovi.

Broj meteoroloških podataka koji se pribavljaju avionskim mjerenjima iznad Europe, a koriste se u meteorološkim modelima Europskog centra. Vidljivo je da je od 3. do 23. ožujka broj europskih podataka pao za 65 posto, globalno za 42 posto.

Jedan od glavnih izvora avionskih mjerenja (ABO) u svakodnevnom prognoziranju vremena je program Svjetske meteorološke organizacije za prijenos podataka (AMDAR). Sljedeće dvije karte ilustriraju kako je smanjenje broja letova utjecalo na europske AMDAR izvještaje. 


Europska AMDAR mreža za 2. ožujka (gore) i 23. ožujka (dolje). Boje pokazuju visinu, pri čemu crvena pokazuje manje visine. Općenito, smanjena je gustoća mjerenja, osobito nad Italijom i dijelovima istočne Europe. (Izvor: Stewart Taylor, ECMWF) 

Brojna avionska mjerenja stižu od američkih zrakoplovnih kompanija koje gusto pokrivaju Sjedinjene Američke Države, ali i europski i drugi programi imaju velik doprinos. Europski izvještaji, kojima upravlja EUMETNET, najveći su udarac pretrpjeli sredinom ožujka, a ostali su svjetski programi znatno smanjenje zabilježili u posljednjoj dekadi mjeseca. 

"Prema informacijama avionskih kompanija, jasno je da će europska pokrivenost AMDAR podacima biti smanjena za najmanje 65 posto i u sljedećih mjesec dana, a očekuje se da će se nastaviti i tijekom ljeta", rekao je Steve Stringer, EUMETNET-ov program menadžer. Geografska pokrivenost podacima padat će i na ostatku globusa  sljedećih nekoliko tjedana.

"Predviđamo znatno smanjenje u dostupnosti američkih podataka u sljedećim tjednima, a sigurno je da će to imati određeni utjecaj na prognoze naših modela", rekao je Christopher Hill iz Američke nacionalne meteorološke službe (NOAA).
Australski AMDAR program zasad je u uobičajenim gabaritima. Douglas Body iz australske meteoslužbe (BOM) očekuje da će se i to promijeniti jer Qantas potkraj ožujka ukida međunarodne letove i smanjuje broj domaćih letova za 60 posto.

Manji broj meteoroloških podataka prikuplja se na teretnim letovima na koje ova situacija znatno manje utječe nego na putničke letove.

Utjecaj zrakoplovnih mjerenja na prognoze ECMWF-a 

Prošle godine napravljen je niz testnih prognoza bez korištenja avionskih podataka, upravo zato da se utvrdi koliki utjecaj na rezultate imaju zemaljski podaci. Najveći utjecaj na prognoze imaju podaci s visina gdje je tlak 250 do 200 hPa, odnosno s visina od 11 do 12 km, što je tipična visina leta većine zrakoplova. Geografski, najveći utjecaj imamo na sjevernoj hemisferi, i za vjetar i za temperaturu. Najveći utjecaj je na prognoze za 24 sata unaprijed, ali se velik utjecaj vidi i do 7 dana unaprijed.


Procjena važnosti različitih opažanja u 2019. godini pokazala je da zrakoplovni podaci čine 13 posto utjecaja svih podataka korištenih u ECMWF-ovim modelima. Otprilike dvije trećine toga proizlazi iz podataka o vjetru na različitim visinama iznad zemlje.
Utjecaj avionskih podataka različit je u različitim prognostičkim modelima. Britanska meteoslužba Met Office procjenjuje ovaj utjecaj na oko 8 posto, a američki model NRL/FNMOC oko 9 posto. Regionalni sustavi predviđanja kojim se koriste mnoge europske zemlje, kao što je primjerice i naš meteomodel ALADIN, također uvelike ovise o avionskim podacima. 

Ukratko, broj zrakoplovnih podataka znatno je opao u posljednjih nekoliko tjedana, kako u Europi, tako i na globalnoj razini. Sljedećih dana i tjedana očekuje se daljnje smanjenje njihova broja, što će svakako utjecati na kvalitetu prognoza. Studije osjetljivosti u ECMWF-u pokazale su da uklanjanje svih avionskih mjerenja smanjuje točnost prognoza vjetra i temperature na visinama na kojima se događa bitna atmosferska dinamika i do 15 posto, a određeni utjecaj vidljiv je na prognozama do 7 dana unaprijed. Manji, ali još uvijek statistički značajan, je utjecaj na prognozu prizemnog tlaka i može imati odstupanja i do 3 posto.

COVID-19 imat će utjecaja i na ostale vrste mjerenja i motrenja, što bi se moglo dijelom ublažiti povećanjem broja takozvanih radiosondažnih mjerenja. Satelitski podaci, koji su posljednjih desetljeća uvelike pridonijeli povećanju točnosti prognoza, daju nam brojne informacije o stanju temperature i vlage, ali ne i o strujanjima u atmosferi. U siječnju 2020. godine ECMWF je počeo koristiti podatke o vjetru sa satelita Aeolus. „Rezultati Aeolusa pokazuju da i dalje ima puno prostora za poboljšanje početnih uvjeta u polju vjetra“, kaže Lars Isaksen, voditelj grupe za daljinska motrenja ECMWF-a. „Ovi će podaci dijelom popuniti nedostatak zrakoplovnih podataka“. 

To znači da će se točnost prognoza koje su dostupne u meteoaplikacijama znatno smanjiti, a vaši prognostičari suočit će se s izazovnim prognoziranjem na temelju manje točnih numeričkih izračuna. Naše prognoze samo se dijelom temelje na kompjuterskim izračunima, veliku ulogu igra i sposobnost analize enormnog broja materijala, ali i prognostičko iskustvo. Ova nas situacija vraća nekoliko godina, pa i desetljeća unatrag, u vrijeme kad smo raspolagali s mnogo manje materijala nego sada. U nadi da se kvaliteta prognoza koju dobivate od živih i još uvijek zdravih meteorologa neće znatno smanjiti, mogli bismo ovo shvatiti kao natjecanje koje će pokazati tko je u ovome poslu vještiji.

 

 

Reci što misliš!