Ostani doma
Novosti / Svijet

Ružičasto gledamo prošlost

2020. se čini kao najgora godina u povijesti, ali znanstvenici umiruju i kažu da je tako s gotovo svakom godinom

2020. se čini kao najgora godina u povijesti, ali znanstvenici umiruju i kažu da je tako s gotovo svakom godinom
AP Images/Shutterstock

Jedno od istraživanja pokazuje da ljudi imaju sklonost negativnije interpretirati današnje događaje i naglašavati da je u prošlosti bilo bolje.

26- godišnja Jenny Eastwood iz Novog Zelanda postala je opsjednuta lošim vijestima. Nije mogla prestati provjeravati vijesti o pandemiji koronavirusa, policijskoj brutalnosti i nasilju, teorijama zavjere, politici te prosvjedima i činilo joj se kao da se svakih 10 minuta nova objava pojavi na Redditu ili Instagramu, piše National Geographic.

"Tijekom pandemije, počela sam se osjećati loše. Imala sam osjećaj da je čovječanstvo općenito zakazalo, a nisam se mogla ni na što koncentrirati jer bih stalno razmišljala o tome kako moram pregledati poslljednje novosti", kaže Eastwood koja inače radi u marketingu.

Vezana vijest

Kalifornija požari

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Kao i mnogi drugi, Eastwood je postala opsjednuta s porastom opasnosti u cijelom svijetu – reakcija, piše National Geographic, koja korijene ima u evolucijskom razvoju. Priče o strahu i opasnosti izazivaju tjeskobu, mozak je konstantno u visokoj pripravnosti što je u najranijoj povijesti smatrano prednošću, međutim, danas ima drugo značenje, a to je da ljudi imaju tendenciju stalno osvježavati svoje društvene mreže i pretraživati vijesti kako bi dobili najnovije informacije. Za to je stvoren i izraz koji opisuje tu tendenciju, a to je 'doomscrolling'. Ljudi nastavljaju pregledavati vijesti čak i kad su one depresivne i obeshrabrujuće.

Činjenica jest da se dogodilo mnoštvo tragedija koje su potaknule takvu reakciju. Pandemija koronavirusa usmrtila je više od 900 tisuća ljudi diljem svijeta i taj broj svakodnevno raste, a kriza je još više istaknula društvenu i ekonomsku nejednakost u svijetu. U SAD-u požari neprestano bijesne i ruše sve prethodne rekorde, atlantska sezona uragana razara gradove, istočnom Afrikom haraju najezde skakavaca, a masovna eksplozija U Beirutu ubila je najmanje 190 ljudi i uzrokovala štetu od 15 milijardi dolara. Klimatske promjene se ubrzavaju.

Vezana vijest

Antarktika i Grenland ledene ploče

Nerealne verzije prošlosti

Nije sve u 2020. godini tako crno, a ako se i čini kao da je crna, to je zato što ljudski mozak ima tendenciju oštrije prosuđivati sadašnje događaje. Pretjerana i neobuzdana konzumacija medijskog sadržaja može iskriviti nečiju percepciju i vrlo je jednostavno prisvojiti nezdrave obrasce vjerovanja. Stručnjaci kažu da obuzdavanje navike stvaranja negativne i loše slike o svijetu može smanjiti stres.

Preci se vjerojatno ne bi složili s tvrdnjom da je 2020. godina najgora zabilježena. Zastrašujuće stvari svakodnevno se događaju, a mnoge od njih dogodile su se i u prošlosti, uključujući pandemijiu španjolske gripe tijekom koje je umrlo 50 milijuna ljudi.

Vezana vijest

Cjepivo za koronavirus

Istraživanje profesora marketinga Careyja Morewedgea sa sveučilišta u Bostonu kaže da u zapadnoj kulturi ljudi imaju sklonost negativnije interpretirati današnje događaje i naglašavati kako je bilo bolje u prošlosti, a razlog tome je što je ljudsko pamćenje programirano tako da radije pamti pozitivna iskustva. Taj fenomen naziva se ružičastom retrospekcijom.

"Ako razmišljam, primjerice, kako volim ići na utakmice bejzbola, neću se sjećati onih razdoblja u kojima je moj tim gubio. Prošlost sudimo po pozitivnim sjećanjima koje imamo, a sadašnjost prosuđujemo po svemu što nam je dostupno", kaže Morewedge.

Vezana vijest

Asfalt

Čak su i povjesničari pali u zamku 'štovanja' nerealnih pozitivnih verzija prošlosti. Povjesničarka Erika Harlitz-Kern sa sveučilišta u Miamiju navodi primjer takozvanog Pozlaćenog doba (Gilded Age) koji označava razdoblje između 1870. i 1900. godine kada je industrijska revolucija omogućila veliki razvoj tehnologije, kulture i umjetnosti, ali Harlitz-Kern kaže "da je to isto razdoblje bilo i vrijeme velike društvene nejednakosti, siromaštva i genocida nad Indijancima".

Vezana vijest

Sindrom zlobnog svijeta

U istraživanju koje je 2017. godine provela Američka udruga psihologa, kod ispitanika koji su mahnito pratili najnovije vijesti zabilježeni su manjak sna, stres, tjeskoba, umor i drugi negativni mentalni simptomi.

Shvaćanje da prekomjerna konzumacija vijesti može negativno utjecati na percepciju svijeta nije nova. U istraživanju iz 1968. godine sveučilišta u Pennsylvaniji koje je predvodio George Gebner, otkrivena je izravna povezanost između vremena provedenog na gledanje televizije i mogućnosti da će gledatelj percipirati svijet opasnijim i strašnijim mjestom. Ovaj fenomen Gerbner je nazvao sindromom zlokobnog svijeta.

Gerbner je također otkrio da gledatelji koji konzumiraju nasilne televizijske sadržaje uglavnom vjeruju da se takvo nasilje često događa i u stvarnosti. Na temelju toga postavio je takozvanu teoriju kultivacije koja pretpostavlja da što više televizije ljudi gledaju, više počinju vjerovati da je televizijski sadržaj odraz stvarnosti.

Vezana vijest

svalbard sjeverni pol led norveška globalno zatopljenje klima getty

Mesfin Awoke Bekalu, znanstvenik koji istražuje odnos između društvenih mreža i javnog zdravstva na Harvard T.H. Chan School of Public Health, upozorava da se prijašnja istraživanja ne mogu primijeniti da bi se objasnio utjecaj društvenih mreža. Za razliku od gledanja televizije, društvene mreže zahtijevaju aktivno sudjelovanje korisnika. "Društvene mreže preuzimaju ulogu društvenih interakcija u stvarnom životu, a nerijetko zamjenjuju i aktivnosti poput vježbanja i spavanja. Mladi se često uspoređuju s drugima što vrlo često dovodi do niskog samopouzdanja i osjećaja da niste dovoljni", rekao je Bekalu.

Psiholozi poručuju da se možda nikad prošlost neće moći promatrati kao sadašnjost, ali da se pristranost može kontrolirati. Prvi korak je priznati koliko konzumacija medija može promijeniti nečiju percepciju. "Moramo biti svjesni društvene mreže u kojoj se nalazimo, s kim surađujemo i kakav sadržaj konzumiramo. Zbog društvenih mreža sadašnjost nam se može činiti puno gorom nego što zapravo jest i puno gorom od prošlosti, ali to ne mora biti slučaj za svakoga", kazao je Bekalu.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!