Pandemija koronavirusa bacila ih je na koljena

Oglasi u Bosni i Hercegovini prepuni su hotela, motela, restorana, roštiljnica, pizzerija, kao i ostalih sličnih ugostiteljsko-turističkih objekata koji su ponuđeni na prodaju i za koje se traži nove vlasnike. Za one skuplje među njima potrebno je izdvojiti milijune eura,  prenosi Poslovnihr.

Cijena ugostiteljsko-turističkih objekata ovisi o mnogočemu - ovisi o kvaliteti hotela, veličini hotela ili restorana, a ponuđeno je više desetaka oglasa. Najviše ih je iz Sarajeva i Banja Luke.  Tako je, primjerice,  moguće kupiti hotel Hayat u naselju Kovači, u Sarajevu, koji stoji 4,5 milijuna KM (oko 2,3 mil. eura), a ukupna korisna površina obuhvaća 2000 četvornih metara.

Za hotel Alem u Novom Sarajevu, površine  2160 kvadrata, potrebno je izdvojiti 2,9 milijuna KM, a u Starom gradu, također u Sarajevu, prodaje se i moderno uređeni stambeno-poslovni objekt, koji je, kako se navodi, korišten kao hotel, a prodavači tvrde da vrijedi dva milijuna KM.

Vezana vijest

kako je tek njima Bill Gates: 'Siromašnije zemlje zaostajat će najmanje 6 do 8 mjeseci s cjepivima protiv covida-19'

U ponudi i moteli, restorani...

U okolnim gradovima su cijene nešto niže. U naselju Janja hotel s restoranom stoji 804.200 maraka (oko 402.000 eura). Bogata je ponuda i motela. Prodaje se motel Konak u mjestu Ljubina, općina Ilijaš, a od potencijalnih kupaca je zatražen 1,1 milijun maraka. U ponudi je i motel Nana u Banjoj Luci, izgrađen 1987., a renoviran 2003. godine, s tim da je cijena, kako se navodi, po dogovoru. U tom grafu u ponudi su i neki restorani, Rafting centar... 

Kriza zbog koronavirusa

Vlasnici tih objekata ne navode razloge zbog kojih su se odlučili na prodaju, ali postoje tvrdnje da je dobar dio njih ponuđen zbog otežanog poslovanja izazvanog pandemijom koronavirusa, prenosi Poslovnihr.

“Ovo je katastrofa. Niko ne može niti pretpostaviti koliko će ovo trajati. Cijela godina je izgubljena kada je riječ o hotelijerstvu i ugostiteljstvu u BiH. Razlog za masovnu prodaju takvih objekata je vrlo jednostavan – ljudi su se financijski iscrpili i ne vide perspektivu u dogledno vrijeme”, rekao je za Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.

“Jedan od razloga je i prezasićeno tržište. Hotela možda i nema previše, ali kavana i restorana ima. S druge strane, ova je kriza prouzročila velike padove. Hoteli su 2020. godine radili sa 10 posto kapaciteta. Restorani su također bilježili ogroman pad prometa".