Ostani doma
Novosti / Svijet

Početak rata protiv terorizma

VIDEO Dan kada je strah obuzeo Zemlju - analiziramo 20 godina od terorističkih napada 11. rujna: 'Al-Kaida nije postigla ništa'

Borba protiv terorizma nakon napada 11. rujna stavila je pred svjetske sile veliki izazov

U 8 sati i 46 minuta ujutro po američkom vremenu, 11. rujna 2001. Boeing 767 American Airlinesa udario je u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra. Petnaestak minuta kasnije Boeing 767 United Airlinesa, udario je u južni toranj svjetskog trgovačkog centra. U idućih sat i pol južni i sjeverni toranj su se urušili kao kula od karata. 

Svijet su obišle slike eksplozija, dima, vatre, panike i straha tog 102 minute dugog terorističkog napada kakav se do tada u zapadnom svijetu nije pamtio, a koji je u potpunosti promijenio Ameriku, ali i tijek povijesti cijelog svijeta.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Ove godine obilježavamo 20. obljetnicu tragičnog 11. rujna 2001. godine kada su četiri oteta putna zrakoplova teroristi al-Kaide preusmjerili prema unaprijed određenim metama. Dva su završila u Svjetskom trgovačkom centru, jedan u Pentagonu, a četvrti je let okončao u ruralnom dijelu Pennsylvanije. U napadu 11. rujna poginulo je gotovo tri tisuće ljudi. 

Pokušaj napada na Svjetski trgovački centar 1993.

Svjetski trgovački centar bio je na meti Al-Kaide i osam godina ranije, u veljači 1993. godine kada su dvojica terorista spomenute grupe parkirali kombi pun eksploziva u podzemnu garažu sjevernog tornja. Je li se zbog tog napada mogao predvidjeti događaj 2001.? Igor Tabak, analitičar portala Obrana i sigurnost smatra da je napad 2001. godine bilo teško predvidjeti.

"Jako je teško pretpostaviti ovako spektakularne stvari. To su događanja koja su malo vjerojatna ali ako do njih dođe imaju ogromni učinak. Bilo je jasno da je prvi napad na WTC koji je proban kamionetom bombom u temeljima zgrade nije napravio štetu kakvu su si planeri zamišljali. Bilo je jasno da ta metoda neće najvjerojatnije dovesti do toga što su željeli", tvrdi Tabak. 

Vezana vijest

Đivo Đurović

"Bilo je špekulacija da bi se moglo koristi avione. WTC je imao u gradnji uplaniran udar putničkog aviona, mislilo se na nesretni slučaj. Zgrade kad se sagrade one dugo traju. WTC je svojom konstrukcijom bio proračunavan na udar aviona kada se tada planirao, a to su bilo uskotrupni putnički avioni. Ovo što ih je pogodio su bili klasu veći avioni. U međuvremenu je došlo do razvoja putničkih aviona i oni bivši računi nisu nimalo pomogli", objašnjava Tabak. 

Dramatična eskalacija terorizma

Amerika je nakon 11. rujna počela rat protiv terorizma i pokrenula vojne akcije u Afganistanu i Iraku, a meta joj je bio i Osama bin Laden, vođa al-Kaide.

"Takav napad i napadi na američka veleposlanstva u Africi, napad bombaški na razarač USS Cole u Jemenu, to je sve postavilo pozornicu na kojoj je bilo jasno da su tu neki novi igrači koji jako gledaju i pažljivo traže mete i smišljaju načine da što jednostavnije postignu što veći efekt. S te strane ovaj napad na Svjetski trgovački centar je zapravo bio jedna gradacija i malo ljudi je očekivalo da bi do tako nečeg moglo doći", tvrdi Tabak. 

Je li američka vojna intervencija na Bliskom istoku nakon 11. rujna rezultirala stvaranjem novih terorističkih frakcija? Na to pitanje odgovorio nam je Mirko Bilandžić, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za međunarodnu sigurnost.

Vezana vijest

Teroristički napadi na New York 11. rujna 2001.

"Odgovor na taj udar, čime je on rezultirao do dana današnjeg - dramatičnom eskalacijom terorizma, terorističkih organizacija. Onog trenutka kada definitivno bin Laden preuzima al-Kaidu redefinira se islamizam u strateškom smislu. Tim udarom je al-Kaid postala ne samo faktor nego i subjekt međunarodnih odnosa. Ako stvarno idemo analizirati učinke tog udara sa samim udarom, al-Kaida nije ništa postigla", tvrdi Bilandžić.

Napad 11. rujna utjecao je i na geopolitičke odnose.

"To je udar koji je promijenio tip političke zajednice u SAD-u i 21. stoljeće uveo u novu paradigmu međunarodnih odnosa a to je rat protiv terora. Prvi put u povijesti da se međunarodna zajednica oko nečega dogovorila s aspekta jedinstvenosti to je odgovor na udar al-Kaide. Prvi put da je Vijeće sigurnost UN-a donijelo jedinstvenu odluku. Angažirana je američka moć koja je uvela jedan mehanizam kažnjavanja onih koji su za to odgovorni. Oni koji su odgovorni prema američkim rekonstruiranim obavještajnim podacima su bili al-Kaida i bin Laden koji su imali utočište u Afganistanu. Logično je bilo da odbijanje američkih zahtjeva talibanskog režima za izručenje bin Ladena i čelnika al-Kaide je značilo rušenje talibanskog režima", dodaje Bilandžić.

Teroristi koji su izveli napade na SAD 11. rujna 2001.

 

"Sve zemlje su stale uz SAD bez ikakvog razmišljanja. Uz službeni Washington stali su i oni brojni takmaci i protivnici. Jedan Iran je iz svojih sankcija izjavio da je solidaran i da će napraviti sve što može da pomogne, jedna Rusija je bila rame uz rame, jedna Kina nije imala nikakvih zadrški oko toga što se radi, nikakvih problema, suzdržanosti u UN glasovanjima. Tu je najedanput zavladalo međunarodno suglasje koje se rijetko vidi i onda se ušlo u Afganistan", objašnjava Tabak.

'Protuterorističke strategije nisu riješile pitanje terorizma'

Borba protiv terorizma stavila je pred svjetske sile veliki izazov.

"Nije tu bilo meta koje bi se gađalo takvim oružjima. Problem cijelog tog događanja je da je protivnik zapravo vrlo slab, malobrojan, raspršen, uklopljen u civilno stanovništvo krajeva koji su daleko, jako su siromašni i sa sobom ne nose ništa posebno, ništa vidljivoga što bi bilo jednostavno za gađanje. Svih tih godina koje su uslijedile, svaki projektil kojeg se ispalio koštao je puno više nego mete koje se gađalo", tvrdi Tabak.

"Sve protuterorističke strategije bazirane na ratu protiv terora, koji je zanimljiva sintagma, nije riješio pitanje terorizma", tvrdi Bilandžić.

Pitanje koje još uvijek nekako visi u zraku je kolika je islamistička prijetnja 20 godina nakon 11. rujna. 

Vezana vijest

WTC, Blizanci, Teroristički napad, 9/11

"Terorizam je dominantan sigurnosni izazov 21. stoljeća i on će to sigurno ostati i u narednom razdoblju. Preostaje pitanje, unatoč ekspanziji terorizma, koji su stvarni kapaciteta za izvođenje spektakularnih udara kao što je bio 11. rujan. Kada spojite kreativno i inovativno, politički suicid i otmicu aviona onda imate 11. rujan", govori Bilandžić. 

"Bila je velika greška uči u obračun s terorizmom koji je pojava koja postoji otkad ima ljudi, ući u to kao rat koji se može završiti. Globalna fraza globalni rat protiv terorizma mislim da je bila velika greška jer nešto što se uspješno rješavalo pravosudnim sredstvima i međunarodnom policijskom suradnjom se prebacili u vojnu sferu a to se onda vojnim sredstvima ne da riješiti", smatra Tabak. 

Problematična strategija političkog islama

Bilandžić objašnjava kako je bi problem za međunarodnu zajednicu mogla biti i strategija političkog islama. 

"Politički islam kao strategija korijene ima u trećem Arapsko-izraelskom ratu. Tada su muslimani, muslimanski korpus na tom području u sukobu s Izraelom, pojavio se zametak shvaćanja da svi sekularni koncepti ne donose rezultate i da ta katastrofa koja se muslimanima dogodila u trećem Arapsko-izraelskom ratu ima uzrok u tome što su napustili temelje vjere i da je njihov zadatak vratiti se fundamentima. Tada kreće ekspanzija političkog islama koja kaže da su država, društvo, politika i vjera jedno te isto i da se društva i države organiziraju po načelima vjere, a to je šerijatsko pravo, pri čemu ostvarenje islamističke države ima različite oblike djelovanja. Dominatan je socijalno-karitativni koji ima zadatak stvaranja društvene podrške i reislamizacije društava. Drugi tip je legitimni i legalni politički oblik djelovanja koji je materijaliziran nakon arapskog proljeća u Tunisu gdje su islamisti osvojili vlast pa je predali. Na sceni ono što najčešće vidimo je nasilni dio političkog islama koji se primjenjuje za obranu i širenje vjere, a to je džihad, a srce djelovanja je terorizam", tvrdi Bilandžić.

New York, 11. rujna 2001.

 

"Islamizam i politički islam ostaje problem međunarodne zajednice. Njegov nasilni dio još veći je problem međunarodne zajednice jer mu je u srži terorizam, ali dodatno se dosložnjava unutarislamistička fragmentacija i mogući islamistički sukobi. koji se već događaju. Oni znače unutarislamistički terorizam, ako ga preslikamo na muslimanske države to znači građanski rat u tim državama", dodaje.

'Amerikanci su postali svjesni da i oni mogu biti ugroženi'

Josip Šarić, vanjskopolitički reporter RTL-a, otkriva nam u kolikoj se mjeri promijenio život prosječnog Amerikanca nakon 11. rujna. 

"Najvažnija promjena je da su Amerikanci postali svjesni toga da su i oni meta i da mogu biti ugroženi. Amerika je osim velikog terorističkog napada u Oklahomi 1995. i par manjih terorističkih domaćih napada od Pearl Harbora bila netaknuta. Gledali su u svijetu što se događa, ali u Americi se to nije događalo i taj strah je prisutan i dan danas. Drugo što je najveća promjena je promjena putovanja. Imao sam priliku biti na stipendiji 2001. i među posljednjima sam koji su bili na Blizancima jer smo par dana prije 11. rujna bili gore. U avion se ulazilo kao autobus, na manjim aerodromima nije bilo rendgenske kontrole, a na većima je bila opuštena jer je teško funkcionirati u tako velikoj državi bez avionskog prijevoza. 

11. rujna, dakle, uvukao se u sve pore američkog života - društvo, kulturu, obrazovanje, svakodnevni život.

Vezana vijest

New York, 11. rujna 2001.

"Zapravo učinak tog napada je bio puno veći u SAD-u nego bilo gdje drugdje. Amerikanci vole reći da je to promijenilo svijet, nije - to je promijenilo njih. Prisilno im je skrenulo fokus sa svega konstruktivnog na nešto drugo", smatra Tabak. 

Među širiteljima teorija zavjere o 11. rujnu je i Trump

Posljednjih 20 godina obilježile su i razne teorije zavjere o samom napadu - od toga da su avioni koji su udarili u Svjetski trgovački centar zapravo bili hologrami, pa do toga da iza svega stoje tajne službe. Đivo Đurović podsjeća kako je širitelj brojnih teorija zavjera o 11. rujnu bio i bivši američki predsjednik Donald Trump.

"11.9.2001. navečer u jednu lokalnu TV u New Yorku nazvao je Trump htio se pohvaliti kako poznaje ne samo Manhattan i arhitekturu i rekao je kako on isto sad ima neboder u financijskom distriktu i kad su pali Twinsi pohvalio se kako je njegov neboder najviši. Trump je širitelj brojnih teorija zavjere o 11. rujnu, od toga da je za pad je kriv azbest, kerozin nije mogao rastopiti čelične grede, i najpoznatija da su muslimani su slavili u New Jerseyju dok se ovo događalo. Sve su to laži, ali tko je mogao misliti da će takve laže i teorije zavjere 20 godina kasnije ne samo doći na rub političkog prostora, nego u samo srce. Da će taj Trump koji se hvalio da ima neboder postati predsjednik, izgubiti izbore i tvrditi potpuno izmišljeno kako nije izgubio izbore. Američka politika promijenila se zbog teorija zavjere koje nisu počele s 11. rujnom ali su dobili veliki zamah", kazao je Đurović. 

'Prosječni mladi Amerikanac ne zna zašto je vojska bila u Afganistanu'

20. obljetnica terorističkog napada 11. rujna praktički se preklopila s američkim povlačenjem iz  Afganistana. Recentna zbivanja u Afganistanu, govore naši sugovornici, bacila je jedno drugo svjetlo na ovogodišnju obljetnicu. 

"Nikome nije sporno da se iz Afganistana nije trebalo povući, jedino je tužno vidjeti način na koji se odlazi, neplanski veliki kaos koji je otkrio ono što stručnjaci gledaju desetljećima", tvrdi Tabak. 

Vezana vijest

9/11 , 11. rujna, Twin Towers, SAD, teroristički napad

"Sam taj povratak talibana na vlast ne isključuje da tih 20 godina američkog angažmana nisu bili uzaludni", smatra Bilandžić.

"Prosječni Amerikanac, pogotovo mlade generacije odgojene u ovih 20 godina, nemaju pojma zašto su Amerikanci bili u Afganistanu i što rade tamo. Što se tiče unutarnje politike, rejting Bidenu je pao zbog kaosa u izvlačenju, ali kad pogledamo povijest na sličan način je Ronald Reagan 1984. bježao iz Libanona, dobio je izbore, George Bush stariji pobijedio je u prvoj Pustinjskoj oluji, a izgubio je izbore. S te strane to neće imati preveliki utjecaj, ali činjenica je da je George Bush zloupotrijebio napad na Blizance da bi napao Irak koji je bio temeljni cilj, Afganistan je bila nuspojava svega, ali nuspojava koja košta 200 milijardi dolara i upali su u priču iz koje se nisu mogli izvući", tvrdi Šarić.

Danas se na mjestu Svjetskog trgovačkog centra nalaze novi objekti. Sada se tamo nalazi spomenik i muzej posvećen tom tragičnom događaju. Američki predsjednik Joe Biden potpisao je prošloga petka izvršnu uredbu o skidanju oznake tajnosti s dokumenata o istrazi napada 11. rujna. Ministar pravosuđa treba objaviti deklasificirane dokumente "u idućih šest mjeseci".
 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!