Ostani doma
Svijet / EU

PROTIV EKSPLOATACIJE I KORUPCIJE

Borba protiv krčenja šuma u Hrvatskoj završila i pred EU koja radi plan za održivo šumarenje

Borba protiv krčenja šuma u Hrvatskoj završila i pred EU koja radi plan za održivo šumarenje
RTL / PIXSELL / Pixabay / Shutterstock

Europa je proteklih godina izgubila velike šumske površine zbog sječe što rezultira smanjenom sposobnosti kontinenta da apsorbira ugljik

Zaštita i održivo upravljanje šumama ključni su za borbu protiv klimatskih promjena, a svjesni su toga i u Europskom parlamentu pa su prije predstavljanja nove Strategije Europske komisije za šume početkom 2021. glasali o nizu izvješća u kojima pozivaju EK da učini više za promicanje održivog upravljanja šumama u Europskoj uniji i za zaštitu šuma u inozemstvu uklanjanjem proizvoda koji pridonose krčenju iz lanaca opskrbe EU. U tim se izvješćima ističe veza između održivog gospodarenja i smanjenja krčenja šuma te postizanja ciljeva Europskog zelenog plana, Strategije ''Od polja do stola'' i Strategije za biološku raznolikost.

Vezana vijest

Klima EU

''Šume igraju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i borbi protiv klimatske krize jer služe kao ponori CO2, koji reguliraju ciklus vode, proizvode čisti zrak i sprečavaju eroziju tla. Moramo čuvati svoje šume jer su pluća našeg planeta i u njima je smješteno 80 posto svjetske biološke raznolikosti. Šume pružaju staništa raznim životinjskim vrstama, koje bi izumrle bez šuma u kojima žive'', upozorava za RTL.hr Thomas Waitz, europarlametarac iz redova Europske zelene stranke.

Šume su ekološki gospodarski sektor s potencijalom za stvaranje dodatnih 10 do 16 milijuna održivih radnih mjesta diljem svijeta

Zeleni u Europskom parlamentu godinama su bili vrlo glasni po pitanju krčenja šuma i neprocjenjive uloge šume u borbi protiv klimatskih promjena, a Waitz podsjeća: ''U novije vrijeme postoje i inicijative na razini EU poput Natura 2000. Na razini EU Direktive 79/409 - Direktiva o pticama i 92/43  - Direktiva o staništima podržavaju očuvanje šuma. U rujnu 2020. EP je također plenarnom rezolucijom pozvao na obvezujuće ciljeve za zaštitu i obnovu šumskih ekosustava, posebno primarnih šuma, te na reviziju domaćih politika u cilju zaštite europskih šuma''.

Vezana vijest

Klimatske promjene

Upravo je prošli tjedan Europski parlament usvojio vlastito Izvješće o zakonodavnoj inicijativi o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i preokretanje krčenja šuma koje vodi EU, a koje su podržali Zeleni / EFA i drugi. Nažalost , upozorava Waitz, ''još uvijek nedostaje političke volje, naime, neki konzervativni političari su pokušali odbiti izvješće''. 

Riječ je o Izvješću SPD-ove europarlamentarke Delare Burkhardt s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovala Unija, koje su EP-ovci i EP-ovke usvojili s 377 glasova, 75 protiv te 243 suzdržana.

Burkhardt: Europska unija mora postati pionir u borbi protiv globalnog krčenja šuma

Prema podacima EK, u posljednjih 60 godina uništeno je više od polovine tropskih šuma u svijetu. Ukupno se 13 milijuna hektara šume krči svake godine i gotovo se sve to događa upravo u tropskim šumama.

Najuočljiviji gubitak drvne mase je u Švedskoj na koju otpada 29 posto porasta sječe te u Finskoj u kojoj je zabilježen porast sječe od 22 posto

U izvješću se, između ostalog, navodi da je glavni motiv krčenja šuma širenje poljoprivrednog zemljišta. Proizvodnja soje, govedine i palmina ulja odgovorna je za gotovo 80 posto globalnog krčenja šuma. Unija uvozi i konzumira između sedam i 10 posto globalne potrošnje usjeva i stočarskih proizvoda povezanih s krčenjem šuma. Također, Unije je i među glavnim globalnim uvoznicima niza roba čija proizvodnja predstavlja rizik za šume poput palmina ulja, soje, gume, govedine, kukuruza i kave.

Izvješće razmatra moguće regulatorne mjere na razini EU koje bi pomogle u suzbijanju krčenja šuma i s tim povezanih emisija ugljika te uključuju obvezni dubinski nadzor proizvođača i proizvoda te obvezno označavanje.

Procjena EP-ove Službe za istraživanja je pokazala da u različitom opsegu sve analizirane mjere doprinose smanjenju krčenja šuma i da imaju relativno mali utjecaj na gospodarstvo EU u smislu dodatnih troškova ili smanjenja zaposlenosti. Europarlementarci i europarlamentarke pozvali su u raspravi EK da predstavi zakonodavni okvir za zaustavljanje globalnog krčenja šuma uspostavom obvezne dubinske provjere za proizvode koji se distribuiraju na tržištu Unije, a čija se proizvodnja povezuje s rizicima za šume i ekosustave.

''Europska unija mora postati pionir u borbi protiv globalnog krčenja šuma. Europska komisija sada ima podlogu za dnošenje ambicioznog pravnog okvira'', poručila je Burkhardt.

Glavak: Moramo poduzeti mjere kako bismo osigurali da dobra uvezena u EU budu najmanje proizvod krčenja šuma

U raspravi je sudjelovala i hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), koja je upozorila na podatke Global Forest Watcha prema kojima svakih šest sekundi gubimo prašumu površine jednog nogometnog igrališta ili oko 7.410 metara četvornih.

''Krčenje i degradacija šuma negativno utječu na brojne globalne ciljeve EU u različitim poljima politike kao što su zaštita biološke raznolikosti, klimatske promjene, ljudska prava, mir i sigurnost, dobro upravljanje i vladavina zakona. EU je najprivlačnije svjetsko tržište. Pravo je vrijeme da se u trgovinskim odnosima sa svijetom ugrade naši pozitivni zakonski propisi i ciljevi očuvanja okoliša'', smatra Glavak.

''Unatoč uspjesima u očuvanju šuma, podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu u Izvješću o stanju svjetskih šuma u 2020. godini ističu jednu činjenicu: borba za suzbijanje gubitaka šuma još uvijek nije gotova. Moramo poduzeti mjere kako bismo osigurali da dobra uvezena u EU budu najmanje proizvod krčenja šuma'', naglasila je.

Vezana vijest

Šuma

Šume imaju veliku društvenu, gospodarsku i ekološku vrijednost. Na njih otpada 43 posto kopnenog pokrova EU-a i u njima se nalazi 80 posto kopnene bioraznolikosti. Ključne su za borbu protiv globalnih klimatskih promjena jer apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere, godišnje 8,9 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, a kao ponori ugljika važni su za postizanje ugljične neutralnosti EU.

Šume su neophodne za borbu protiv klimatske krize i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti

Međutim, diljem svijeta šume se krči alarmantnom brzinom što dovodi do ispuštanja stakleničkih plinova i gubitka biološke raznolikosti. Procjenjuje se da je od 1960-ih uništeno više od polovice tropskih šuma diljem svijeta, a postoji jasna veza između krčenja šuma i međunarodne potražnje za proizvodima koji joj doprinose. Unija je znatan uvoznik tih proizvoda te u okviru svoje trgovinske politike može utjecati na ovaj problem.

Vezana vijest

Drveće

Nezakonita sječa, koja postoji unatoč zakonodavstvu EU-a poput izvršavanja zakonodavstva, upravljanja i trgovine u području šuma, dodatno pogoršava situaciju.  Klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti uzrokuju intenzivnije suše, poplave i požare koji dovode do daljnjeg krčenja šuma, čime se klimatske promjene dodatno pogoršavaju. Razmjeri šumskih požara u Amazoniji 2019. ukazali su na potrebu za međunarodnim odgovorom.

Stoga EP poziva na ulaganje više sredstava iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo u EU-u te želi osigurati sustavno ocjenjivanje učinka trgovinskih sporazuma na stanje šuma, bioraznolikost i ljudska prava. Poziva na globalno promicanje održivog šumarstva i upotrebu satelita EU (Copernicus i Galileo) za praćenje krčenja šuma i šumskih požara u trećim zemljama, kao i na odgovarajuće financiranje istraživanja i inovacija kako bi šume postale otpornije na klimatske promjene. Ključna je stvar da želi obvezujuće ciljeve za zaštitu i obnovu šumskih ekosustava, posebno primarnih šuma koje u novijoj povijesti nisu bile izložene velikim ljudskim utjecajima.

Vezana vijest

OR

''Ovo šalje jasan signal Europskoj komisiji i postavlja snažne temelje za rasprave sljedeće godine'', ističe Anke Schulmeister-Oldenhove, viša službenica za šumsku politiku u Uredu za europsku politiku Svjetskoga fonda za prirodu (WWF). 

Schulmeister-Oldenhove: Ovo je samo početak utrke protiv vremena za spas svjetskih šuma i prirode

''Proizvodi koji sadrže gubitak šuma nalaze se u našim kolicima za kupovinu. To mora prestati. Šume i drugi ekosustavi diljem svijeta suštinski su štit protiv klimatskog sloma, pandemije i sloma bioraznolikosti, ali EU potrošnja oslabljuje taj štit. Pozivamo EU da uvede snažan zakon koji bi sprječavao da proizvodi povezani s uništenjem šuma dospiju na tržište'', naglašava Schulmeister-Oldenhove.

Usvajanje ovog izvještaja, smatraju u WWF-u, otvara put za konkretne rasprave 2021. godine o mesu i kostima ovog zakona koji se mora primijeniti na čitav niz roba, osigurati zaštitu ljudskih prava i pozabaviti se utjecajem Unije ne samo na šume, nego i druge ekosustave poput savana, travnjaka i močvara. Stoga Schulmeister-Oldenhove ističe: "Ovo je samo početak utrke protiv vremena za spas svjetskih šuma i prirode''.

Održivo upravljanje šumama omogućuju ravnotežu gospodarskih i socijalnih učinaka šumarstva i zaštite okoliša kako bi se poboljšalo zdravlje šuma i povećala prilagodljivost promjenjivim klimatskim uvjetima. Šume su ekološki gospodarski sektor s potencijalom za stvaranje dodatnih 10 do 16 milijuna održivih radnih mjesta diljem svijeta. Upotrebom satelita za bolju ranu detekciju prirodnih katastrofa kao što su suše i šumski požari mogu se ublažiti rizici i poboljšati zaštita šuma.

EU je odgovorna za više od 10 posto uništenja šume kroz svoju potrošnju roba

Ključno pitanje je kako konkretno EU može poduprijeti održivo šumarstvo i zaštititi šume, a Waitz tu ističe: ''EU bi trebao podržati mješovite šume populacijama drveća koje su prilagođene odgovarajućoj klimi i položaju. Štoviše, presudno je minimizirati odsjecanje jer dovodi do erozije tla i gubitka humusa. Umjesto toga, EU bi trebao promicati održivije pristupe poput rezanja odabirom trake što omogućuje prirodnu obnovu šuma, a može služiti i za komercijalno šumarstvo. Često se sijeku stabla koja nisu komercijalno vrijedna, ostavljajući samo nekoliko vrsta drveća poput hrasta, bukve i graba što također utječe na biološku raznolikost, a što je još jedan razlog zagovaranja mješovitih šuma i, kao posljednja točka, za očuvanje ekološki vrijednih starih stabala''.

Više od 60 posto produktivnih šuma u Uniji već je certificirano za održivo upravljanje. Šumarska industrija podupire izravno 500.000 ljudi, a neizravno još njih 2,6 milijuna, uključujući 13.000 u Hrvatskoj.

Zeleni odred EU prijavio Hrvatske šume kroz 'Izvještaj o krčenju šuma u RH' 

Na neke od spomenutih loših praksi u šumarstvu u Hrvatskoj učestalo upozorava forum Zeleni odred, grupa građanki i građana koji se bore protiv eksploatacije drva iz hrvatskih šuma, a kao najvećeg krivca prozivaju one kojima je država povjerila da te šume čuvaju - tvrtku Hrvatske šume iz čije Uprave, pak, sve njihove optužbe redovito odbacuju.

Vezana vijest

Pila

''Nakon više od dvije godine borbe za spas hrvatskih šuma, prikupljanja tisuća dokumenata koji dokazuju sve modele pljačke, korupcije i kriminala u ''gospodarenju'' hrvatskim šumama te mnogo mjeseci u komunikaciji s institucijama EU, na njihov zahtjev poslali smo, vjerujemo, posljednji službeni dokument odnosno zahtjev za hitnim djelovanjem ''Izvještaj o krčenju šuma u Republici Hrvatskoj'' - koncentrat svega što smo otkrili i do sada parcijalno slali institucijama EU: udruženi zločinački pothvat osmišljenog modela pljačke i rasprodaje, pogodovanje ''investitorima'', imena organizatora i počinitelja pustošenja, dokaze o umiješanosti nekoliko Vlada, uloge ministara i ministarstava, direktore i voditelje Hrvatskih šuma, državne urede i agencije, s posebnim osvrtom na nedjelotvornost anesteziranih sudbenih vlasti'', obavijestili su ovih dana javnost iz Zelenog odreda na čelu s Vesnom Grgić.

Dalje je, kažu, sve na Komisiji, glavnoj tužiteljici Europske unije te Europskom uredu za borbu protiv prijevara OLAF-u, a dokaza i dokumenata svakako im neće nedostajati.

Na tom putu od velike pomoći upravo im je bio Waitz, koji je inače i sam šumar, a on objašnjava da će Izvješće biti dostavljeno Europskoj komisiji, a posebno Virginiusu Sinkeviciusu, europskom povjereniku za okoliš te oceane i ribarstvo, koji je zadužen za predstavljanje nove Strategije biološke raznolikosti za 2030. godinu, s naglaskom na Natura2000, krčenje šuma i zaštitu vrsta i staništa. Također će se obratiti kabinetu Fransa Timmermansa, povjerenika za Europski zeleni plan odnosno klimu, koji razvija Strategiju biološke raznolikosti za 2030. godinu i zadužen je za uključivanje prioriteta biološke raznolikosti u sva područja politike.

''Timmermans vodi rad EK na klimatskom zakonu, a šume igraju presudnu ulogu u vezivanju CO2 i postizanju naših klimatskih ciljeva što krčenje šuma čini još hitnijim problemom. Stoga mislim da bi Europska komisija trebala i bit će zainteresirana za izvješće te će uzeti u obzir preporuke za istraživanje ilegalne sječe šume nakon što dostavimo Izvješće'', istaknuo je Waitz, koji i sam planira posjetiti Hrvatsku kako bi iz prve ruke istražio navode čim to dopusti pandemija COVID-19: ''Nažalost, svi planirani posjeti ove godine morali su biti otkazani zbog zdravstvene krize, ali u redovnoj smo razmjeni s ljudima u regiji i pratimo razvoj događaja iz daljine''.

Održivost je ključna: Treba osigurati da izvještavanje odražava stvarnu situaciju na terenu i da provjerene informacije o krčenju šuma budu transparentne i dostupne

Nakon što je detaljno proučio Izvješće Zelenog odreda kao najveći problem ističe nedostatak održivosti: ''Dio toga je prekomjerna sječa na područjima Natura2000 u Hrvatskoj, koju uglavnom provode Hrvatske šume te sumnja na ilegalno drvo i novčane tokove. Hrvatske šume se u mnogim slučajevima ne pridržavaju Natura2000 ili FSC standarda i ozbiljno štete hrvatskim šumama izvršavajući pretjerano krčenje golemih šumskih površina. Neki od rezultata takvih sječa su erozija tla i povećane emisije CO2, kao i uništavanje biološke raznolikosti, a jedan od primjera strašnih učinaka koje krčenje šuma ima je istrebljenje dabrova s ​​određenih područja zbog oštećenja vodotoka''.

''Osim ovih učinaka na šumu, čini se i da su izvješća Hrvatskih šuma i Ministarstva poljoprivrede podnesena institucijama EU obično nepotpuna i/ili pogrešno prikazuju situaciju u hrvatskim šumama kako bi se prikrilo brutalno iskorištavanje drva, kao i godine sve većih trendova krčenja šuma. Stoga je važan korak osigurati da izvještavanje odražava stvarnu situaciju na terenu i da provjerene informacije o krčenju šuma na dotičnim područjima budu transparentne i dostupne pa će stoga Izvješće o krčenju šuma u Republici Hrvatskoj biti dostavljeno Europskoj komisiji'', zaključio je Waitz.

''Optužbe Zelenog odreda su neutemeljene, zlonamjerne i potpuno neistinite'', poručili su iz Hrvatskih šuma te istaknuli: ''Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se stručno i profesionalno, i tradicija održivog i organiziranog šumarstva u Hrvatskoj duža je od dva i pol stoljeća. Šumama se gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te Šumsko-gospodarskih planova, koji se donose na razdoblje od 10 godina, tijekom kojih državna inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova. Za svaku gospodarsku jedinicu u RH je evidentirana kompletna drvna zaliha po vrstama drveća te propis za gospodarenje u istoj u sljedećih 10 godina, tako da nema govora niti o prekomjernoj sječi, a pogotovo ne krčenju, koje je u Republici Hrvatskoj i zakonom zabranjeno''. 

HŠ: Hrvatsko šumarstvo je u potpunosti usklađeno s principima koje EU nastoji uvesti kroz novu Strategiju o šumama

''Više od 49 posto površine Republike Hrvatske je pod šumama i šumskim zemljištem, a osobitost naših šuma je da su prirodne strukture i vrlo je mali postotak kultura i plantaža (svega oko pet posto), te da se prirodnim putem i obnavljaju, za razliku od većine zemalja EU, koje su podignute umjetnim načinom. Iz navedenog se vidi da je količina godišnje proizvodnje drvnih sortimenata zapravo rezultat izvršenja strogo zadanih i kontroliranih propisa, i naša dužnost i obveza ih je izvršavati. Uz to, zadnjih nekoliko godina suočeni smo s izazovom saniranja masovnih vjetroloma, vjetroizvala i sušenja drveća kao posljedice elementarnih nepogoda i napada invazivnih štetnih organizama, prouzročenih globalnim klimatskim promjenama što često izaziva krivi dojam kod nestručne javnosti'', tvrde iz Hrvatskih šuma.

Vezana vijest

Poljoprivredni potencijali

''Hrvatsko šumarstvo u potpunosti je usklađeno s principima koje EU nastoji uvesti kroz novu Strategiju o šumama, s obzirom na to da se u Hrvatskoj već stoljećima primjenjuju principi održivog gospodarenja. U šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. drvna zaliha koja prirasta uvijek je veća od one koja se kroz obnovu šuma iz njih uklanja. Time se osigurava opstojnost šume i ne narušava se prirodna ravnoteža. Iz tog je razloga Hrvatska danas jedna od najšumovitijih država u Europskoj uniji, a velika je prednost i to što je većina šuma u RH u državnom vlasništvu te se njima upravlja na integralan i potrajan način za buduće naraštaje. Ujedno, svojim gospodarenjem kroz njegu i obnovu šuma, trgovačko društvo HŠ d.o.o. osigurava drvnu sirovinu drvnoj industriji i energetskim postrojenjima, kroz čiju se daljnju preradu zapošljava oko 40.000 radnika te čini oko 10 posto ukupnog izvoza RH'', zaključuju u Hrvatskim šumama.

Zlatna prilika da zaustavimo gubitak šuma prouzročen potrošnjom u Europskoj uniji

Da bi se izbjeglo prebacivanje uništenja prirode na druga vitalna prirodna staništa, mora se zaštititi također i travnjake, savane i močvare, kao i šume

#Together4Forests

U međuvremenu, više od stotinu organizacija civilnog društva - između ostalih WWF, Greenpeace, ClientEarth, Conservation International, Environmental Investigation Agency i Wildlife Conservation Society, a među njima i udruga BIOM - pokrenulo je kampanju #Together4Forests tražeći djelovanje Europske unije te pozivaju i građanke i građane da sudjeluju u javnoj raspravi koju je pokrenula EK po pitanju gubitka šuma, a traje do 10. prosinca.

Ističu da je sada ''zlatna prilika za snažan zakon EU kojim bi se zabranio pristup europskom tržištu proizvodima povezanim s gubitkom šuma, šumskim požarima, uništenjem prirode i kršenjem ljudskih prava''.

Zakon mora zaštititi prava domorodačkog stanovništva i lokalne zajednice: Zaustavljanje gubitka šuma neće biti moguće bez njih

''Požari koji bijesne u Amazoni namjerno su zapaljeni da se napravi mjesta industrijskoj poljoprivredi velikih razmjera, a potražnja tržišta EU za robama proizvedenim na tlu koje je prije bilo šumsko dodaje ulja na vatru. Globalno, EU je odgovorna za više od 10 posto uništenja šume kroz svoju potrošnju roba poput mesa, mliječnih proizvoda, soje za stočnu prehranu, palminog ulja, kave i kakaa. Gubitak šumskog pokrova drugi je najveći izvor emisija plina na svijetu. Poljoprivreda je odgovorna za 80 posto gubitka šuma zbog proizvoda kao što su soja, govedina i palmino ulje, a EU je najveći uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda'', podsjećaju.

Pozdravljaju to što se EK obvezala dati prijedlog novog zakonodavstva posvećenog gubitku šumskog pokrova u 2021. godni, no upozoravaju da se kako bi se izbjeglo prebacivanje uništenja prirode na druga vitalna prirodna staništa, mora zaštititi također travnjake, savane i močvare, kao i šume: ''Pokret #Together4Forests poziva EU da uvede novi zakon koji bi se uhvatio u koštac s europskim doprinosom globalnom gubitku šuma i osigurao da ništa što se prodaje u Europi ne doprinosi uništenju šume ili ekosustava, ili povezanim povredama ljudskih prava. Zakon mora također zaštititi prava domorodačkog stanovništva i lokalne zajednice – oni su priznati staratelji svoje zemlje i njihovo znanje je ključno za sprječavanje gubitka bioraznolikosti. Zaustavljanje gubitka šuma neće biti moguće bez njih''.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!