Ostani doma
Svijet / EU

Novi paket mjera

Kakva pravila na internetu Europa mijenja i što kažu stručnjaci? 'Ideja je ne samo naivna, nego i ozbiljno idiotska'

Kakva pravila na internetu Europa mijenja i što kažu stručnjaci? 'Ideja je ne samo naivna, nego i ozbiljno idiotska'
Shutterstock/Pixsell

EU želi svoju lošu poziciju konkurentnosti popraviti tako da regulativom druge učini manje konkurentnima, kaže za RTL.hr Lucijan Carić

Zastupnici Europskog parlamenta proteklog tjedna usvojili su dva izvješća o zakonodavnim inicijativama kojima se od Europske komisije traži da riješi trenutačne nedostatke u internetskom okruženju kroz svoj paket propisa o digitalnim uslugama, koji će predstaviti u prosincu. 

Tim novim paketom Unija namjerava oblikovati digitalno gospodarstvo na razini EU-a i utvrditi standarde za ostatak svijeta, kao što je to već učinila u području zaštite podataka. Postojeća pravila EU-a za digitalne usluge nisu se bitno mijenjala dvadeset godina, otkako je usvojena direktiva o e-trgovini.

Stroža pravila za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Pružatelji digitalnih usluga s poslovnim nastanom u trećim zemljama morat će se pridržavati pravila iz propisa o digitalnim uslugama ako su njihove usluge namijenjene potrošačima ili korisnicima u Europskoj uniji.

Treba uspostaviti obvezujući mehanizam obavješćivanja i djelovanja kako bi korisnici mogli obavijestiti internetske posrednike o potencijalno nezakonitom sadržaju ili ponašanju. To bi internetskim posrednicima trebalo pomoći da brzo reagiraju i poduzimaju transparentnije mjere u vezi s potencijalno nezakonitim sadržajem. Korisnici bi također trebali imati mogućnost da zatraže pravnu zaštitu putem nacionalnog tijela za rješavanje sporova.

Parlament traži da se uvede strogo razlikovanje između nezakonitog i štetnog sadržaja i predlaže da se sustav pravne odgovornosti primjenjuje samo na „nezakoniti sadržaj” kako je definiran u pravu EU-a ili nacionalnom pravu. 

Platforme ne bi trebale filtrirati sadržaj pri učitavanju ni koristiti bilo koji oblik prethodne kontrole sadržaja kako bi se pronašao štetan ili nezakoniti sadržaj. Umjesto toga, konačnu odluku o zakonitosti sadržaja trebalo bi donositi isključivo neovisno pravosuđe, a ne privatna poduzeća. 

Štetan sadržaj, govor mržnje i dezinformacije trebalo bi suzbijati povećanjem obveza transparentnosti i pomaganjem građanima da steknu medijsku i digitalnu pismenost u pogledu širenja takvog sadržaja.

Sigurniji internet za potrošače

Parlament smatra da bi se budući propis o digitalnim uslugama trebao temeljiti na načelu "što je nezakonito izvan interneta nezakonito je i na internetu" te na načelima zaštite potrošača i sigurnosti korisnika.

Platforme i usluge internetskog posredovanja moraju poboljšati otkrivanje i uklanjanje lažnih tvrdnji i nepoštenih trgovaca, na primjer onih koji na internetu prodaju lažnu medicinsku opremu ili opasne proizvode, što je bio slučaj kad je izbila pandemija koronavirusa.

Europarlamentarci su zatražili i da se uvede novo načelo „upoznaj svojeg klijenta”, kojim se od platformi traži da provjeravaju i sprječavaju lažna poduzeća da pomoću njihovih usluga prodaju nezakonite i nesigurne proizvode i sadržaj.

K tome, treba predložiti i nova pravila za sprječavanje nefunkcioniranja tržišta koje uzrokuju velike platforme kako bi se tržišta otvorila novim akterima, na primjer novoosnovanim, malim i srednjim poduzećima. Više informacija o zahtjevima Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, koje su na plenarnoj sjednici podržani s 571 glasom za, 26 protiv i 94 suzdržana, možete pronaći ovdje i ovdje.

Smanjenje ovisnosti korisnika o algoritmima 

Parlament želi korisnicima dati veću kontrolu nad time što vide na internetu, odnosno omogućiti im da u potpunosti odustanu od prilagođenog sadržaja te da budu manje ovisni o algoritmima. Ciljano oglašavanje treba strože regulirati u korist kontekstualiziranih i manje nametljivih vrsta oglašavanja koje zahtijevaju manje podataka i ne ovise o praćenju interakcije korisnika sa sadržajem. Zastupnici također pozivaju Komisiju da nastavi procjenjivati mogućnosti regulacije ciljanog oglašavanja, koja bi uključivala uklanjanje i zabranu sadržaja. 

Propisom o digitalnim uslugama treba predvidjeti i pravo na anonimno korištenje digitalnih usluga kad god je to moguće. Uz to, kako bi se osiguralo poštovanje novih pravila, Komisija bi trebala procijeniti mogućnost osnivanja europskog tijela koje bi bilo nadležno za nadzor i određivanje kazni. Više informacija o zahtjevima Odbora za pravna pitanja, koji su podržani s 637 glasova za, 26 protiv i 28 suzdržanih, možete pronaći ovdje i ovdje. 

Temeljna prava na internetu 

U nezakonodavnoj rezoluciji Odbora za građanske slobode, usvojenoj s 566 glasova za, 45 protiv i 80 suzdržanih, težište je na temeljnim pravima. U rezoluciji se traži da se sadržaj uklanja na "pažljiv, proporcionalan i nediskriminirajući način" kako bi se zaštitili sloboda izražavanja i informiranja te pravo na privatnost i zaštita podataka. Zastupnici su kao probleme istaknuli mikrociljanje korisnika na temelju njihovih slabosti te širenje govora mržnje i dezinformacija i pozvali na transparentnost politika kojima se regulira monetizacija sadržaja na internetskim platformama.

Prva europska pravila za umjetnu inteligenciju 

Europski parlament jedna je od prvih institucija koja je iznijela prijedloge za reguliranje umjetne inteligencije u pogledu etičkih standarda, odgovornosti i prava intelektualnog vlasništva. Ti bi prijedlozi Uniju mogli učiniti globalnom predvodnicom u razvoju umjetne inteligencije. Očekuje se da će Komisija podnijeti zakonodavni prijedlog početkom sljedeće godine.

Izvor: Shutterstock

U zakonodavnoj inicijativi zastupnik Iban García del Blanco (S&D, Španjolska) poziva Europsku komisiju da predloži novi zakonodavni okvir kojim bi se propisala etička načela i pravne obveze koje treba poštovati pri razvoju, uvođenju i upotrebi umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija u EU-u, uključujući softver, algoritme i podatke. 

Axel Voss (EPP, Njemačka) u zakonodavnoj inicijativi poziva na donošenje okvira građanskopravne odgovornosti prema kojem bi svi operateri visokorizične umjetne inteligencije snosili isključivu odgovornost za svu nastalu štetu. Jasan pravni okvir pružio bi pravnu sigurnost poduzećima i tako potaknuo inovacije, a istodobno bi onemogućivanjem potencijalno opasnih aktivnosti zaštitio građane i poticao njihovo povjerenje u tehnologije umjetne inteligencije.

U svojem izvješću Stéphane Séjourné (Renew Europe, Francuska) ističe da Unija, ako želi biti predvodnica u razvoju umjetne inteligencije, treba djelotvoran sustav prava intelektualnog vlasništva i zaštitne mjere za europske patente kojima bi se zaštitili inovativni razvojni inženjeri. Istaknuo je i da pritom ne bi trebalo žrtvovati interese stvaratelja ni etička načela Europske unije.

Početkom listopada, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, doc. dr. sc. Tomislav Sokol (HDZ), imenovan je izvjestiteljem Europske pučke stranke (EPP) za politiku tržišnog natjecanja. Sokol će tako biti odgovoran za formiranje stajališta Europskog parlamenta o politici tržišnog natjecanja s aspekta unutarnjeg tržišta i zaštite potrošača. Ova funkcija dolazi u trenutku kada se u europskim institucijama intenzivirao rad na novim mehanizmima prava tržišnog natjecanja, naročito kroz Paket o digitalnim uslugama. Naime, od 10 000 internetskih platformi, koliko ih sudjeluje na digitalnom tržištu Europske unije, 7 najvećih platformi ostvaruje čak 69% ukupnog prihoda u ovom sektoru.

Sokol za RTL.hr: Sigurnije poslovanje u digitalnom okruženju

U razgovoru za RTL.hr Sokol podsjeća da je Direktiva o elektroničkoj trgovini donesena davne 2000. godine, dakle prije punih 20 godina. 

"Kao takva, ova Direktiva više ne odgovara izazovima modernog vremena u području elektroničke trgovine. Naime, kad se donosila Direktiva o elektroničkoj trgovini, aplikacije koje danas koristimo nisu postojale, a najpopularnija internetska sučelja bila su tek u fazi planiranja i razvoja. Ciljajući na jačanje jedinstvenog tržišta te poticanje inovacija i konkurentnosti europskog internetskog okruženja, Europska komisija najavila je da će u sklopu Europske digitalne strategiji, do kraja 2020. predstaviti zakonodavni Paket o digitalnim uslugama. Ovaj Paket trebao bi uključivati reviziju spomenute Direktive i prijedlog za uvođenje novog instrumenta za sistemske operatore tj. dominantne mrežne platforme. Paket o digitalnim uslugama, dakle, obuhvaća dvije odvojene, ali međusobno komplementarne inicijative. Prva se odnosi na jačanje i dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta. U tom smislu, kroz zakonodavni postupak nastojat će se odgovoriti na suvremene digitalne izazove u vidu jačanja odgovornosti digitalnih platformi kako bi se spriječilo širenje lažnih informacija, uredilo ciljano reklamiranje proizvoda i usluga na platformama, ali i reguliralo govor mržnje na internetu", kaže nam Sokol i dodaje:

Tomislav Sokol. Izvor: RTL

"Druga inicijativa odnosi se na činjenicu da su se kroz godine pojavile internetske platforme koje su zauzele snažan monopolski položaj i koje onemogućuju drugim 'igračima' na tržištu da ostvare svoj puni potencijal. Prevladava stajalište da takvi uvjeti na digitalnom tržištu ne doprinose poticanju inovativnosti, a potrošače lišavaju izbora. Međutim, ovu inicijativu treba sagledati i s aspekta zaštite interesa Europske unije. Naime, na digitalnom tržištu Europske unije sudjeluje preko 10 000 digitalnih platformi, a čak 69% prihoda digitalnih platformi koncentrirano je kod samo sedam subjekata. Nadalje, brzorastuće tržište internetske trgovine u Europi u 2019. vrijedilo je više od 600 milijardi eura, pri čemu više od polovine Europljana kupuju na internetu, a postoji daljnja tendencija rasta ovog tržišta. Da zaključim, pojava pandemije uzrokovane novim tipom koronavirusa samo je katalizirala proces digitalizacije društva. U tim okolnostima, zaštita potrošača i poduzetnika, a naročito onih malih i srednjih od stožerne je važnosti. Paket o digitalnim uslugama zaštitit će naše građane u digitalnom okruženju primjenom načela što je ilegalno izvan mreže ilegalno je i na mreži", jasno će Sokol.

Na pitanje što to sve skupa znači za Hrvatsku, odgovara: 

"Republika Hrvatska dio je jedinstvenog tržišta Europske unije od 2013. godine, što će reći da je od tada našim poduzetnicima otvoreno tržište koje broji više od 450 milijuna potrošača. Nova pravila o digitalnim uslugama učinit će sigurnijim poslovanje u digitalnom okruženju, a što je najvažnije, poticat će inovativnost naših poduzetnika štiteći ih od dominantnog utjecaja velikih platformi putem novog mehanizma kojeg će Komisija predložiti u okviru Paketa o digitalnim uslugama. Također, naši potrošači prilikom korištenja digitalnih platformi susreću se s poplavom lažnih vijesti i nesigurnih proizvoda. Nova pravila pojačat će odgovornost digitalnih platformi za proizvode i usluge koje se nude na njihovim portalima", govori nam hrvatski zastupnik i dodaje:

"Jeste li znali da je do početka ljeta identificirano čak 7 milijuna neispravnih zaštitnih maski na jedinstvenom tržištu od kojih su brojne od njih naručivane su upravo putem internetskih trgovina? Nova pravila koja će regulirati elektroničku trgovinu uzet će u obzir upravo specifičnosti mrežne kupovine kako bi se zaštitili potrošači. Tu je i pitanje lažnih profila na društvenim mrežama u odnosu na koje smo pozvali Europsku komisiju da prilikom upućivanja Paketa u zakonodavnu proceduru posebnu pozornost posveti upravo rješavanju tog problema", tvrdi Sokol.

Neizostavno je pitanje - ima li EU uopće snage za "borbu" protiv velikih "igrača" poput Googlea i/ili Facebooka. Sokol spremno podgovara da EU već aktivno provodi svoju politiku tržišnog natjecanja u odnosu na sistemske platforme koje spominjemo. 

Opetovana kršenja pravila

"Naime, samo u 2019. Komisija je izrekla novčanu kaznu Googleu u iznosu od 1,49 milijardi eura zbog zloupotrebe vladajućeg položaja na tržištu čime je prekršio protumonopolska pravila Europske unije. U lipnju 2017., Europska komisija izrekla je novčanu kaznu Googleu u iznosu od 2,42 milijarde eura zbog toga što je zloupotrijebio vladajući položaj svoje tražilice davanjem nezakonite prednosti vlastitoj usluzi uspoređivanja cijena, a u srpnju 2018. Komisija je Googleu izrekla još jednu novčanu kaznu u iznosu od 4,34 milijarde eura za nezakonite postupke u vezi s mobilnim uređajima s operativnim sustavom Android radi povećanja vladajućeg položaja vlastite tražilice. Uključujući predmet iz ožujka 2019., Europska komisija izrekla je Googleu novčane kazne zbog kršenja protumonopolskih pravila u ukupnom iznosu od 8,25 milijardi eura, a što se jasno navodi i u Izvješću o politici tržišnog natjecanja", podsjeća Sokola.

"Ono za što ću se zalagati kao izvjestitelj EPP-a za politike tržišnog natjecanja jest da kazne koje se izriču budu proporcionalne, primjerene i odvraćajuće. Drugim riječima, treba razmotriti razloge zbog kojih određene platforme, unatoč izrečenim kaznama, opetovano krše pravila o tržišnom natjecanju. Zato se snažno zalažem se za djelotvornu politike kojom će se osigurati poštivanje pravila tržišnog natjecanja", naposljetku će u razgovoru za RTL.hr Tomislav Sokol.

Internet reguliran starim i neprilagođenim propisima

Stručnjak za informacijsku sigurnost Lucijan Carić u razgovoru za RTL.hr naglavaša da je internet umnogome nereguliran ili je reguliran starim, često arhaičnim, i neprilagođenim propisima.

"Zato mislim da su potrebni moderniji, prilagođeni, gotovo futuristički propisi. Isto vjerujem da je "dijagnoza" koju postavlja Europska Unija čak i ispravna, no bojim se da će ju slijediti neracionalni, teško provodljivi, ograničavajući i, u konačnici, štetni propisi. Dobar dio ove inicijative, rekao bih, polazi od potpunog nerazumijevanja informatičke tehnologije, te tehnologija koje se danas koriste na internetu. To su tehnologije i znanja u kojima Europska Unija ozbiljno kaska za ostatkom svijeta, a ne samo za Sjedinjenim Državama - prvom svjetskom informatičkom silom", ističe Carić i dodaje:

Lucijan Carić. Izvor: Patrik Macek/PIXSELL

"U tom smislu, europska ideja - kako ju bar ja iščitavam, da će svoju lošu poziciju konkurentnosti popraviti tako da regulativom druge učini manje konkurentnima je ne samo iz temelja naivna, nego i ozbiljno idiotska", tvrdi.

Carić kaže da je dovoljno pogledati učinke famozne Uredbe o autorskim pravima, opjevanog GDPR-a.

"Apsurd ide dalje"

"U Hrvatskoj, a vjerujem i drugdje, imamo situaciju da država i njen javni sektor umnogome uopće nije ograničen tom Uredbom i ponaša se kao da se GDPR na nju uopće ne odnosi. Štoviše, GDPR se koristi kako bi se zakrile i sakrile javne informacije, te javnosti otežao pristup informacijama na koje - po samom GDPR-u - ima neosporno pravo. S druge strane običnim korisnicima na internetu iskaču gomile "upozorenja" - što mislite da su tim klikom postali zaštićeniji? Apsurd ide i dalje, koristite li tehnike anonimizacije na internetu, čak relativno jednostavan anonimizirajući browser, broj upozorenja koji će vam iskakati i uporno vas ometati u korištenju interneta - jer u tom slučaju radi se o smetnji, a ne koristi - je nevjerojatan, budući da ćete za svakog pružatelja usluga iznova i iznova biti "novi" korisnik. Tako ispada da će na kraju oni koji se ne štite ili koji misle da su zaštićeni običnim klikom na "pristajem" imati bolje korisničko iskustvo i ugodnije surfanje od onih koji sigurnost i privatnost bolje razumiju i o njima brinu", poručuje naš sugovornik i dodaje da se također boji da će ovakva europska regulativa u puno slučajeva biti iskorištena za daljnje suzbijanje slobode govora, ne samo na internetu, čega smo, kaže, upravo svjedoci u Hrvatskoj.

"Sve ovo odvija se pod nazivnim pozivom na odredbe Uredbe o autorskim pravima gdje se u Hrvatskoj propisuje odgovornost medija i portala za komentare koji su kod njih objavljeni, kao i za sadržaj oglasa. Ovo je ne samo potpuno suludo, već držim i neustavno, a ekvivalent bi bio kada bi hotel bio odgovoran za preljube koji se u njemu dešavaju, ili za kaznena djela koja u njemu počine gosti", ističe komunikacijski stručnjak.

Carić napominje da su oglasi posebna tema, jer ih vidi i u ovom novom prijedlogu.

"No, oni koji objavljuju oglase uglavnom uopće ne sudjeluju u njihovom kreiranju, a uglavnom nemaju ni utjecaja na to koji će oglas i kada biti prikazan korisnicima. Takvi automatski posluženi oglasi su se znali koristiti za distribuciju virusa i drugog mailcioznog softvera, što će i to biti odgovornost portala? Prilično je komično da ovaj novi europski prijedlog odgovornost prebacuje na one stvarno odgovorne - počinitelje, a ne na treće strane kojima se ti počinitelji "poslužuju" kad čine kaznena i druga djela. Također, platforme oslobađa "krivnje" i "reguliranja" sadržaja, već to prebacuje na "neovisno pravosuđe", pa je novi hrvatski zakonski prijedlog izgleda potpuno kontradiktoran ovoj novoj europskoj inicijativi. U konačnici, zašto naša država ne bi preuzela odgovornost za sadržaje objavljene na internetu i druga djela koja se tamo čine, i ona to riješila primjenom represivnog aparata kojim raspolaže, a ne krivnju i odgovornost svaljivala na medije? Odgovor je jasan - pa ne želimo slobodan govor, ali to je puno šira priča", naposljetku će Lucijan Carić.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!