Novosti / Zanimljivosti

REZULTATI VIŠEGODIŠNJEG ISTRAŽIVANJA

Presudio mu katastrofalan događaj! Ponos hrvatskog nacionalnog parka nekad je bio puno viši

Presudio mu katastrofalan događaj! Ponos hrvatskog nacionalnog parka nekad je bio puno viši
Borna Filic/PIXSELL

Na mjestu Roškog slapa do prije 110 tisuća godina nalazila se sedrena barijera 27 metara viša od današnjeg korita rijeke

Na mjestu Roškog slapa, jednog od simbola Nacionalnog parka Krka, do prije 110 tisuća godina nalazila se sedrena barijera 27 metara viša od današnjeg korita rijeke, a od nje se uzvodno prostiralo najmanje 15 kilometara dugo jezero.

Tu je sedrenu barijeru za kratko vrijeme uništio katastrofalan i relativno brz erozijski događaj, rezultati su višegodišnjeg istraživanja međunarodnog tima geologa. Istraživanje je temeljeno na omjeru radioaktivnih izotopa uranija i torija (234U i 230Th), a rezultati se po prvi put predstavljaju javnosti.

Ostaci starih sedrenih barijera

Pretposljednje od sedam sedrenih slapišta i danas je jedna od najdojmljivijih slika toga nacionalnog parka kojem je upravo sedra temeljni fenomen zaštite. Danas ga čini 650 metara dug odsječak rijeke ispunjen niskim kaskadama "ogrlica". Dionica završava s 15 metara visokim Roškim slapom koji se ruši u Visovačko jezero.

Većina posjetitelja ne primjećuje ostatke starijih sedrenih barijera sačuvanih uz zidove kanjona 27 metara više od današnjeg korita, objašnjava voditeljica istraživanja geologinja Kristina Krklec.

Taj stari sedreni sustav bio je vrlo sličan današnjem, ali mnogo većih dimenzija. Njegova sedra počela se taložiti prije 140 tisuća godina, i najvećim dijelom je nastala u klimatskim uvjetima vrlo sličnim današnjim, otkriva stručnjakinja za prirodna trošenja stijena s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Katastrofalni događaj bio kratak

Taloženje sedre trajalo je oko 30 tisuća godina i razorio ju je katastrofalan događaj. On je  vjerojatno trajao samo nekoliko godina ili desetljeća i doveo do potpunog kolapsa barijere, kaže David Domínguez-Villar, svjetski stručnjak na području geokemije karbonatnih stijena i kvartarne geologije.

Nakon što je rijeka započela eroziju barijere, poplave relativno lako erodiraju bočne strane, tako da je većina drevnih sedrenih stijena i velikih blokova pala u rijeku. Neki od njih bili su preveliki da bi ih rijeka mogla odnijeti, i još su uvijek na mjestu kao svjedoci takvog katastrofalnog događaja, objašnjava španjolski geokemičar.

Velike klimatske promjene nisu izravno utjecale na veliki erozijski događaj, nego se barijera srušila u vrijeme relativnog klimatskog mira, napominje Domínguez-Villar, koji je ponovno došao u Hrvatsku na poziv Agronomskog fakulteta da sudjeluje u projektu usporednog istraživanja trošenja stijena u hrvatskim i španjolskim pećinama.

Uzrok okolišne promjene

Ipak klimatske promjene su izazvale dugotrajno povećanje brzine erozije stijena na širem području današnjeg parka, a time i donos sedimenta koji su se povećavali u jezeru na Krki. Povećana količina poplavnih voda u jednom je trenutku dosegla snagu koja je pokrenula sedimente, a oni pritiskom uništili sedrenu barijeru, objašnjava Kristina Krklec.

Uništenje barijere dogodilo se nekoliko tisuća godina nakon početka promjena u okolišu, koliko je sedreni sustav odolijevao pritiscima. No jednom kada je sustav dostigao svoj prag, kolaps sedrene barijere bio je neizbježan, kaže ona.

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!