Novosti / Zanimljivosti

Razlozi su razni

Promjena imena je trend koji raste iz godine u godinu: Postupak je jeftiniji od odlaska na frizuru

Iako bili više ili manje zadovoljni njime, ime je dio identiteta pojedinca i svatko ga je nekim čudom učinio da pristaje baš njemu

Sve počinje u rodilištu. Dolaskom na svijet ove "štruce" dobivaju ime koje su roditelji smišljali dugih 9 mjeseci. Međutim, odluka iz rodilišta nije uklesana u kamenu, već se može promijeniti.

"Maloprije gospodin koji se zove Boris on bi se htio sad ubuduće zvati Aleksandar Sebastian, napisao je kao obrazloženje zbog svog stjecanja svojeg novog duhovnog identiteta. Mladić koji se zvao Darko i njega je jako njegovo ime asociralo na tamu zbog engleske riječi 'dark', i on si je želio promijeniti ime u Sunčan", rekla je voditeljica Odjela za središnju evidenciju Danijela Krivda.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Ipak su češće promjene nakon razvoda braka ili odlaska u inozemstvo, pa nerijetko Stjepan postaje Steven ili Slobodan Bob. Ima i slučajeva zbog promjene spola. Procedura je jednostavna - uz zahtjev i potvrdu o nekažnjavanju, 35 kuna biljega nadležnom uredu državne uprave i novo ime je za dva tjedna tu.

"Možda netko tko bi se želio zvati Adolf Hitler ili tako nešto slično, mislim da se u tom slučaju ne bi odobrila promjena", rekla je Krivda.

U Hrvatskoj je trend mijenjanja imena ili prezimena u porastu. 2015. promijenjeno ih je gotovo 3700, a 2018. čak 700 više. No ne čini se to svima kao zanimljiva ideja.

"Naprosto mi nije palo napamet, iako nisam oduševljena sa svojim imenom."

"Ne ne, ja sam zadovoljan sa sobom, jako se volim."

"Tako su mi dali, neka bude kako je."

"Ako ga promijenimo, mijenjali smo svoj identitet i mislim da za to nema potrebe.", samo su neka od mišljenja građana o promjeni imena.

U povijesti je već bilo situacija masovnog mijenjanja imena.

"Nakon demokratskih promjena 90. puno ljudi je mijenjalo ime koji su bili čudno nazvani tipa Lenjinko, Staljinka... Malo je problematičnije bilo kad su se mijenjala tzv. pravoslavna ili srpska imena jer su se ljudi pokušavali sakriti od neke vrste netolerancije i diskriminacije", rekao je etnolog Tomislav Pletenac.

Iako bili više ili manje zadovoljni njime, ime je dio identiteta pojedinca i svatko ga je nekim čudom učinio da pristaje baš njemu.

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!