Novosti / Zanimljivosti

Povijest svijeta

Prije 100 godina potpisan Versajski ugovor: Trenutak kada je službeno završio Prvi svjetski rat

Prije 100 godina potpisan Versajski ugovor: Trenutak kada je službeno završio Prvi svjetski rat
Shutterstock

Potpisan u palači Versailles izvan Pariza, sporazum je sadržavao 440 članaka koji su gospodarski i moralno uništili Njemačku

U 15:50 sati, 28. lipnja 1919., mase su počele slaviti: potpisan je Versajski ugovor i Prvi svjetski rat službeno je bio gotov. 

Potpisan u palači Versailles izvan Pariza, sporazum je sadržavao 440 članaka koji su gospodarski i moralno uništili Njemačku, gubitnicu rata. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Iako je cilj tog dokumenta bio da se agresor toliko oslabi da više ne može postati prijetnja, njegovi brutalni uvjeti na kraju su doveli do novog svjetskog sukoba, samo 20 godina poslije. 

Pobjednici su slavili

Fontane u bivšoj rezidenciji francuskih kraljeva radile su po prvi put od početka rata 1914. godine. 

Ispred goleme palače okupili su se civili i vojnici i burno pozdravljali čelnike pobjedničkih nacija: francuskog premijera Georgesa Clemenceaua, britanskog premijera Davida Lloyda Georgea i američkog predsjednika Thomasa Woodrowa Wilsona

Velika trojka, kako su prozvani, dominirala je mirovnim pregovorima koji su otvoreni u Parizu u siječnju, dva mjeseca nakon što je Njemačka kapitulirala i potpisala primirje u studenome 1918. godine. 

Pregovori su bili teški. Clemenceau nije bio spreman na kompromise kao njegovi britanski i američki saveznici i insistirao je na tome da "Njemačka mora platiti".

Berlin nije pozvan na razgovore. U svibnju je obaviješten o oštrim uvjetima dogovora kojim je Njemačka okrivljena za krvoproliće u Europi.

Sredinom lipnja saveznici su Njemačkoj dali pet dana da pristane na sporazum ili bude spremna za nastavak rata. Kancelar Philipp Scheidemann je u znak protesta dao ostavku, no nova njemačka vlada je pristala. 

Dvorana ogledala

Ceremonija potpisivanja održala se u Dvorani ogledala, istom mjestu gdje je 1871. njemački kancelar Otto von Bismarck proglasio Njemačko Carstvo nakon francuskog poraza. 

Namjerno je zakazana na datum na koji je pet godina ranije u Sarajevu ubijen austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand, što je pokrenulo Prvi svjetski rat. 

Clemencau je pri ulasku u punu dvoranu prišao skupini francuskih vojnika čija su lica unakažena u ratu. "Mnogo ste propatili, ali evo vam nagrade", navodno je rekao tada, gestikulirajući prema stolu u sredini prostorije na kojem su dokumenti čekali potpisivanje.

Ceremonija je djelovala kao poslovni sastanak i završila je za 37 minuta, pisao je tada New York Times.  

"Niz delegata prilazio je stolu na kojem su bili dokumenti i potpisivali se". 

Ukupno je bilo 27 delegacija, predstavnika 32 sile. 

Prvi koji su prišli stolu bila su dvojica njemačkih predstavnika. Jedan od njih bio je ministar vanjskih poslova Hermann Mueller koji je potpuno pocrvenio u licu, pisale su tadašnje novine.

Nakon njih dokumente su potpisali saveznici, počevši s Wilsonom. 

"Tinta posljednjeg potpisa nije se još ni osušila kad je staru Versajsku palaču protresao pucanj pušaka iz parka kojima je objavljeno da su Nijemci kapitulirali", zaključuje New York Times. 

Strogi uvjeti

Versajski ugovor teško je pogodio Njemačku koja je morala priznati "krivnju za rat" i zbog toga isplatiti ratne odštete. 

Dokumentom se prekrojila i karta Europe. Njemačka je izgubila oko 15 posto svog teritorija i 10 posto stanovništva, kao i sve kolonije.

Njemačka je razdvojena poljskim koridorom oko grada Danziga, kako bi Poljska dobila izlaz na Baltik.

Pokrajine Alzas i Lorena ponovno su pripale Francuskoj. 

Ugljenom bogata pokrajina Saarska, na granici s Francuskom, stavljena je pod međunarodni mandat na 15 godina, a susjedno Porajnje je demilitarizano.

U Njemačkoj je ukinuto služenje vojske, a broj vojnika je ograničen na 100 tisuća ljudi. Ograničena je i mornarica, kao i zračne snage. 

Ugovorom je nastala i Liga naroda, preteča Ujedinjenih naroda, no Njemačka u početku nije bila uključena u tu organizaciju. 

Poniženje i bijes

Njemačka je ponižena, a žestina sporazuma izazvala je nevjericu i bijes njemačkog naroda. 

Iznos odštete koji su saveznici odredili bio je oko 132 milijardi njemačkih maraka, što je tada iznosilo više od 30 milijardi dolara.

Kasnije je taj iznos smanjen, no Njemačka je i dalje imala poteškoća s plaćanjem pa je potonula u gospodarski kaos i hiperinflaciju.

To je potaknulo nacionalizam i stvorilo plodno tlo za sve moćnije naciste čiji je čelnik Adolf Hitler stupio na vlast 1933. i odbio dalje plaćati reparacije.

Europa je uskoro ponovno bila u ratu.

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!