Novosti / Zanimljivosti

Iznenadna vibracija tla

Kako nastaju potresi i zašto ne možemo predvidjeti kad će se dogoditi?

Kako nastaju potresi i zašto ne možemo predvidjeti kad će se dogoditi?
Borna Filic/PIXSELL

Potresi se događaju svaki dan. Neki su toliko slabi da ih jedva osjetimo, dok su neki razorni i za sobom ostavljaju žrtve i uništene objekte

Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena, magmatskom aktivnošću ili tektonskim poremećajima u litosferi i dijelom u Zemljinoj površini. S obzirom na mjesto nastanka potresa, odnosno hipocentar potresa
razlikuju se plitki i duboki potresi. No, kako nastaje potres?

Za objasniti kako nastaje potres važno je znati da su potresi procesi koji potječu od topline Zemljine unutrašnjosti, do kojih dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča. Ta pomicanja za posljedicu imaju podrhavanje Zemljine kore do kojeg dolazi zbog oslobađanja velike količine energije.

Zagreb nakon potresa

 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Intenzitet potresa ovisi o dubini hipocentra, količini oslobođene energije, udaljenosti od epicentra i građi Zemljine kore. Učinak potresa mjeri se pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na posljedicama i razornosti potresa.

Magnituda potresa predstavlja energiju koja se oslođa kako nastaje potres i kako njegova jačina raste, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice koja ima vrijednost od 0 do 9.

Možemo predvidjeti da će se dogoditi, ali ne i kada

Seizmolozi znaju koliko bi mogao biti jak, mogu odrediti i gdje će se dogoditi, na koji način – no ono što ne mogu predvidjeti jest  - kada.

"Potresi nemaju neku periodičnost, no statistika uzima vrijeme u obzir. Stotinjak godina i više je respektabilan period u kojem se nije ništa dogodilo. Generalno, južni dio Hrvatske se češće i jače trese, cijelo južno priobalje je seizmički ugroženo. Mogući su potresi oko 7 stupnjeva, a oko Zagreba i Rijeke maksimalna magnituda je 6,3 do 6,4", objasnio je jednom prilikom seizmolog Krešimir Kuk za RTL.

Što učiniti tijekom i nakon potresa?

Minimalno se krećite tijekom potresa. Nastojte što kraćim putem doći do najbližeg sigurnog mjesta. Ostanite u kući dok potres ne prestane, a zatim što mirnije iziđite na otvoreni prostor podalje od građevina. Barem za djecu nastojte ponijeti tople odjevne predmete i pokrivače. Ponesite dokumente, novac i lijekove za bolesne članove obitelji. Ako ste u mogućnosti, ponesite i prvu pomoć te hranu i vodu. Prije izlaska iz kuće svakako nastojte isključiti plin, struju i vodu.

Ako ste u zatvorenom prostoru:

  • Sakrijte se pod čvrsti stol ili klupu ili uz nosivi zid. Ako nema stola u blizini, zaštitite lice i glavu rukama te se prislonite uz kut nosivog zida. Ostanite daleko od stakla, prozora, vanjskih vrata i vanjskih zidova, te svega što bi moglo pasti, primjerice rasvjetna tijela ili namještaj.
     
  • Ako ste u krevetu kad počne potres, ostanite tamo - čekajte i glavu zaštitite jastukom, osim ako ste pod teškim rasvjetnim tijelom koje bi moglo pasti. U tom slučaju, premjestite se na najbliže sigurnije mjesto.
     
  • Sklonite se ispod okvira vrata samo ako znate da je riječ o snažnom nosivom zidu.
     
  • Ostanite u zatvorenom sve dok se podrhtavanje tla potpuno ne smiri i tada iziđite na otvoreno. Većina ozljeda tijekom potresa dogodi se kada ljudi panično istrčavaju na otvoreni prostor. Ljude najčešće ranjavaju predmeti koji padaju ili polomljene instalacije (građevinski materijal, staklo prozora ili vrata, električni kabeli, plinske cijevi...)
  • Nipošto se nemojte služiti dizalom.

Ako ste na otvorenom:

  • Ostanite na otvorenom. Maknite se od zgrada, rasvjetnih stupova, drveća…

Ako ste u vozilu:

  • Zaustavite se brzo, ali sigurno, i ostanite u vozilu. Izbjegavajte zaustavljanje blizu ili ispod zgrade, drveća, nadvožnjaka i rasvjetnih stupova. Budite oprezni - nakon potresa moguća su oštećenja ceste, nadvožnjaka, mostova. Vozilo parkirajte na širokom prostoru kako ne bi ometalo prolaz većim službenim vozilima. Vaπe vozilo ne smije smetati pri uporabi hidranta.

Ako ste pod ruševinama:

  • Ne palite šibice ili upaljače. Kretanje smanjite na minimum. Pokrijte usta maramicom ili dijelom odjeće.
     
  • Pokušajte ostati smireni i lagano udarajte po cijevima ili zidu tako da vas spasioci mogu pronaći. Koristite se zviždaljkom, ako je imate. Ne vičite ako ne morate - vikanje može uzrokovati udisanje opasne količine prašine

NAKON POTRESA:

  • Budite spremni za ponovno podrhtavanje tla. Naknadni potresi slabije su jakosti od glavnoga udara, ali su opasni jer mogu uzrokovati dodatne štete na već oštećenim građevinama.  Najsigurnije jest ostati na otvorenom dok se ne utvrdi koja je građevina sigurna.
     
  • Ostanite mirni i strpljivi. Pregledajte ozlijeđene te pružite prvu pomoć ranjenim osobama. Obavijestite hitne službe da ima ranjenih. Pratite radijski program kako biste čuli vijesti i upute nadležnih službi.
     
  • Pozorno pratite znakove za uzbunjivanje. Nadležne službe daju informacije preko javnih sredstava informiranja (TV i radio). Ako se proglasi evakuacija ili sklanjanje, postupite prema napucima.
     
  • Pobrinite se za kućne ljubimce.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Reci što misliš!