Ostani doma
Potraga

hotelski resort u Vrujama

Privatizirao državni prostor, oskvrnuo prirodu, zabranio mještanima pristup i sve to bespravno!

Vlasnik neobičnog hotelskog smještaja i koncesionar plaže je splitski poduzetnik Stipe Latković

Deset tisuća kuna - to je cijena jednog noćenja u hotelskom resortu u Vrujama. No, sobu zapravo ne možete rezervirati. Slučajni prolaznik na plažu više ne smije, no kroz hotel su prošli i Stipe Mesić i Ivo Josipovića i Jadranka Kosor i Ivica Pašalić i tako dalje. Nikome od njih nije smetalo što je njihov domaćin prisvojio i betonirao jednu od najljepših uvala na Jadranu.

Vlasnik tog neobičnog hotelskog smještaja i koncesionar plaže je splitski poduzetnik Stipe Latković.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Luksuzni Vruja Resort, na booking.com, piše da trenutno nema raspoloživih jedinica, tj. da su sve sobe zauzete. Zbunjeni pustim objektima, nazvali smo broj s njihove internetske stranice. Nakon obavljenog poziva dobili smo informaciju da se rezervacija sobe na samo jedan dan odbijaju, te da je moguće rezervirati smještaj jedino na više dana, na primjer 13, koliko smo označili u drugom pokušaju, zaista jest moguće rezervirati. Dakle, 13 dana u ovom resortu stoji – više od 870 tisuća kuna.

Potraga

Vruja Resort, kako je ovo mjesto nazvao splitski poduzetnik Stipe Latković, za vrijeme Jugoslavije se zvalo uvala Vatoš Vruja i pripadalo je državnoj tvrtki Dalmahoteli, iz koje su 80-ih, zatražili arhitekta Dinka Kovačića da napravi ugostiteljski objekt.

“Kada sam došao tamo, činilo se da se tamo ništa u toj ljepoti ne može raditi, zbog čega sam rekao, mogu vam jedino napraviti prostor za pijanstvo.

Napravljeno je u nekim tlocrtima, puno nadstrešnica, terasa sa ognjištima, na kojima bi svatko kupio sirovu ribu, sirovo meso i proizvodio vlastito veselje”, kazao je Dinko Kovačić, arhitekt.

Veselim mjestom za kupanje i druženje to pamte i mještani Piska. 2002. godine održano je vjenčanje na Vruji, netom prije nego je  tvrtka POINT Split, u vlasništvu Stipe Latkovića, počela s radovima.

“S obzirom da je to bio pir, cijelo selo je došlo, bilo je veselo i u nekom lijepom ozračju. Tada još nismo znali kako će to ići. Tada još nije bilo nikakvih intervencija, ništa se još nije radilo”, rekla je Bruna Fistanić, Gornji Fistonići.

Stipe Latković imao je velike planove za preuređenje Vruje. “Ja sam rekao da će kroz ovakvu ljepotu, krv početi izlaziti ako bagerima nastupite. On je rekao, ma pustite vi to meni, ja sam prijatelj od Mesića”, ispričao je Kovačić.

Stipe Mesić je bio predsjednik države, a Stipe Latković jest nastupio bagerima. Tri tisuće hektara na Vruji, kako je sam izjavio jednom prilikom, kupio je od Agrokora, u čijem portfelju je nakon privatizacije završila atraktivna uvala.

“I onda je nastala zabrana da se tamo više ne ide, zadnji put smo bili prije tri tjedna i htio nas je otjerati”, kazala je Rose Fistonić, Gornji Fistanići.

“Osobno nisam došao u situaciju da me se potjeralo, ali sam čuo od ljudi da je zabranjen pristup. Čitali smo preko društvenih mreža da ljudi imaju pritužbe na ponašanje i stanje u Vruji. Moram biti iskren, nismo pokušali ništa na višu instancu, mislim da institucije trebaju raditi svoj posao”, rekao je Ivo Kuzmanić, predsjednik Mjesnog odbora Pisak.

Tijekom godina izdano je nekoliko zahtjeva za rušenje, no do toga nikad nije došlo

Novinar Boris Dežulović živi u neposrednoj blizini Vruje. “Po dobrom starom hrvatskom sistemu, sve je rađeno bespravno i ako za išta ima dozvolu, gospodin Latković, on ju je dobio naknadno”, kazao je Dežulović.

Novinarima iz Splita priča je dobro poznata. “Vodosprema se gradila i radnici su znali da nemaju dozvolu, no, oni su i dalje radili uredno jer znaju da će dobiti dozvolu kasnije. Ja sam ih pitala da što će dalje, a oni su odgovorili - legalizirat ćemo”, ispričala je Andrea Topić, novinarka.

Prošle godine POINT SPLIT se ponovno upustio u proširivanje tzv. protupožarnog puta bagerima. “Prošle godine je bio jedan ozbiljan požar u Vruji, svi mještani su otišli na mjesto požara kako bi pomogli, dok sam ja ispitivao zapovjednika vatrogasaca zbog čega gase sa ceste, a ne koriste novi suvremeni protupožarni put, vatrogasac se nasmijao i objasnio kako se tim putem ne može, jer se lomi u oštrim zavojima od 180 stupnjeva gdje ne može proći ni kombi, a kamoli vatrogasno vozilo”, ispričao je Dežulović.

Iz Hrvatskih šuma tada su pokrenuli postupak za naknadu štete.

“Predmet je u postupku te se do donošenja presude nismo u mogućnosti detaljnije očitovati”, priopćenje Hrvatskih šuma.

Na naš upit Ministarstvu graditeljstva o inspekcijskim nadzorima resorta u Vruji kažu: “Građevinska inspekcija u više je navrata obilazila spomenutu lokaciju. Investitoru su donesena rješenja o uklanjanju za pomoćnu građevinu, suterenska građevina koja se sastoji od dvije prostorije i za vodospremu.”

Kažu da će u što skorije vrijeme postupiti u skladu sa Zakonom. No, u 16 godina niti jedan objekt koji je izgrađen u Vruji - nije srušen.

“Radi se o 12 hektara negrađevinske zone koja je sad u svakom mogućem smislu devastirana i onda se još radi o djelu mora u koji odlaze fekalne vode, a to more je baš u Naturi 2000 označeno kao područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove. Sve što je izgrađeno i još uvijek se gradi je toliko ilegalno da bih potrošila cijelu emisiju za objasniti koliko je to ilegalno.

Od neprepoznaljivosti objekata koji su djelo Dinka Kovačića i dobar dio rive i toga je jasno u pomorskom dobru, a ono što je njatragičnije od svega jest da je sve to u vlasništvu našem, odnosno Republike Hrvatske”, kazala je Mariana Bucat, arhitektica.

Sve to piše u prijavi nadležnim institucijama koje je naša sugovornica poslala u ime Društva arhitekata Splita.

“Ozakonjenje nema nikakvih pravnih učinaka na vlasništvo, ja mogu vašu kuću legalizirati, ali onda kad se to upiše kao neki faktor u vlasnički list, odnosno kao pozitivna zabilježba, onda će to pisati, ali će uvijek pisati vaše ime, da ste vi vlasnik. Što znači da je vlasnik objekta zapravo legalizirao na zemljištu Republike Hrvatske”, rekla je Bucat.

Od 2002. do danas na spomenutom mjestu su nikla dva lukobrana, nekoliko objekata, tvrđava, vodosprema, bazen, probijeni put.

“Činjenica da se jedna plaža, duga 20-30 metara nalazi raspodijeljena između tri općine vlasniku uveliko olakšava da radi štogod želi, jer on uvijek može kazati da mu je Grad Omiš dao dozvolu, pa onda Grad Omiš prebaci odgovornost na Općinu Zadvarje, pa Zadvarje na Žeževicu, što je jedan užasni kupus”, kazala je Andrea Topić.

Načelnik Zadvarja u telefonskom razgovoru branio se rečenicom da su mu oni legalizirali „samo“ bazen, gradonačelnik Omiša pak je rekao da su baš prije dva mjeseca nadležnima prijavili bespravne radove na Vruji, između ostalog i Županijskom poglavarstvu, koje je usput rečeno, Latkovićevoj tvrtki POINT Split, 2009., dalo 20 tisuća kvadrata plaže i mora u koncesiju na deset godina, za iznajmljivanje suncobrana, ležaljki i pedalina. Toga na plaži nema, već samo natpis privatan posjed s kopna, a granica od bova s mora.

“To je nekad bila ozbiljna plaža, sad je sve to izokrenuto i poremećeno. Vlasnik je napravio bunar na plaži i uklesao ime maršala Marmonta, što je nevjerojatno, ne samo da je uzurpirao javno dobro nego ga je i trajno uništio”, rekao je Dežulović.

Na to su ukazivali 2014. i iz Državnog zavoda za zaštitu prirode iz kojeg su izdali upozoravajuće Rješenje u svrhu Latkovićeva projekta Sanacije obale i rekonstrukciju zaštitnih gatova u svrhu zaštite ljudskog zdravlja i imovine.

Odgovor Ministarstva zaštite okoliša nama kaže ukratko da spomenuto područje nije zaštićeno pa oni nemaju ništa s tim.

“Meni je prestrašno kada mi se ljudi obrate, ja kažem da nemam ništa s tim. Stipe Latković često koristi i moje ime. Ali znate što, uvijek je bilo i uvijek će biti, postoje najagresivniji i oni koji ih opslužuju”, rekao je Kovačić.

Na stranici resorta može se vidjeti i promo film “Grad vjetra i vode” koji su izradili studenti TV Akademije i Televizije Jadran, također u Latkovićevu vlasništvu. Dekanica Tv akademije je njegova kćer kćer Luana Perica.

“TV Akademija uopće nema svoj prostor, naime prostorije TV Jadrana, kad se najavi neki nadzor ili imamo neke službene posjete, onda ona postaje tzv. učilište, a to nema nikakve veze sa kriterijima za takvu vrstu ustanove koja je dužna obrazovati mlade ljude”, kazala je Doris Košta, odvjetnica.

Doris Košta zastupa desetak studenata TV Akademije, no to je za novu priču. Kako Latkoviću uspjeva poslovati na ovakav način možda mogu objasniti silna politička prijateljstva.

Latković je platio Slobodanu Prosperovu Novaku da napiše monografiju o novoigrađenoj Vruji - Gradu vjetra i vode. Ministarstvo kulture izdalo je knjigu po cijeni od 350 kuna po komadu, a izdano je 20 komada. Dakle, sedam tisuća kuna iz državnog proračuna.

Sitnica je to za promidžbu 13 Latkovićevih apartmana, nazvanih po Kralju Tomislavu, kraljici Teuti, Aleksandru Makedonskom i slično u kojima najjeftiniji boravak stoji gotovo pola milijuna kuna. To što u odgovoru Ministarstva piše da ima kategorizaciju za samo šest soba, i da ove sezone nije prijavio niti jednog gosta, kažu "mora da je zbog radova koje mi spominjemo". 

“Arhitektura je zapis o vremenu, kažu, a ovo je zapis o zločinu i profiterstvu”, rekao je Dinko Kovačić.

Kakav je Latković dokaz o vlasništvu nad Vrujom predočio Ministarstvu turizma nisu nam pokazali. No, uvažili su mu građevinsku dozvolu iz 1983., uporabnu iz 1984., te je priložio potvrdu da nema inspekcijskih postupaka protiv njega. Nevjerovatno, podsjetimo, u zemljišnim knjigama koje smo mi vidjeli kao vlasnik stoji još uvijek Republika Hrvatska. Kolega Vladimir Matijanić ovu priču usporedio je sa čuvenim partizanskim filmom.

“Znate onu scenu iz filma Valter brani Sarajevo, kad on dođe iznad Sarajeva i kaže, Das ist Valter. E pa ja bih tako objasnio privatizaciju, doveo nekoga iznad Vruje i rekao, evo to je tipičan primjer privatizacije”, kazao je Vladimir Matijanić, novinar.

Do završetka ovog priloga Stipe Latković nije se javio niti na jedan naš poziv.

>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Potraga

Reci što misliš!