Potraga

Ovo su njihove priče...

Hrvatski CSI: Kako su otkrili krivotvoreni potpis Dudua i iz robe iscijedili 5 kg kokaina

Zavirili smo u laboratorije vrhunskih hrvatskih forenzičkih stručnjaka iz Centra Ivan Vučetić u Zagrebu.

Kroz ruke vrhunskih hrvatskih forenzičkih stručnjaka iz Centra Ivan Vučetić u Zagrebu prošli su najsloženiji slučajevi.  Zahvaljujući njihovim nalazima, istražitelji su slijedili tragove i zatvarali ubojice. 

"Svako oružje ima svoj individualni otisak kao što svaki čovjek ima svoj otisak prsta", govori Damir Tomašek, vještak za balistiku i mehanoskopiju. 

Padali su i najdomišljatiji. Poput dvojca kojima su na granici zaplijenili kofer s na prvu tek "uštirkanom" robom. 

"Mi smo to prali, cijedili u kantama i iz tog ekstrakta istaložili smo kokain. Kad smo ga osušili dobili smo pet i pol kila kokaina", govori Hrvoje Sarajlija, vještak za toksikologiju.  

Dokazali su i s čime su ubijeni Ivo Pukanić i Niko Franić

Mnogi nalazi vještaka okretali su slučajeve naglavce. "Kad smo išli gledati pod stereomikroskopom uočili smo da se ne radi o sredstvu za pisanje već da potpis koji smo promatrali je napravljen fotokopiranjem nekog autentičnog potpisa Eduarda da Silve",  kazala je Andrea Ledić, načelnica Centra i vještakinja za rukopise.  

Dokazali su i s čime su ubijeni Ivo Pukanić i Niko Franić.

"Bio je postavljen ispod sjedala skutera. S obzirom na intenzivna zacrnjenja znali smo da se radilo o vojno formacijskom eksplozivu i da je naprava daljinski aktivirana. A radilo se o kilogramu i pol eksploziva za kojeg je korišten hexogen što je jedan od najjačih eksploziva. Vrlo ozbiljno i vrlo profesionalno", razjašnjuje Mladen Rutalj, vještak za požare i eksplozije. 

Nakon stotina pregledanih, utvrdili su i iz kojeg je točno pištolja ubijena Ivana Hodak.  "O tom predmetu nakon nekog vremena dostavljeno je oružje koje se nije smatralo da je povezano s tim ubojstvom. Kada se usporedilo oružje kroz bazu neriješenih predmeta došlo je do povezivanja čahura i zrna s mjesta događaja. Nedvojbeno je bilo da su čahure i zrna streljiva ispaljeni baš iz tog oružja", kaže Damir Tomašek, vještak za balistiku i mehanoskopiju. 

Vodeća forenzična ustanova u ovom dijelu Europe

Centar Ivan Vučetić danas je moderna i vodeća forenzična ustanova u ovom dijelu Europe. Svaki od vještaka, usko je specijaliziran za točno određeno područje. Andrijana Filko vještači krivotvorene dokumente. Pregledala je sve, čak i najbizarnijih slučajeva kao što su krivotvoreni štapići sladoleda s utisnutim dobicima skupocjenih automobila do lutrija. No, najčešće su ipak krivotvorene osobne, putne isprave, domovnice i svjedodžbe.

Jedna krivotvorena osobna na crnom tržištu postići će cijenu od 2000 eura. A kupuje se sve. Migrantska kriza samo pridonosi. Ovisi koliko novca nude, krivotvorine će biti uspješnije, no nikad kao prave.

"Kako industrija zaštite dokumenata napreduje tako je krivotvoriteljima postaje teže i zahtjeva od njih potrebne vještine. To im se ne isplati pa pribjegavaju novim modusima. Na primjer, zloupotreba tuđeg dokumenta. I naravno, u tom slučaju se gleda da li osoba koja je na dokumentu osoba koja je ponudila dokument. Danas postoje softveri koji rade face recognition (hrv. prepoznatelj lica) koji može prepoznati jednojajčane blizance", objašnjava nam Andrijana Filko, vještakinja za dokumente i rukopise. 

No, na granici tog softvera nema. Trenutno sve ovisi, barem za sada, o graničnom policajcu. Moraju znati što točno trebaju tražiti. Baš kao što to znaju i vještaci.  "Ne postoji fakultet koji će vas obučiti da ste vještak. Sve je stvar rada. Instrumenti su samo pomagala, a  mišljenje daje vještak", govori Andrea Ledić, načelnica Centra i vještakinja za rukopise. 

Ne postoje dva ista potpisa

U ovom slučaju radi se o rukopisima. I tu su krivotvoritelji sve vještiji dok tehnologije napreduju. No i stručnjaci djeluju proaktivno, da u budu u korak ili još bolje - ispred njih. Dva ista potpisa, pa čak ni od iste osobe, ne postoje. 

"Ako vidimo da su izrazito slični tu je već sumnja u autentičnost. Razlikuju se i po veličini i po nagibu - no ono što je značajka su sitni detalji pri oblikovanju grafema. I to je dokaz da su svi dostavljeni potpisi vaši", govori Andrea Ledić, načelnica Centra i vještakinja za rukopise.     

A vještak mora znati svašta. Da se rukopis mijenja kako ljudi stare, usred bolesti ili ovisno o konzumiranom alkoholu. 

"Analiziramo sporni pa nesporni materijal. Analiziramo opći izgled potpisa, količina pristiska pri pisanju, nagib rukopisa, pravac pisanja pa kako povezujete slova, interpunkcijske oznake, dijakritičke oznake i tako dalje", objašnjava Andrea Ledić, načelnica Centra i vještakinja za rukopise.  

Nove droge

Sva zaplijenjena droga u Hrvatskoj i ono na što se sumnja da bi mogla biti  - dolazi u laboratorij za toksikologiju. U njemu utvrđuje o čemu se radi. Od onih već svima dobro poznatih do tako zvanih novih droga. Droga za silovanje u registru je već dugo, ali oni koji se bave ilegalnom prodajom dobri su kemičari.

"Postoji jedan prekursor koji nije na popisu - to je širokorišteno otapalo koje se može naći u kućanstvu - a nakon što ga konzumirate u organizmu se pretvori u drogu GBH", kaže Ines Gmajnički, vještakinja za toksikologiju. 

Koga uhvate s GBL-om, kojeg se može naručiti preko interneta u kanisterima od jedne ili pet litara, ne mogu mu ništa jer nije na popisu zabranjenih tvari baš kao ni mnoštvo tako zvanih novih droga kojih se na godinu pojavi stotinjak. 

"Potrebno je mala promjena u strukturi, bilo da se doda jedna metilna, etilna skupina ili se makne se C atom i samim time dobiva se nova struktura", kaže Gmajnički. 

Samim time dobiva se i nova droga. Riječ je o sintetskim kanabinoidima. Biljnoj mješavini koja se puši. 

"Na deklaraciji ne piše da je to droga - nego da nije za osobe koje pate od osjetljivosti na parfeme i da trebaju biti oprezne kod korištenja", govori Ines Gmajnički, vještakinja za toksikologiju. 

"To vam je kao da uzmete mačka u vreći. Jednom ćete dobiti mačkicu, drugi put će biti mačkice, a treći put kupite zmaja. To su biljne mješavine sintetskih kanabinoida", kaže Hrvoje Sarajlija, vještak za toksikologiju.  

Ne zna se kako djeluju. Među posljednjim medijski eksponiranim slučajevima zadnji je došao iz Osijeka. Zbog konzumiranja nove jeftine i lako dostupne nove droge - u bolnici su završili maloljetnici.  

A o čemu se točno radi na vještacima je da utvrde. Otkriju li novi spoj, alarmirat će sustav i tako objaviti da se na tržištu pojavila nova droga. 

Sud najviše cijeni materijalni dokaz

U balističkom laboratoriju cilj je otkriti i najmanji trag koji često zaostaje nepažnjom počinitelja. I koji ga na kraju najčešće i razotkrije. 

"Kompletna dinamika se utvrđuje i temeljem drugih tragova. Čovjek se ozlijedio, a tvrdio je da nije pucao. Ozlijede na ruci odgovarale su oružju koje je korišteno. Držao je pištolj koji ima svoj hod te kad ga je povukao ozlijedilo ga je. I na kraju, otkrilo", govori Damir Tomašek, vještak za balistiku i mehanoksopiju.

Ovdje se nalazi i baza neriješenih predmeta. Tako da počinitelji i kada ih ne otkriju odmah ne mogu biti mirni. Nakon 13 godina u ruke jednog balističara stigao je dokaz koji je povezao s tada počinjenim razbojništvom. A kako?  

"Ako imate oružje gledat ćete probne čahure i utvrditi karakteristike tog oružja. Nakon toga te tragove tražite na spornom materijalu", objašnjava nam Damir Tomašek, vještak za balistiku i mehanoksopiju. 

Onom izuzetom s mjesta događaja. Ako se podudaraju, vještak može točno utvrditi je li ubojica pucao baš iz tog oružja.

A materijalni dokaz sud će najviše cijeniti.  "Radi se o desetinki milimetra ali te karakteristike možemo razlučiti", kaže Damir Tomašek, vještak za balistiku i mehanoksopiju.

Ako ne - eliminirat će ga i tražiti dalje. Različite linije pištolja se razlikuju u širini žlijeba. Tako da čak i kad ubojica pobjegne, iz onog što je ostalo - vještak će utvrditi iz čega je pucao. A policija će znati što traži i u kojem smjeru kreće. 

Makar bio i krhak, svaki trag ovi će ljudi slijediti, a od njih, s razlogom, strepiti će i najdomišljatiji.

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!