Potraga

bila je neprepoznatljiva...

Tko je zamutio Mrežnicu? Mještani ne vjeruju da je kiša - sumnjaju na vojni poligon i hidroelektranu!

Nekoliko dana nakon što se golema količina blata pojavila u Mrežnici uputili smo se do rijeke provjeriti kakvo je stanje

Inače kristalno bistra i čista, smaragdno zelene boje - rijeka Mrežnica prije nekoliko dana bila je neprepoznatljiva. Mještani tvrde – nikad, ali baš nikad nije bila tako zamućena. Iz dna rijeke, svjedoče – izviralo je tekuće blato zbog kojeg je izgledala poput Amazone.

I Mrežnica i Korana u koju se ulijeva – danas su ponovno bistre, no gradonačelniku Duge Rese i mještanima koji uz rijeku žive – službeno objašnjenje je i dalje mutno. Nekoliko dana nakon što se golema količina blata pojavila u Mrežnici uputili smo se na rijeku provjeriti kakvo je stanje. 

Priključili smo se grupi turista koje ništa nije moglo omesti u nakani da uživaju, iako se voda od nedavnog zablaćenja još nije razbistrila. Našeg vodiča Antonija Puškarića, koji Mrežnicu poznaje kao svoj džep, nedavna nesvakidašnja pojava blata u najdražoj mu rijeci duboko je uznemirila. 

"Velika je vjerojatnost da je uzrok brana, odnosno ljudski faktor, da su radi toga probile vrulje i da je to blato zamutilo lijepu Mrežnicu. Vidio sam vrulju, ružna voda, jako smeđa", govori Puškarić. 

"Podzemna voda dolazi, probija u korito i sa sobom nosi nanose. Možete vidjeti kako se voda samo zamuti na nekim dijelovima, i sve ode nizvodno", nastavlja Puškarić. 

"Ne postoji nijedan pisani trag da je ikada bila ovakva!"

Blatne vrulje, kako ih je Antonio opisao, pojavile se otprilike na polovici rijeke. Ozbiljno zabrinut gradonačelnik Duge Rese pokazao nam je snimku dronom koju su dali napraviti ne bi li shvatili što se događa na Mrežnici.

"Negdje na pola puta između izvora i ušća rijeke Mrežnice gdje se vidi da je ona visoka, ali nije mutna, kreću se pojavljivati blatni izvori. Normalno je visoka, i onda kreće prvo sa strane, ali ne iz potoka, nego iz dna rijeke, nakon čega postaje smeđa, i nije samo stvar u boji, nego i u sastavu jer je to bilo razmućeno blato. Prvi trag o Dugoj Resi počinje od 1380. godine, 1385. godine, zavisi koje izvore gledate, ali odonda do danas ne postoji nijedan pisani trag da je Mrežnica ikada bila ovakva!", govori Tomislav Boljar, gradonačelnik Duge Rese. 

Zamutila se i Korana, u koju se Mrežnica ulijeva, no gradonačelnik Duge Rese tvrdi - na Mrežnici je bilo neusporedivo gore. Zanimljivo, ronioci, koje je tih dana angažirao Stožer za civilnu zaštitu Karlovačke županije kako bi utvrdili o čemu se radi,  situaciju su opisivali puno manje dramatičnom. 

"Ne možemo reći da smo imali jedan izvor od kuda je izlazilo, nego su jednostavno ti izvori prolazili kroz zemlju i negdje se nešto ispiralo te je izašlo van. To nije samo problem s Mrežnicom, ja sam danas bio na Korani i Radonji gdje se događa isti problem. Znači problem će biti i na Kupi jer sve te rijeke pune Kupu. Kroz nekoliko dana, ako prestane kiša, će se sve to stabilizirati jer su se takve situacije događale i prije. Pamtim 2011. godinu kada je ista ovakva situacija bila, isto relativno kritična, te se dogodilo u jedan dan gdje je u petak voda bila u redu, a u subotu je jako nabujala i  postala intenzivno žuta", govori Nikica Spudič, voditelj ronilačkog kluba "Vodomar"  Duga Resa. 

Naš riječni vodič Antonio tvrdi: ovako mutna nije bila nikad, pa ni za rekordnih kiša.

"Ovako mutna nije bila ni prije mjesec dana, kad je probila dva rekorda stara 60 godina i kada je na jednom dijelu bila još metar iznad naših glava", govori Puškarić. 

Kao ni Antonio, niti gradonačelnik, niti stanovnici ovog kraja ne slažu se sa zaključkom da je uzrok blatu u rijeci - kiša. 

"Bilo je to živo blato. Znate kada vam krave neće piti takvu vodu, onda znate da je to bilo živo blato", govori Željka iz Duge Rese.

"Nikada nije bilo tako, a ja ovdje živim 40 godina", govori Safet Vučjak. 

"Nikad, znala je biti da ide skoro na cestu, ali nikada ovako mutna", nastavio je Safet. 

"Nije kiša, jer je bilo do sada kiša, ali nisu uzrokovale da bude ovako mutna. Kad padne kiša, mutna je dva dana, ali nikad ovakvog intenziteta koji traje već tjedan dana, skoro dva tjedna", nastavljaju građani. 

Zašto se to dogodilo, za sada je misterija. Teorija županijskog Stožera civilne zaštite jest da se radi o velikoj količini oborina te da misterije nema.

"Do zamućenja je došlo jer je velika količina oborinskih voda povukla za sobom bujične vode. Sve se slilo u korito rijeke i sam vodostaj se podigao za nekih 50, 60 centimetara i došlo je do zamućenja", govori Josip Ribar, načelnik Stožera karlovačke županije. 

"Uzroci su ekstremne oborine"

U Hrvatskim vodama - blato u Mrežnici i zamućenje Korane - također objašnjavaju velikom količinom oborina.

"Uzroci su ekstremne oborine, u smislu intenziteta pljuskova u noći 16. 6. na 17. 6., na dijelu slijeva rijeke Mrežnice i pritokama Korane, Radonje na području Općine Vojnić i Budačka Rijeka na području Općine Krnjak. I to je trenutno jedino što možemo utvrditi kao razlog", govori Biljana Željeznjak iz Hrvatskih voda. 

No ni stanovnici ni gradonačelnik u tu verziju ne vjeruju. U posljednjih deset godina na Mrežnici primjećuju anomalije u režimu toka rijeke koje do tada nisu postojale, a koje koincidiraju s gradnjom hidroelektrane Lešće na susjednoj rijeci Dobri.

"Činjenica je da je napravljena hidroelektrana Lešće, činjenica je da je to napravljeno u krškom terenu, činjenica je da se zamućenje dogodilo na najbližem spoju umjetnog jezera i rijeke Mrežnice, i činjenica je da je elektrana tih dana bila u remontu i činjenica je da razina umjetnog jezera bila viša od 190 metara, visinska razlika je između Mrežnice i tog jezera, negdje oko 50 metara, to je 5 bara, i činjenica je da je nakon što se počela ispuštati voda iz jezera da je zamućenje nestalo", govori gradonačelnik Boljar. 

Ove činjenice, tvrdi gradonačelnik, upućuju na mogućnost da je voda iz akumulacije HE Lešće, koja se nalazi na rijeci Dobri, u najbližoj točki od Mrežnice udaljenoj 50-ak kilometara podzemnim putevima probila put do Mrežnice. Radi se o krškom području punom podzemnih špilja te bi njihovo ispiranje moglo objasniti goleme količine blata koje su izvirale u Mrežnici. Iz HEP-a nam nisu dali sugovornika, tek kratki pismeni odgovor. Stoga ih nismo mogli upitati za kometar na ovu teoriju, odgovor je glasio tek da:

"Analiza trenutno raspoloživih podataka pokazuje kako vode iz akumulacije Lešće nisu mogle utjecati na zamućenje rijeke Mrežnice, zbog čega se može pretpostaviti da je do zamućenja vodotoka na dugoreškom i ogulinskom području došlo zbog obilnog nevremena", kaže HEP d.d. 

Ovo ne pamte ni najstariji stanovnici koji žive na obali Mrežnice: 'Pretvorila se u blatnu kaljužu'

Kako se zaista radi o specifičnom krškom terenu, izrazito nepredvidivom kada se u njega intervenira, za održivost teorije o podzemnim vodama upitali smo stručnjaka za fiziku okoliša.

"Ono što se može dogoditi je da u podzemlju već postoje određeni putevi vode koji možda nisu bili aktivni, ali promjenom razina vode i tlakova, ti putevi se aktiviraju i ako imate nekakve velike špilje koje još nismo istražili, koje su bile neaktivne, izgradnjom nekakve brane se podigne razina vode i aktiviraju se takve špilje, a u njima mogu biti sedimenti koji su se taložili također stotinama i tisućama godina, i oni se mogu lagano ispirati.  Ako se pokaže analizom vode da se radi o špiljskim sedimentima, onda je tu poprilično jasno o čemu se radi, voda je našla neke nove puteve i ona jednostavno ispire te sedimente", govori Dalibor Paar, s Odsjeka za fiziku okoliša na PMF-u. 

"Uzrok izvora blata u Mrežnici trebalo bi pomno istražiti"

Iz svog speleološkog iskustva profesor Paar nam tvrdi da podzemne špilje mogu biti duge desetke kilometara, no uzrok izvora blata u Mrežnici trebalo bi pomno istražiti. Da voda ozbiljno utječe na nestabilnost krškog tla, potvrdila nam je i hidrogeologinja Petra Remeta iz Svjetske ekološke organizacije (WWF). Od nje smo zatražili drugo stručno mišljenje.

"Govorimo o iznimno dobro povezanom podzemlju gdje voda teče na način na koji mi ne vidimo. Krško područje je vrlo labilno pod utjecajem vode. No, sada reći da je nešto što je napravljeno prije pet ili deset godina isključivi uzrok nečega, a da ne znamo stanje na početku i stanje sad, to je nešto što ne možemo tvrditi, ali činjenica je da svaka intervencija u prostoru dovodi do promjene u prostoru, pa tako i u podzemnim vodama", kaže hidrogeologinja Remeta s WWF-a. 

U ljudski faktor, intervenciju u prirodi koja neizbježno nanosi štetu, vjeruje i Antonio.

"Moguće je da se neka pukotina otvorila, zbog čega je sve to blato iz tog jezera našlo put do Mrežnice. To je vrlo lako moguće", kaže Puškarić.

"Sve veći je utjecaj ljudi"

Srećom, kaže Antonio, turisti i dalje dolaze, no boji se za budućnost rijeke koja na svoja  64 kilometra ima čak 92 jedinstvene sedrene barijere. Unatoč tome, područje Mrežnice nije zaštićeno zakonom.

"Sve veći je utjecaj ljudskog faktora. Mrežnica nije zaštićena, a jedna je od najljepših krških rijeka. Ljudi utječu na nju, svaki ljudski postupak može daleko promijeniti rijeku", govori Puškarić.

"Mi smo 2007. godine naručili studiju, u kojoj smo apelirali na Vladu da se donese odluka o Mrežnici Parku prirode. Imamo kompletnu studiju zašto bi to bilo moguće. Ili, onda bar da se odredi regija parka, da možemo ostaviti naraštajima koji dolaze iza nas, da oni to mogu i eksploatirati ali i uživati. Još to nismo postigli", govori gradonačelnik Tomislav Boljar. 

Za sada su dobivena samo obećanja da će se istražiti uzroci koji su prekrasnu kristalnu Mrežnicu pretvorili u tekuće blato.

"Odlukom Vlade od 6. prosinca 2018. u Kralovcu osnovano je zajedničko Povjerenstvo Hrvatskih voda i HEP-a za praćenje utjecaja rada HE Lešće na rijeku Donju Dobru. Imajući to u vidu, Stožer civilne zaštite Karlovačke županije donio je zaključak kojim će zatražiti da se rad tog povjerenstva proširi i na eventualni utjecaj HE na ostale rijeke, osobito Mrežnicu", kaže Željeznjak. 

Od Vlade nismo dobili odgovor o tome što je Povjerenstvo do sada utvrdilo, no iz HEP-a su priznali još 2015. godine kako je vodni režim Dobre pod utjecajem HE Lešće promijenjen. Dosadašnja sanacija te štete iznosila je oko milijun kuna.

"To je kontroverzna stvar oko HE Lešće da su sve dozvole bile, tako rečeno, stare u trenutku kada je ona bila građena. Zakonski je sve bilo po pravilima, jer dozvole jesu ishođene, međutim od trenutka kada su studije napravljene do trenutka kada je počela izgradnja prošlo je dugo vremena, i promijenila su se i znanja i pristupi istraživanja, i na kraju krajeva, potreba zaštite okoliša jer se i svijet promijenio u tih deset, dvadeset godina", objašnjava Remeta. 

No, hidroelektrana nije jedini ljudski faktor koji utječe na režim vode u Mrežnici. Na njezinom izvoru nalazi se najveći vojni poligon u Hrvatskoj. Jesu li i kakve studije utjecaja na Mrežnicu rađene prilikom podizanja vojnog poligona na izvoru Mrežnice, i koliku štetu ti poligoni proizvode, do završetka priloga od MORH-a nismo dobili odgovor. Gradonačelnik Duge Rese tvrdi: od traženja odgovora od nadležnih insititucija, neće odustati.

"Želimo točan odgovor koji je uzrok ovome"

"Ako nisu krive niti Hrvatske vode niti HEP, a trenutno svi sugeriraju da je više HEP, mi moramo saznati uzrok. Želimo točan odgovor koji je uzrok ovome", govori Boljar.

Ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić posjetio je Dugu Resu i na radnom sastanku s gradonačelnikom obećao da će hitno započeti zajedničko istraživanje Hrvatskih voda, HEP-a i Hrvatskih šuma o uzroku   pojave ogromnih količina blata u Korani i Mrežnici počinje odmah.

Izdvojeno

Reci što misliš!