Potraga

PROVELI SMO ANALIZU

Što jedemo i kupujemo? Voće iz Afrike jeftinije od hrvatskog! Istražili smo koje je zdravije

Teški metali - to je jedna od tema kojima će se Potraga također baviti. Na njih stručnjaci sve više upozoravaju

Paprike iz Albanije, češnjak iz Kine, breskve iz Grčke. Nema zemlje koja nam ne pošalje neko svoje voće ili povrće. Svi bi radije domaće, no je li to garancija kvalitete? I je li domaće domaće, ili možda ipak "tuđe domaće"?

- Odakle su? - Omiš, gospođo, domaće. - A breskve? - 12 kuna breskve. - Odakle? - Isto odozdola, domaće. - Iz Omiša? - Split. - Aha, mislim da ste prošli tjedan imali iz Zadra; da sam kod vas uzela? - Ne, ja ne.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Kad se ugase kamere, mnogi prodavači na tržnici reći će vam da susjedi muljaju. Kupuju tko zna čije, a prodaju pod svoje.

Domaće ili uvozno? Koje je zdravije? Provjerit ćemo u analizi. Odabrali smo breskve, borovnice i češnjak. Sve smo ih na kraju kupili u trgovačkim lancima jer deklaracijom moraju jamčiti istinitost podrijetla. Uza sva tri domaća proizvoda, uzeli smo i grčke breskve, španjolske borovnice i kineski češnjak.

Vidjeli smo krušku iz Južne Afrike koju je jedan naš gledatelj kupio u jednom trgovačkom centru. Nakon što ju je pojeo, završio je na hitnoj, na injekcijama, s teškom alergijom. Zato smo i nju odlučili poslati na analizu.

Nastavni zavod za javno zdravstvo referentni je laboratorij za analizu pesticida u hrani. Kod njih su se prijašnjih godina analizirali gotovo svi uvozni proizvodi. Ove godine u kojoj su se sve inspekcije spojile u jednu - u Zavodu se nije testiralo ništa iz uvoza.

"Ali godina je još duga i ja se nadam da sad nakon ustrojstva Državnog inspektorata i ostalih inspekcijskih službi, da ćemo i mi raditi taj dio posla", rekla je Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Našom analizom zapravo državi činimo uslugu.

"Napravit ćemo kompletnu analizu na pesticide, na 450 aktivnih supstanci, usporedit ćemo iste proizvode  domaćeg podrijetla i iz uvoza i vidjeti da li postoji razlika u pesticidima", govori Jasna Bošnir.

Među njima je i ta nesretna kruška zbog koje je naš gledatelj završio na injekcijama.

"Mi ćemo pesticide napraviti, naravno da postoji mogućnost da ljudski organizam odreagira alergijskom reakcijom i na prisutnost pesticida. Možda će biti više aktivnih supstanci i pesticida u proizvodima koji su iz uvoza u odnosu na naše domaće proizvode upravo zato što smo rekli da oni moraju preživjeti putovanje iz dalekih zemalja do ovamo", pojasnila je Bošnir.

Ana u okolici Vrbovca već godinama uzgaja borovnice. Žao joj je, kaže, što na analizu nismo poslali njezine jer ih ne tretira ničim neprirodnim - ni dopuštenim ni nedopuštenim. 

"Osim što stavimo malo umjetnjaka, ili kupimo tu od seljana, ovi koji još imaju kravice, od njih kupimo gnoja pa malo stavimo, i tako. Imaju sredstva da vam se dodaju vitamini, e, onda kad vi dodajete vitamine, onda su vam to grmovi koji iziđu do 1,90, ogromni, rašireni i stvarno, ima ono što piše: deset kila na toj borovnici, ali to je onda tretirana borovnica, s tim nabildana kak ja velim, da bi dala veći urod", izjavila je vlasnica OPG-a Ana KovačićTako, kaže, rade oni koji proizvode na veliko i plasiraju svoje borovnice trgovačkim lancima. Ona ima registriran OPG. Većinu voća prerađuje u sokove i sve to prodaje po sajmovima i na dva-tri svoja štanda.

"Meni se događa da dođem negdje na štand i dođem blizu nekog tko ima borovnicu. On ima 25 kuna posudicu, moja je 15, i on mene pita zašto je tvoja 15, moja je 25. Pa zato što je moja, ja ju mogu dat po toj cijeni, a ovaj je nju kupio od nekoga, možda i iz uvoza pa kaže da je njegova i mora je dati za 25 jer i on mora isto zaraditi", kaže Ana.

Uvozne su trenutačno upola jeftinije. Oni koji proizvode na veliko imaju računicu s nižom cijenom. Ovi mali, domaći, kaže, nemaju gotovo nikakvu podršku države i lokalne samouprave.

"Ja bih rado otišla na trg, zašto ne bih otišla na trg i prodala Zagrepčanima svoj proizvod, ali ako hoću doći na trg da prodam svoj proizvod, moram platiti štand 350 kuna po danu", objašnjava Ana Kovačić.

Za ove likere suvenire, primjerice, također su se namučili s birokracijom i suludim troškovima.

"I to vam je proces. Da bi ja smjela ovo od 2 dl raditi, mi smo morali kupiti inox bačvu, dat ugraditi mjernu letvu. Za nekakvih osam do deset litara godišnje proizvedenog likera morali smo ugraditi mjernu letvu. Cijela priča je došla oko pet tisuća kuna."

"Ono što sam ja malo istraživao, mogu biti posve u krivu, ali njihova država njima subvencionira 50 posto, dakle, cijene po kilogramu, to je prva stvar", govori i Martin Knežević, također vlasnik OPG-a.

Doći ćemo i do druge, treće, četvrte tajne jeftinoga kineskog češnjaka, ali za početak upoznajte Martina. Ne samo što uzgaja češnjak već mu je posvetio život. Proučava i nabavlja razne sorte. Višak prerađuje u prah i granule. Sadi na nekoliko plantaža i ne upotrebljava kemikalije.

"Tretiram ga takozvanim motikanom. Znači, motikom i našim rukama. - Znači, ovdje nema nikakvih pesticida, ničeg? - Pa moja je nekakva filozofija toga da se to može sve pametnim planiranjem izbjeći", govori Martin.

I njegov je, baš kao i svaki domaći češnjak, skuplji od kineskog. Nevjerojatno je da glavica koja prođe na tisuće kilometara može biti jeftinija od ove domaće koja prođe maksimalno nekoliko stotina kilometara.

"Što više idete prema sortama koje daju prinose, to imaju slabiju aromu Dakle, u Kini češnjak uzgajaju i mogu dobiti više od 30 tona po hektaru, mi u Hrvatskoj, onako, skačemo od sreće kad prijeđemo šest tona po hektaru."

I opet je stvar količine. Osim subvencije kineske vlade kineskim poljoprivrednicima, tu je i količina s kojom se mi ne možemo mjeriti. Ali, zato konkuriramo okusom.

"Druga stvar, dopušteni su pesticidi koji su odavno zabranjeni u Europskoj uniji... smiju korisititi kanalizacijski isušeni otpad, smiju koristiti na poljima."

Naša analiza je gotova. Vidjet ćemo poklapa li se s Martinovim i Aninim teorijama.

"Možemo redom. Imali smo uvoznu i domaću breskvu. U svakoj od njih su utvrđene dvije vrste pesticida, svakako treba naglasiti da su to dopušteni pesticidi za tu vrstu kulture i da se nalaze u dopuštenim količinama", izjavila je Jasna Bošnir.

Doktorica Bošnir dodaje - to je i očekivala. Breskve su osjetljivo voće i gotovo da nema proizvođača koji ih ne tretira.

"Dogodilo se nešto zanimljivo s borovnicama. U uvoznim, ovog puta, nismo našli ostatke pesticida, za razliku od domaćih u kojima smo našli ostatke dva pesticida. Moram reći isto tako da su to dopušteni pesticidi za ovu kulturu, da se nalaze unutar maksimalno dopuštenih količina."

Na prvu zvuči neobično, ali prema stručnom pojašnjenju – iako su u domaćima pronađeni pesticidi, one su ipak zdravije od uvoznih u kojima ih - nismo pronašli.

"Da smo dan-dva kasnije analizirali, možda ni te količine ne bi bile prisutne u borovnici, što se najvjerojatnije dogodilo s uvoznom borovnicom. Može se vjerovati da su i tijekom uzgoja u drugoj državi borovnice tretirane pesticidima."

Dogodilo se zapravo to da su uvozne borovnice puno dulje stajale pa su iz njih pesticidi, recimo to tako, isparili.

"Isto tako možemo reći da su možda te borovnice uvozne puno starije nego što su naše. Vjerojatno su naše svježe, možda su bile jedan dan ili isti dan nakon berbe već prisutne na tržištu, što je u ovom slučaju prednost domaćeg proizvoda u odnosu na uvozni bez obzira na to što uvozni trenutno nije pokazao ništa."

I borovnica je također osjetljivo voće i uglavnom ju se tretira pesticidima. A što je s češnjakom?

"Sad ono što je mene jako iznenadilo, vas ne toliko, je češnjak. Što se tu dogodilo? Pa evo ga, u češnjaku nismo našli ništa. Na početku kad ste prvi put došli, ste pitali dal očekujemo u češnjaku nešto? Ja sam rekla da ne očekujem."

Češnjak je otporna biljka. I tijekom rasta i tijekom skladištenja.

"Dok ste vi radili analizu, mi smo razgovarali s proizvođačima češnjaka i uvjeravali su nas svi da ovaj kineski se tretira na način da se i izbjeljuje, da se brom stavlja u njega, koji je u Hrvatskoj valjda još od Jugoslavije zabranjen i slične neke stvari. Kako nismo našli ništa od toga? Pa gledajte, kad govorite o bromu, o stvarima za izbjeljivanje, to nema veze s ovom skupinom analiza koje smo radili."

Teški metali - to je jedna od tema kojima će se Potraga također baviti. Na njih stručnjaci sve više upozoravaju jer sve više ih u voće i povrće ulazi kišom i zrakom, a sve manje se provode analize na te otrove. 

"Dobro, i ostala nam je ta nesretna kruška koja je izazvala reakciju našega gledatelja. Što s njom? Da, u kruški smo našli tri pesticida, dopuštena sva tri za krušku,sva tri su za suzbijanje lisnih ušiju, a jedna od njih je taj acitamiprid, znači to je pesticid za koji postoje dvije objavljene studije koje su zapravo opisale akutno trovanje pesticidom. S tim u vezi je onda povezan i rad mišića, pa dođe do grčenja mišića i smanjenja temperature tijela upravo kod tog pesticida."

Kruška je, pokazalo se, najviše tretirana. Ipak, u granicama dopuštenog. Uređena smo država, sve je u granicama zdravstveno ispravnog. Ali nikako da prijeđemo onu granicu koja bi domaćim proizvođačima olakšala život. Bilo bi lijepo kad bi neka tamo daleka zemlja na analizu slala hrvatske borovnice, breskve i češnjak. Ali mi još ni za sebe ne proizvodimo dovoljno. I nećemo sve dok ćemo morati plaćati mjeriteljske letve, biljege, pečate i ostale nimalo jestive ni logične namete.

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!