Potraga

KAKO PREPOZNATI ČISTO MORE?

Zaredala su zatvaranja plaža zbog onečišćenog mora: Imamo rezultate testa uzoraka s Bačvica i Gojače

Prvo je analiza pokazala da je more onečišćeno na plaži Srebreno u Župi dubrovačkoj. Nekoliko dana poslije podignuta je crvena zastava pred dubrovačkim hotelom Rixos Libertas.

Plaža Donje čelo na otoku Koločepu kod Dubrovnika - zacrvenjela se krajem prošlog tjedna. Testiranje je pokazalo da je more onečišćeno fekalijama toliko da su tada u njemu morali zabraniti kupanje.

Na plaži dubrovačkog hotela Libertas Rixos prije desetak dana digla također se digla crvena zastava. No, već sljedeće ispitivanje pokazalo je da je more za kupanje tamo sigurno. 
 
"Gdje god da se kupate u Dubrovniku imate isti rizik od onečišćenja mora", govori Jadranka Ivanković iz Dubrovnika.  "Ne mislim da je toliko dramatično. Često se dogodi nekakvi ekscez, ali ne mislim da je jeza i da je kritično", govori Dario Ivanković iz Dubrovnika. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Utvrđen je i uzrok. Crpna stanica javne odvodnje prestala je raditi zbog nestanka struje, pa su fekalije iscurile u more. A još prije te plaže, crvenjelo se u Župi Dubrovačkoj. Na plaži Srebreno. No, i to je bilo kratko.      

"Uzorci se ponavljaju do prestanka onečišćenja. Potrebna su nam dva zadovoljavajuća faktora da bi rekli da je sve u redu"m govori Dolores Grlec, NZJZ Dubrovačko-neretvanske županije. 

Djelatnici Zavoda za javno zdravstvo interveniraju kod svakog onečišćenja.  Ali plaže se u Hrvatskoj kontroliraju tijekom cijele godine. Ukupno ih ima 1007.  Svakih 14 dana, ukupno 10 puta u sezoni kupanja na svakoj od njih  provjeravaju čistoću mora. S Brunom odlazimo na jednu od šest točaka na splitskim Bačvicama.  

"Boca od mikrobiologije se stavi na štap koji je otprilike metar od kraja i na 30 centimetara dubine se zagrabi", govori Bruno Žeravica, NZJZ Splitsko-dalmatinske županije. 

Kupače pomalo brine prljavština koju vide u moru, htjeli bi rezultate saznati odmah.  "Ujutro se vidi da je čisto, s popodne se zamuti, izgledajući kao juha od gljiva", govori Vedran Smolčić iz Splita. 

"Volim Bačvice, stoga sam uvijek na istom mjestu gdje mi je lijepo, ali neke dane je čisto, a danas i jučer je bilo prljavo kao i svaki dan popodne. Nisam razmišljala od kuda je, da li je iz broda ili od nekuda drugdje", kaže Marica Belić iz Zagreba.   

Popodne je prljavije zbog vjetra

Zašto je prljavije popodne, stručnjacima je vrlo logično.

"Navečer se ljeti pojavljuje vjetar koji puše sa kopna, tjerajući more prema van, a popodne, vjetar ide prema obali gdje tjera sve s površine na obalu", govori Slaven Jozić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo

Vidljiva prljavština može, ali ne mora nužno značiti da more nije dobro za kupanje. Osnovni kriterij za procjenu kakvoće mora za kupanje isključivo je mikrobiološki. Bruninu bočicu uzetu sa Bačvica ispitat će djelatnici u laboratoriju. 

"Što je veći broj kupača, veći je i pritisak ne samo na plažu, nego i na kompletnu infrastrukturu područja. Ono o čemu govorimo kada spominjemo o kakvoći mora za kupanje zapravo je praćenje fekalnog onečišćenja kao što su Escherichia coli i enterokoki", kaže Tatjana Puljak, NZJZ Splitko-dalmatinske županije. 

Ovisno o količini pronađenih bakterija more može biti izvrsno, dobro zadovoljavajuće ili crveno

Ovisno o količini pronađenih bakterija more može biti izvrsno, dobro zadovoljavajuće ili crveno - more u kojem kupanje više nije preporučljivo jer je bakterija u njemu na pretek. 

"Filter je dovoljno velik da propusti vodu, a zadrži mikroorganizme nakon čega ćemo staviti na mikrobiološku podlogu i narast će nam samo one bakterije koje tražimo", objašnjava Mirna Mamić, NZJZ Splitsko-dalmatinska županija. 

Ima li na Bačvicama escherichije coli, znat će se nakon 24 sata,a eneterokoka nakon 48 sati. 

"Salmonela, šigela, kampilobakterije i virusi svi dolaze iz crijeva toplokrvnih životinja i ljudi te se sve mogu naći u moru ako imaju put. Ne rade se drugi mikroorganizmi jer svi ti patogeni mikroorganizmi - procedura njihovog dokazivanja i trajanja je vrlo kompleksna, skupa i dugo traje. Zato su odabrani ovi indikatori escherchia i enterokoki koji dolaze iz istih izvora i koji dokazuju da ako imate onečišćenje postoji mogućnost da u okoliš dođu i ovi patogeni mikroorganizmi", govori Slaven.

Rijekama, kanalizacijom, ispuštanjem s brodova - razni su načini kako bakterije mogu doći u more. Na splitskom području najproblematičniji je Kaštelanski zaljev. U posljednjem, četvrtom ovosezonskom mjerenju obavljenom početkom srpnja, more u Kaštel Sućurcu bilo  je  tek zadovoljavajuće kvalitete. Ovdje je ispust, stotinjak metara dalje mještani kupači, na Gojači.

"Inače je zovu govnjača, pa nije ni čudo. Do sad je bilo više tih odvodnih cijevi, a sada je samo jedna vidljiva - čini mi se da ide sav izmet ovdje", govori Štefica iz Kaštel Sućurca. 

"Ako netko ne vidi, neka samo dođe navečer oko sedam kada sve ispliva. Ne može se ni sjediti koliko smrdi, zato što nije sistem gotov - mislim da će tamo oko 3000 biti gotovo", govori Marko Bilić iz Kaštel Sućurca. 

Premda je godišnja ocjena ove plaži lani bila crvena, i to zbog čestih variranja od izvrsne do zadovoljavajuće, kupače to pretjerano ne zabrinjava. I ovdje smo uzeli uzorak. nakon dva dana -   dobili smo rezultate.

More je sedam dana nakon zadovoljavajuće ocjene, popravilo svoju  kvalitetu.  

"Napravili smo i potvrdni test - u moru na Gojači bilo je prisutno toliko crijevnih enetrokoka, dok na Bačvicama nije bilo niti jednog. Prema dobivenim rezultatima oba uzorka su izvrsne kakvoće", govori Tatjana Puljak.

Temperatura jako negativno utječe na preživljavanje mikroorganizama 

Rezultat se na moru brzo mijenja.  

"Ljudi obično misle da što je veća temperatura da je veća i vjerojatnost infekcije, a upravo je obrnuto. Temperatura jako negativno utječe na preživljavanje tih mikroorganizama jer im to nije prirodni okoliš.  Kada dođu u more prvo što dožive je stres. Što je temperatura viša, jače je UV zračenje i stres je jači, a njihovo preživljavanje kraće", govori Slaven Jozić. 

Rezultati kakvoće mora sa svih kontroliranih plaža u Hrvatskoj redovito se unose u sustav i dostupan je javnosti. U svakom trenutku kupači mogu vidjeti kupaju li se u čistom ili prljavom moru.  

Dagnje nećete naći na Braču, nego u onečišćenom moru

"Ljudi čistoću mora često povezuju s ježincima ili periskama - no ja ću vam reći činjenicu - što je more onečišćenije školjke bolje rastu. Dagnje nećete naći na Braču, nego u onečišćenom moru" kaže Slaven Jozićem. 

Od 951  plaža, u četvrtom ciklusu ispitivanja najviše se crvenjela ona na riječkoj Kantridi, 97 posto njih ocjenjeno je izvrsnom, dobru ocjenu dobilo je 16  plaža, a 10 zadovoljavajuću - žutu. A onda su se zaredala još tri crvene dubrovačke plaže.

Prošlu godinu, sa 94 posto izvrsnih uzoraka vode za kupanje našli smo se na petom mjestu ljestvice europskih zemalja. Italija, Slovenija, Španjolska bile su iza nas, a ispred Cipar, Malta, Austrija i Grčka. 

"Cipar i Malta su države koje nemaju dovoljno vode i one procesiraju svaku kapljicu vode koja se nađe u kanalizaciji, tako da njihova kanalizacija nigdje ne završava jer se obradi i to je razlog", kaže Slaven Jozić. 

Jadransko more, odnosno njegova talijanska strana, pripada među najzagađenijim morima

No, kada se ne radi o mikrobiološkoj čistoći, već smeću koje se nalazi u moru  - tu ne stojimo tako dobro. Pero Tutman znanstvenik je koji je tu probematiku dobro istražio. 

"Jadransko more, odnosno njegova talijanska strana pripada među najzagađenijim morima kada se govori o otpadu koji se nalazi na morskom dnu, a trebamo znati da je Sredozemno more jedno od najzagađenijih na svijetu. Problem je višestruk. Jadranski zaljev je zatvoren, Mediteransko more je opet zatvoreno, na njegovim obalama nalaze se zemlje koje se nalaze u EU i izvan EU – to govorim zato što su kulture recikliranja tog otpada različite", Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. 

80 do 90 posto svog otpada u moru čini plastika. Svake  godine u more dospijeva 250.000 tona novog otpada a pretpostavlja se da je oko milijun i pol  tona već leži na dnu. No, mi ga  ne vidimo jer more izbaci tek 15 posto svega što se krije, na plažu. 

"Plaže su opterećene plastičnim otpadom. Ako su uz obalu bliže turističkim mjestima – našli smo dosta higijenskih potrepština. Štapića za uši i opušaka cigareta – to pokazuje kako sustav za fizičko pročišćavanje otpadnih voda ne funkcionira dobro – s obzirom da bi ta fizička sita trebala to odvojiti", govori Tutman. 

Papir s opuška će nestati, no filter ne. Kao ni bilo koja plastika. Ona cijelo vrijeme ostaje u moru. Samo se raspada i pretvara u mikroplastiku. 

"Način na koji djeluje mikroplastike kad dospiju u organizam bilo životinjski ili ljudski je da se akumulira i tko je najviši u tom hranidbenom lancu pokupi svu tu plastiku. Problem je taj što su neka istraživanja pokazala da se apsorbira u tjelesnoj stanici. Što se tamo događa, još nije poznato", govori Tutman. 

Mikroplastika nije definirana kao zagađenje

No, ne samo kod nas nego i Europi, mikroplastika nije definirana kao zagađenje. Tretira je se tek kao  opterećenje za okoliš koje na nekim dijelovima kod nas nisko , a na nekim viosoko osobito na južnom Jadranu gdje većina otpada dolazi izvana. No, 
Istraživanje na na Paklenim otocima – meki nautičara - pokazalo je i da smeće i sami gomilamo.  

"U zaklonjenijim dijelovima našli smo staklo. Povezali smo to s nesavjesnim turistima nautičarima. U blizini marine u roku sat vremena izvađeno je oko 300 kg otpada. Od toga je 90 posto bilo staklo", kaže Tutman. 

Situaciju za sada, ovaj znanstvenik opisuje dobrom, no ne predviđa ružičastu budućnost. Jedini koji se trenutno  bave prikupljanjem otpada iz mora jesu ribari.  U posljednjih šest mjeseci oni s juga izvadili su 35 tona smeća. U jednom potezu koćaricom izvuku i do 20-tak kilograma otpada. 

Priča o kitu ulješuri koji se nasukao na sardinijskoj obali u travnju obišla je svijet. Mučio ga je isti problem - iz njegova želuca izvađeno je 22 kilograma plastike. 

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!