Potraga

Potraga Istražuje

Majmuni iz Afrike, papige iz Južne Amerike, zmije iz Azije... Što se sve pokušalo prokrijumčariti u RH?

Ovo je priča o ljudima koji životinje nastoje vratiti u prirodu - ondje gdje pripadaju

Majmuni iz Afrike, papige iz Južne Amerike, zmije iz Azije. Sve to posljednjih se godina pokušalo prokrijumčariti u Hrvatsku. Zbog ljudske pohlepe – ove su godine stradali mladunče pume i čak 250 tisuća jegulja pronađenih kod dvojice Korejaca.

Mnoge životinje koje se muče, ali ipak prežive taj teški i dugotrajni put, bez zraka, skrivene u kartonskim kutijama, prtljazi ili čarapama, na kraju završe u Slavoniji.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Imamo majmuna koji je oduzet na aerodromu, zmije su oduzete na granici na Bajakovu, bilo je zapljene papagaja gdje su bili zapakirani u čarapama. Neke su rode imale lom krila, neke lom noge…“ kazao nam je voditelj Udruge za zaštitu životinja „Ruščica“ Mirko Milec koji se jedini u slavonskom kraju brine se o takvim bićima.

„Svaka životinja vam je u nečemu specifična. Primjerice papagaj, on vam dođe na ruku i on je revoltiran ako niste do njega došli prvoga. On vrišti, on misli da je on broj jedan kojem se trebate prvo javiti.“ rekao je Milec koji vodi azil za životinje u „Ruščici“ kod Slavonskog Broda.

Od jedne se posebno teško rastao

S velikim žarom Mirko priča baš o svakoj životinji u svom centru. No, sjećanje na jednu posebnu i danas ga boli.

„Plakao sam za tigrom. To mi je ostala na želucu bolna rana. Imao sam tigrića kojeg sam othranio jer mama nije imala mlijeka, pa je morao ručno biti othranjen. Mi smo othranili jednog koji je bio lijep, velik, ogroman tigar, umiljat i sve... Kad nam je on uginuo, glupo je reći, ali dio mene se... uf, strahota, teško mi je bilo.“ prisjetio se Milec.

Egzotične životinje, one domaće - on ne bira kad neku treba udomiti, u idealnom slučaju, samo privremeno.

„Ponekad se vežemo za jedinku, zavolimo je dok je tu kod kuće i onda je ponovno pokušavamo odviknut od ljudi, integrirat, prilagodit da se vrati u prirodu. Svrha ovog centra i je vraćanje u prirodu.“ objasnio je Milec.

Svaka životinja ima svoju priču

Svaka od životinja ovdje ima svoju, posebnu priču. 

„Mi smo im napravili dobre uvjete, vjerojatno imaju dobru ishranu dok su se odlučili da imaju mladunče, odnosno jaje. Mladunče je sad u stadiju da skoro pa proleti. To je za mene veliki uspjeh. Nešto što se jako teško u prirodi leže, a mi smo ga u zatočeništvu izlegli.“ rekao je Milec govoreći o orlovima. 

Dodaje kako ima životinja koje su oštećene vidno, neke na žalost i uginu, no  sve je to zakona prirode. Dio životinja kod Mirka je na liječenju ili čuvanju završio ne zbog prirode, već čovjeka i njegove pohlepe. 

„Imamo životinja koje su na granici zaplijenjene zbog nezakonitog prijevoza, šverca, da ne kažem drukčije. Imamo majmuna koji je oduzet na aerodromu, koji je nezakonito švercan i kod nas je na daljnjoj skrbi, zmije su oduzete na granici na Bajakovu, imamo na Iloku oduzete, one su kod nas na skrbi do daljnjeg. Govorimo o pitonima, burmanskom pitonu, albino pitonu, boi i dalje. Bilo je zapljene papagaja gdje su bili zapakovani u čarapama pod sjedalom. Bilo je papagaja na granici koje su ljudi nosili da nisu znali da je zaštićeno, svih vrsta životinja je bilo.“ objasnio je Milec.

U posljednjih desetak godina u porastu je krijumčarenje divljih biljaka i životinja. Kod Mirka se sad nalazi i sedamdesetak kornjača, od njih čak 715 koje su zaplijenjene u prosincu 2016. Krijumčarenje je velik međunarodni problem, koji ne zaobilazi ni Hrvatsku.

„Ilegalna trgovina divljim životinjama i biljkama je četvrta po redu iza trgovine narkoticima, oružjem i ljudima. Kad govorimo o financijskom aspektu, radi se o više milijardi dolara ilegalnom prometa i trgovine.“ napominje Krešimir Ilić iz Sektora inspekcije zaštite prirode u Državnom inspektoratu.

Što se najčešće krijumčari?

U Republici Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, najčešće se krijumčare gmazovi za uzgoj - kopnene kornjače, zmije, gušteri, papige, divlje mačke. A ove su godine zaplijenili i mladunče pume koja je vrlo rijetka životinja te se rijetko pojavljuje na tržištu.

Zbog loših uvjeta transporta, mlada puma nije preživjela dolazak do nesuđene zagrebačke vlasnice koja ju je platila. No, životinja je ipak platila najvišu cijenu. 

U zoološkom vrtu u Maksimiru postoji i jedan manji dio za koji većina posjetitelja ni ne zna. No, stacionar za divlje životinje na godinu zaprimi njih više od 700, od kojih dio završi ovdje, a dio u Dumovcu. Krijumčarene i zaplijenjene životinje također završavaju kod njih. Dobili su i četvrt milijuna mladih europskih jegulja koje su u koferima nosila dva Korejca, uhićena u zagrebačkoj zračnoj luci. Na kraju su sve jegulje uginule od virusa. No, ne brinu se u zoološkom vrtu samo o švercanim životinjama. Vijetnamska svinja oduzeta je nemarnom vlasniku", ispričao nam je ravnatelj zagrebačkog Zoološkog vrta, Damir Skok.

Najgore je kad kreću otkosi trave

Najviše zaprimaju mladih vrana i drugih poletaraca, a u periodu lanjenja mnogo srna i lanadi.

„Najgore je kad kreću otkosi trave. Onda na žalost stižu i s teškim ozljedama. Sve što postoji u gradu Zagrebu, od kune, vrane, vrapca, lisice, jazavca, jelena, srndaća. Sve u principu dolazi kod nas, a zna se dogoditi da nekome pobjegne i egzotični kućni ljubimac kao piton, pa onda to napravi paniku u tom dijelu grada jer interveniramo i tamo.“ nastavio je Skok.

Jazavac pronađen ulovljen u zamci, sa žicom duboko urezanom u vrat, dobro se oporavlja. No, drugi, kojega je udario auto, nema previše šanse. Jedva jede, a trza se od neuroloških problema uzrokovanih ozljedom. Dok se jedan život u Zagrebu gasi, u Ruščici je danas dočekan novi.  Još nije ni podne, a Mirko je već prošao svašta. Hranjenje u cik zore, čišćenje, lanjenje, no s obvezama se mora požuriti jer danas ga čeka jedna posebna zadaća. Ako sve bude u redu, u prirodu će pustiti dio ptica koje je, zajedno s veterinarskim timom, mjesecima liječio.

Apel svim građanima!

Moli ljude da ne pokušavaju sami liječiti ozlijeđene ptice, što često pokušavaju, već da čim prije pozovu njega i tim veterinara koji sad imaju i 90 posto uspješnosti u izlječenju. Da bi svoje ptice mogao pustiti u prirodu, prvo ih mora prstenovati. 

 

„Vrhunac svega je kad je vidite, recimo ptice, visoko na nebu, to je nešto što vas upotpunjava. Završili ste jedan krug koji ste zamislili. Pomogli ste toj jadnoj životinji, vratili je u prirodu i priroda je bogatija za tu jednu jedinku.“ kazao je za kraj Mirko Milec.

Izdvojeno

Reci što misliš!