Potraga

POTRAGA ISTRAŽUJE

Turisti bježe glavom bez obzira! Prljavština ubija Ploče, a odgovorni tvrde: nema onečišćenja

Što god ljudi dotaknu, na rukama im ostaje crna prašina

Turisti bježe glavom bez obzira pred prljavštinom koja je svuda. Na prozorima, stolovima, vratima, fasadama, kućama, krevetima... Što god ljudi dotaknu, na rukama im ostaje - crna prašina. Vjetar prašinu donosi iz luke Ploče u kojoj se tone ugljena, boksita i željeznih ruda svakodnevno skladište i tovare na vlakove. Kad vrućina jako udari, uz jak vjetar koji podigne rasuti teret, nad okolicom Ploča nadvije se velika, crna zavjesa prašine.

Građani su snimili kako teret iz otvorenih vagona leti na sve strane. Izrazito su zabrinuti za zdravlje. U luci su svjesni ovog problema i priznaju da se incidenti događaju.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"U pet dana se skupi jako puno prašine. Ako se ovo svaki dan treba ovoliko čistiti, onda nema smisla tu živjeti. Došli smo u situaciju da se ne možemo braniti. Luka mora raditi, ljudi moraju primati plaću, što je meni sve jasno, ali da uz to ide nama na štetu, to nije u redu jer i mi smo uložili u svoje kuće", kaže Joško Talajić iz Komina.

Posljednijih godina na Ušće su počeli dolaziti turisti, zmajari su ovdje otkrili vjetrove, a mještani obnovili apartmane da bi privukli što više gostiju. 

"Protiv ovoga nema lijeka, rolete od prozora su spuštene, kuća zatvorena. Kuhamo u kući jer ne možemo otvoriti prozore ako puše", kaže Talajić.

Sada su mještanima vjetrovi, koji ovdje pušu od kad znaju za sebe, postali neprijatelji. Prije mjesec dana Joškovi su turisti, kako tvrdi, iznenada otišli. 

"Kada je bio najveći nalet prašine iz luke, takav da su zidovi i posteljina ostali crni, gosti su nakon tri dana otkazali. Zvali su nas i tražili povrat novca, koji smo im u punom iznosu vratili za sedam dana, da ne napišu loše kritike", kaže Talajić. 

"U šestom mjesecu to je bilo crno kao ugljen, što je preko noći napadalo na stol vani i na prozore", govori Danira Sirišćević iz Komina.

Nakon tog događaja Danira se obratila inspekcijama i mjerodavnom ministarstvu. Luka je drugog srpnja izdala priopćenje kako nema razloga za zabrinutost za zdravlje građana i okoliš. Na području luke niti je bilo niti trenutačno ima antracita. Spornog dana došlo je do dizanja ugljene prašine pod utjecajem nepovoljnih vremenskih prilika i snažnog vjetra, područje je sanirano čim su to uvjeti dopustili. 

"To nisu povremeni incidenti jer to se događa svaki dan, na ušću Neretve vam stalno puše vjetar", govori Danira.

"Nikad nisam toliko čistila kao u posljednje vrijeme. Bojim se za svoje zdravlje i zdravlje svih stanovnika Neretve, svih koji ovo moraju udisati. Ne znam kako bih ovo nazvala osim prisile, dok uprava uporno laže. Nije istina da se ne događa, da oni to pravilno polijevaju, ne bi se stvarala ta prašina. Dakle ili lažu, ili ne polijevaju dovoljno", govori Danira.

Otišli smo provjeriti što se to događa u luci. Najveći koncesionar na čijem terminalu se skladišti rasuti teret, tvrdi da rade sve prema zakonu. No, u luci priznaju da se dogodio dan, jedan u ovoj godini, o kojem mještani pričaju. 

"Najveći problemi nastaju kada su ekstremni vremenski uvjeti u ljetnom periodu. Radi se o velikim vrućinama u kombinaciji sa snažnim vjetrom pa se ponekad dogodi incident koji je problem, ali mi se s koncesionarom trudimo naći najbolje rješenje kako bi se to svelo na minimum", kaže Tomislav Batur, ravnatelj Lučke uprave Ploče.

Inspektori za zaštitu okoliša također su izašli na teren u to vrijeme, što stoji u priopćenju inspektorata, ali nisu utvrdili nepravilnosti - ni tada ni ikad do sada. Tražili smo odgovore od Ministarstva zaštite okoliša. Ondje kažu da je zrak u Pločama i okolici prve kategorije, odnosno tek neznatno onečišćen. Nastavni zavod za javno zdravstvo u Splitu,  koji kontrolira onečišćenje zraka za naručitelja Luku Ploče d.d.,  također je utvrdio da je u 2017. kao i u 2018. zrak bio prve kategorije. Samo  je 2016. na jednoj od devet postaja zrak bio drugorazredne kakvoće. Koncesionar objašnjava da sada imaju desalinizatore za proizvodnju 500 kubika tehnološke vode na dan, kojom, tvrde, svakodnevno, a ne samo za naše kamere - kako tvrde mještani, polijevaju hrpe ugljena da se ne diže prašina.

"Svaki dan radimo polimersku zaštitu superskinom. Nad brdima ugljena stalno provodimo zaprašivanje, imamo 40 prskalica na novom terminalu. Molimo građane za malo strpljenja u ekstremnim uvjetima jer se i dalje može dogoditi poneki incident zbog terminala koji je u pokusnom radu i do 30. rujna ćemo gledati da sve funkcionira u redu", kaže Hrvoje Livaja, predsjednik Uprave Luke Ploče d.d.

Iz Uprave luke kažu da je 850 milijuna kuna uloženo u novi moderno opremljen terminal. Najviše izlazi ugljena, oko milijun i pol tona, zatim 160 000 tona glinice, nešto manje boksita i željezne rude, dok je antracita samo 1 posto, odnosno 15 000 tona. Na novom terminalu tvrde kako su mogućnosti ekološke zaštite na najvišoj razini za razliku od Obale 5, koja je bila bliže Pločama i u kojoj se donedavno skladištio teret. U testnoj fazi bio je u ožujku, u lipnju je pušten u pokusni rad.

"Svakodnevno špricamo, pogotovo tu polimersku zaštitu koju nanosimo odmah nakon što je dio ugljena pretovaren i stavljen na ukrcaj u vagone", kaže Livaja.

Rasuti teret kreće iz luke prema poslovnim partnerima u Bosni i Hercegovini. U otvorenim vagonima prolazi kroz srce Rogotina i Komina, zatim do Metkovića i dalje.

"Žao mi je što ga trenutno nema. Dimi se i kuće budu pune čađe, crnila. Roba kad se suši svaki dan ju treba ribati. Živim ovdje cijeli život, ali sad se posebno vidi, kad puše maestral onda se ni Pelješac ne vidi. U ovoj državi nitko ne pomaže malim ljudima, oni u luci mogu raditi što ih je volja", govori Mara Antunović iz Komina

Mara živi kraj tunela, ne zabrinjavaju je ovi zatvoreni vlakovi, ali kad prođe onaj s otvorenim vagonima, za njim putuje  i prašina. Idu nekoliko puta na dan, ali i noću.

"Živim iznad tunela i čujem svaki vlak koji prođe. Kad puše jak vjetar, nosi crno do moje kuće na balkon. Susjedu  bude još gore. To nigdje na svijetu nema", kaže Nedjeljko Oršulić iz Komina. 

Iz Hrvatskih željeznica odgovaraju da teretni vlakovi putuju poštujući posebne uvjete, a da na izlasku iz tunela moraju smanjiti brzinu na 50 kilometara na sat. 

"Razgrneš robu i sve crno ostane na robi. Možeš ponovo staviti u mašinu i gledat hoće li, neće li. Samo gledam ima li vagona ili nema. Kad vidim da će proći, što prije sve pokupim i stavim u kuću. Onda razgrnem opet i tako u nedogled", govori Ivanka Jelić iz Komina.

"Vlak prođe tri ili četiri puta. Prašina se diže konstantno, što je zadnjih godinu dana dosta smanjeno zbog prigovora mještana, ali nije dovoljno što se smanjila brzina, jer se noću poveća i diže se još više prašine pa ja imam problem s čišćenjem kuće. Toliko je crno od ugljena da je nemoguće spavat s otvorenim škurama jer ulazi prašina", kaže Željko Zvonar iz Rogotina.

"Katastrofa je gledati i štetno je za zdravlje ljudi. Baš ovih zadnjih četiri dana je minimum minimuma, ali mi želimo da se dugoročno riješi taj problem, odnosno da se vagoni natkriju i da zaposle ljude koji će ih čistiti", govori Joško Žderić iz Rogotina.

U Luci Ploče tvrde da je sve u redu. Tako je i vani.  Prema njima, u otvorenim vagonima preveze se 650 milijuna tona na razini Europske unije. Mještani predlažu da prekriju vagone. 

"Sigurno da bi to koštalo, usporilo bi rad, naravno da se postavlja pitanje ekonomičnosti, ali i samih mogućnosti s obzirom na način istovara u samim tvornicama. Vagoni se napune i vrši se zaprašivanje što je tehnologija koju stalno koristimo prilikom utovara. To je sada na novom terminalu i to su ekološki standardi o kojima pričamo i koje nastojimo podići na višu razinu", kaže Livaja.

"Prašina je na stolu, podu, pjatu, u banji, na lancunima i tako svaki dan već godinama. Ljudi su se bunili, ali onima koji vode te posle ne smeta. Vidim kada mi kapne voda na pločice da ostane crni trag, znači stigla je prašina", govori Anđelka Marević iz Ploča.
 
"Zatvorim balkon i navučem zavjese da mi ne ulazi prašina i da to ne gledam. Jučer gledam vani malo i zamažu ti se oči, ali vidim po balkonu i po kući da to nije to", kaže  Mirjana Dragulinović iz Ploča.

Ivo Karamatić  član je građanske incijative "Pravo na zdrav život", a nekad je bio i zamjenik župana. Kaže da poblem postoji otkada i luka. 

"Vjerujem da se danas polijeva jer ste se najavili, ali da se polijeva svaki dan, problema ne bi bilo. Građani ne žele probleme. Kad su snimljeni videouratci i kad je inspekcija došla, naravno da nije našla ništa, jer je prošlo par dana", govori Ivo Karamatić iz Ploča.

"Postoji kolegijalni odnos između nas i lučke uprave, ja i aludiram na njih, pogotovo zadnji put kada je inspektorica izašla na teren i utvrdila da tu nema problema. Sada bi trebalo uskladiti ljude i inspektorat. Netko je sigurno u pravu, a netko u krivu. Vjerujem da postoji dobra volja. U razgovorima su do sada pokazivali interes kako će sve napraviti da onečišćenja ne bude", kaže Mišo Krstičević (SDP), gradonačelnik Ploča.

Regulatorna tijela tvrde da onečišćenja nema. Mještani se žale na prašinu. Lučka uprava kune se u najviše ekološke standarde kad novi terminal izađe iz probne faze. Ono u čemu se luka i mještani slažu jest da žele da luka radi, s time da mještani traže ne samo profitnu, nego i ekološki prihvatljivu luku jer na samom terminalu i poslovima vezanim uz luku zapošljava više od 1000 ljudi.  

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!