Potraga

U PATROLI S POLICIJOM

S presretačima u lovu na prebrze vozače: Istražili smo jesu li strože kazne smirile neoprezne vozače?

Ni promjene Zakona ni strože kazne neke nisu spriječile da autocestom jure kao da su na pisti

"Rekorder na cesti mi je bila na zadnjem terenu, brzine 213 km/h jednog Mercedesa čiji vozač je bio stranac i platio je 2/3 kazne od minimalnog iznosa, s obzirom da je sada kazna za takav prekršaj u iznosu od 5 do 15 tisuća kuna. To je 3.300 kuna i nije imao nikakve primjedbe na to", kazao nam je Ivan Kulaš, policajac mobilne jedinice policije s kojim smo bili na terenu i istražili jesu li rigorozne kazne utjecale na vozače?

Postrožene kazne u prometu na snazi su od prvog dana ovoga mjeseca. Najviše su postrožene one za najčešće uzročnike prometnih nesreća s najtežim posljedicama.  To su alkohol, brzina, korištenje mobitela u vožnji i ne vezivanje sigurnosnog pojasa. Uz to rigorozne kazne, čak i one zatvorske, očekuju sve prekršitelje ponavljače. No je li to dovoljno?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Znanstveno je dokazano da izmjena zakona, odnosno zakonske regulative koja se tiče prometa može utjecati na sudionike samo deset posto i to u nekom kraćem vremenskom razdoblju", stav je to docenta Rajka Horvata s Katedre za tehniku cestovnog prometa Prometnog fakulteta, a koji je dio karijere proveo i u policiji.

Mišljenja je da moramo učiniti mnogo više za sigurnost prometa jer svakodnevno brojimo žrtve.

U prvih sedam mjeseci ove godine na našim cestama dogodilo se više od 18 i pol tisuća prometnih nesreća u kojima su život izgubile 153 osoba, a ozlijeđeno ih je više od pet i pol tisuća.

"Ovo što se događa na hrvatskim cestama pokazatelj je da svi trebamo, od znanstvene zajednice, do Sabora i Vlade shvatiti da je sigurnost cestovnog prometa vrlo važan segment društvenog, gospodarskog i ekonomskog života Republike Hrvatske", govori Horvat

552 prometne nesreće od stupanja novog Zakona

U proteklih 19 dana od kada je na snagu stupio novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama dogodile su se 552 prometne nesreće u kojima su 883 osobe zadobile lakše tjelesne ozlijede, 174 je teško ozlijeđeno, a trinaest ljudi je poginulo.

"Još je bitno shvatiti da problem nisu samo smrtno nastradale osobe u prometu već i teško ozlijeđene, a pogotovo one koje ostavljaju trajni invaliditet. Takvu osobu ne možemo izdvojiti iz društva, takvoj osobi moramo osigurati nastavak društvenog, gospodarskog i ekonomskog života, no pri tome cijela društvena zajednica snosi posljedice te njegove ozlijede", kaže Horvat

Nizozemac dva puta previše pritisnuo gas na godišnjem u Hrvatskoj

Pripadnici mobilne jedinice policije Ivan Kulaš i Bojan Čižmek, poveli su nas na zadatak kontrole brzine upotrebom takozvanih automobila presretača. Zbog naše sigurnosti nismo mogli zajedno juriti na zadnjem sjedištu njihova automobila pa smo ih čekali pred naplatnim kučicama autoceste. Ubrzo su dopratili prekršitelja nizozemskih registarskih oznaka. Otvorili su prtljažnik i vozaču pokazali da je jurio 162 kilometra na sat.

Osim što je očito već drugi put tijekom godišnjeg odmora u Hrvatskoj prejako stisnuo papučicu gasa i nakon što je izrazio sumnju da ga policija prati, ovaj vozač nastavio se i dalje pravdati zašto je jurio pedesetak kilometara više od ograničenja na tom dijelu prometnice. Ne znamo koji je razlog bio kada je jurcao prethodni put, nakon čega ga je zaustavila policija, no od Zagreba do Utrechta ima više od 1200 kilometara. Sigurno se ne bi dobro proveo da je tako nastavio juritii kroz Sloveniju, Austriju i Njemačku. Narodi zapadne Europe rjeđe griješe i lakše prihvaćaju odgovornost.

"Mogući razlog tome je njihov životni standard koji jednostavno ne dovodi puno toga u pitanje. Svjesni su da su počinili prekršaj. Nakon što im pokažemo snimku brzine, ako se radi o takvom prekršaju, bezpogovorno plaćaju, slažu se i nastoje to više ne ponavljati", kaže policajac Kulaš

Problemi kod naplate kazni

No kada su u pitanju građani brdovitog Balkana, situacija nije nimalo slična. Naš junak iako, kako nam je sam rekao, živi više od 20 godina u Nizozemskoj, potvrđuje kako krv ipak nije voda. Porijeklom je iz susjedne BiH i na sve je načine pokušao izbjeći plaćanje kazne. 

"Javljaju se mnogi problemi kod naplate s obzirom da od stranca ne očekujete da uvijek ima kune kod sebe. Onda ako imaju eure ili neku drugu valutu moraju ići mijenjati. Tu dolazi do laganog revolta zato što je euro prihvaćen svugdje na europskom kontinentu, što u Hrvatskoj nije slučaj jer moramo za kaznu dobiti kune. Dosta su nepovjerljivi kada je u pitanju plaćanje karticama, pogotovo državljani koji rade u zapadnoeuropskim zemljama, a zapravo su s istočnog dijela kontinenta. Kada ih šaljemo na razmjenu novaca u mjenjačnice, dolazi do dodatnih frustracija", objašnjava policajac Kulaš

Tako su i ovaj put prekršitelja otpratili do graničnog prijelaza, no mjenjačnica nije radila. Odlučili su ga prepratiti do slovenske strane granice da u tamošnjoj mjenjačnici promjeni eure. Pristao je, no nedugo nakon što su krenuli ipak se predomislio, izvadio karticu i platio kaznu.  Dobro je i prošao jer da je toliko prekoračio brzinu u naseljenom mjestu, kazna bi bila tri puta veća.

U patroli po Zagrebu

U petak navečer dogovorili smo odlazak u patrolu s policajcima prve policijske postaje Zagreb. Kontrolirali su alkohol, drugi uzrok prometnih nesreća s najtežim posljedicama. Promet je, kako je to uvijek u kolovozu u Zagrebu, bio vrlo rijedak. Policajci su zaustavljali automobil za automobilom. Prvi vozač napuhao je nula-nula. Bio je to Franjo iz Njemačke koji nam je kazao kako u Njemačkoj propisi nisu toliko strogi.

Sljedeći kojeg smo zaustavili bio je mladi vozač Pejo. Niti on nije imao niti kap alkohola u organizmu. Novi zakon ipak, čini se, daje rezultate.

"Primjećujemo da se manje čini prekršaja. Manje mobitela, manje pojasa, u akciji alkohol svi su bili nula. No pojedinci će ipak napraviti prekršaj", govori Stjepan Marenić iz I. policijske postaje Zagreb. 

Zatvor za recidiviste

Recidivisti će odslužiti i zatvorsku kaznu poput 24-godišnjeg mladića iz Gospića koji je prije par dana ponovno vozio bez vozačke dozvole i ponovno sa skoro dva promila alkohola u krvi. Sutkinja Nevenka Šimunović ekspresno ga je poslala na 90 dana u zatvor.

Često u prometu stradavaju biciklisti i pješaci. No i njihove greške nerijetko dovode do prometnih nesreća.

"Upravo zbog neobrazovanja događaju se nesreće s biciklistima i pješacima. Čovjek ne mora imati nikakvo znanje o prometnim propisima, a može upravljati biciklom, dok su drugi jednakopravni vozači sa vozečim motornim vozilom. Kao pješak ne morate znati niti jedan prometni propis, a sudjelujete u prometu i možete svojim ponašanjem ugroziti nekoga tko poštuje taj prometni propis i zbog toga je to cjeloživotno obrazovanje vrlo bitno. Mora biti sustavno, mora biti kontinuirano i moraju ga provoditi svi subjekti koji su zaduženi za sigurnost cestovnog prometa", kazao je docent Rajko Horvat s Katedre za tehniku cestovnog prometa Prometnog fakulteta

Najveći problem u naseljenim mjestima je prebrz promet. Infrastruktura koju mi koristimo, pa kada su i uspornici u pitanju, u svijetu se više ne koristi. 

"U svijetu su već poznate i druge vrste uspornika koji su puno efikasniji, kao i druge mjere koje su puno efikasnije u smirivanju prometa na određenom dijelu ceste", dodaje docent.

Uspornici s nadzornim kamerama

To su uspornici jedne švedske tvrtke. Sastoje se od nadzorne kamere i aktivnog uspornika prometa. Svi vozači koji voze prema ograničenjima brzine neće ni osjetiti uspornik jer će on ostati na razini kolnika. No ako vozite preko ograničenja uspornik će se spustiti i kad se prijeđe automobilom preko njega osjetit će se udarac.

"Nažalost iako mi kao znanstvena zajednica upozoravamo na to, još se uvijek ne primjenjuju nove i bolje mjere koje bi vozači, ne samo poštivali, već bi shvatili da su oni upravo postavljeni na mjesto gdje bi trebali smanjiti brzinu i gdje trebaju obratiti pozornost na ugrožene skupine sudionika u prometu", kaže docent Horvat

Hrvatska je četvrta prema broju poginulih na milijun stanovnika, iza Rumunjske, Bugarske i Latvije. Najmanje se gine u Velikoj Britaniji, koju slijede Danska, Irska i Švedska. Same pooštrene kazne, kao što ste čuli, neće riješiti problem. No budemo li slušali struku i obrazovali sve sudionike u prometu, možda se i mi kroz koju godinu nađemo u vrhu među onima s najmanje žrtava u prometu. 

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Reci što misliš!