Potraga

UČENICI POKUSNI KUNIĆI?

Stolci vise sa stropa, povijest kroz virtualnu stvarnost... Je li reforma obrazovanja doista revolucionarna?

Za dva tjedna učenici će sjesti u klupe, a profesori pred njih izići s novim programom Škole za život

Bila je to škola kao i svaka druga u malom mjestu Brestovcu Orehovičkom u Zagorju, a onda su odlučili krenuti drugim putem. Sada rade - u oblacima. 

"U oblaku smo jer stolci lete, stoga smo u oblacima. Naši stolci se ljuljaju i kad se opustimo, kažemo da su nam misli u oblacima", kaže Lora Končić, učenica Škole u oblacima. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U učionici Škole u oblacima uče hrvatski. Recitiraju, čitaju lektiru, rješavaju kvizove, a u oblacima je to sve, tvrdi Lora, lakše. Učionicu je napravio jedan roditelj iskoristivši sjedala starog autobusa, a sve se lani poklopilo s ulaskom ove osnovne škole u eksperimentalni program Škole za život. 

"Prije smo učili iz udžbenika i zapisivali nešto, a sad imamo tablete i učiteljica nam daje prezentacije. Ako želiš nešto izrecitirati, možeš ili sjesti ili stajati, ovisi kako ti je bolje", govori Lora

Škola za život

A tabletima su se lani koristili prvašići, učenici petog razreda i sedmaši, ali samo iz prirodoslovnih predmeta. S tim je razredima počela eksperimentalna Škola za život koja je osim uvođenja tehnologije imala za cilj promijeniti i način učenja. Laura je  završila sedmi razred. Fiziku je učila u drugačijoj učionici u kojoj se klupe razmještaju po potrebi, ako rade u grupama, od njih slože krug.  

"Sada je sve drugačije. Više vremena provodimo na tabletima, na internetu i super je. Na satu fizike i kemije imamo jako puno pokusa. Na primjer, jedan pokus me jako nadahnuo, kada smo mjerili svoj volumen pluća. Napuhali smo balone sa zrakom iz naših pluća i stavili ga u određenu količinu vode. Balon smo pritisnuli skroz do kraja, do dna i onda smo razliku u vodi oduzeli i dobili naš volumen pluća", ispričala nam je učenica Laura Stanić

Nova škola svidjela se i Laurinoj majci.

"Bojali smo se da će se umanjiti sadržaj školstva i da će djeca manje naučiti, ali pokazalo se da je to sasvim drugačije i da su djeca više motivirana negoli su prije bila", govori Jasminka Stanić.

Sam ravnatelj škole u malom zagorskom mjestu odlučio je - podignuti ljestvicu. No, kada su se lani uključivali u eksperimentalni program, mnogi iz njegove zbornice - bili su protiv. 
 
"Najveći strah je bio da će biti puno posla, znači više dokumentiranja za koje neće biti dodatno plaćeni. Zatim, da zapravo nisu sigurni imaju li dovoljno kompetencije da uvode potpuno drugačiji način poučavanja. Bilo je velikih rasprava treba li krenuti u to ili ne, i zašto", kazao je ravnatelj Zdenko Kobeščak te dodao da, kako je vrijeme prolazilo, stanje u zbornici se mijenjalo i svi su, kaže, krenuli naprijed. 

"Zašto uopće sjediti ako može ta stolica visjeti sa stropa jer i to imamo, zašto uopće učiti na klasičan način, ako želimo pripremiti djecu na život koji je sve samo ne kao što je bio prije 50 godina, a naša  škola u 50 godina se uopće nije promijenila?? U šumi u kojoj puše stalno jedan te isti vjetar ni najjače drvo neće opstati, ali ako stalno ne propitujemo način poučavanja, nećemo moći odgovoriti na izazove vremena", nastavlja ravnatelj Kobeščak

Kurikularna reforma

Na cjelovitoj kurikularnoj reformi počelo se raditi u vrijeme Zorana Milanovića 2015. godine kada na čelo njezine Ekspertne skupine dolazi Boris Jokić koji je kasnije  zbog raznih pritisaka podnio ostavku, a na ulice su nakon toga izašle tisuće ljudi. Mijenjali su se i ministri, preko Šustara, Barišića da bi na kraju HNS uvjetovao ulazak u Vladu upravo reformom školastva. Resor tada preuzima nestranačka Blaženka Divjak koja uvodi Školu za život. Prvo, lani u 74 škole.

Prve muke vidjele su se i na van. Tableti su kasnili, škole se sporo spajale na internet, učitelji su bili zbunjeni.

"Trebalo je puno vremena i bilo je puno nejasnoća te je trebalo povezivanje s ostalim kolegicama i ispitivati druge kako oni to rade, kako oni zamišljaju nešto. Puno toga je visjelo u zraku. Nama je dano, ali nam nije rečeno kako, što, zašto, i onda si ti sam morao istraživati, a nisi baš siguran jesi li dobar", govori Jasminka Končić, učiteljica razredne nastave. 

Misle da su se izvukli. I to uspješno.

"Prije si imao svoje sadržaj koji si pratio, a sad imaš više kolosijeka, što znači puno više slobode. Kome se to ne sviđa, to je odlična stvar?!", dodaje učiteljica Končić

Puno novih strahova

Škola za život prestaje biti eksperimentalna i uvodi se u sve škole, a ono čega se bojala učiteljica sada se boje i ljudi iz sindikata.

"Da biste vi bili autonomni i slobodni, vi morate prvo biti izrazito sigurni u svome poslu - nisam siguran da velik broj učitelja i nastavnika neće upravo s tim imati ozbiljnih problema. Prema tome, učitelji i nastavnici, svi koji su nesigurni, oni očekuju da im što je moguće više toga propišete", kaže Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod. 

Učitelji, tvrdi Stipić, nisu dovoljno osposobljeni za novi početak. Premda je edukacija i stručnih skupova tijekom godine bilo. 

"Primjedbe su da su to bile "masovke" bez konkretnog sadržaja. S druge strane, s virtualnom edukacijom važan dio učitelja uopće nije uspostavio kontakt, a oni koji jesu su odustali. Kažu da je bilo previše apstraktno, da je bilo puno ponavljanja i da se dosta prepisivalo", govori Stipić

Ministrica uvjerena u suprotno

No, ministrica ne misli tako. Uvjerena je da je sve što je nužno i važno spremno za provedbu reforme. A dosadašnji rezultati su, tvrde, dobri.  

"Ono što nama stvarno treba jest novi način učenja gdje je naglasak na kritičkom promišljanju i rješavanju problema. S druge strane, i upotreba novih tehnologija jer ih to u životu čeka i sve je to spremnost na cjeloživotno učenje i obrazovanje. Nemojte zaboraviti da će 65 % prvašića koji se sada upisuju u osnovnu školu raditi na poslovima za koje danas i ne znamo da postoje", govori Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.

Kurikulumi su gotovi, udžbenici po kojima će raditi razredi uključeni u Školu za život odabrani su u srpnju. Tableti će, najavila je, doći do kraja godine. Jedan na četiri učenika.

"Za opremu kabineta u školama iz proračuna je izdvojeno 43 milijuna kuna, od kojih 5 milijuna kuna je za lektire. U usporedbi sa 2015. godinom kada je za sve škole bilo 200.000 kuna", govori Divjak.

Na posljednjim, kako ih je nazvala, "visinskim priprema" na Sljemenu sastala se s budućim mentorima Škole za život. Oni bi  učitelje i nastavnike trebali poučavati novom načinu rada s djecom. Nikolina Marinić dio je ekipe koja na reformi radi od početka. Predaje hrvatski učenicima trgovačke škole u Bjelovaru.

"Puno je toga novoga u kurikulumu hrvatskog jezika, ali čini mi se da je najveća novost ta da se učitelji i nastavnici sada mogu posvetiti više svojim učenicima, što su osjećali da je nedostajalo u prijašnjem načinu rada te razvoju čitalačke, medijske te  informacijske pismenosti i razvoju komunikacijskih vještina. To se uistinu sada radi u ovom kurikulumu i može se ostvariti u nastavi. Na koji način prikazati glagole? Zašto imperativ ne objasniti na primjeru navijačkih pjesama? Njih učenici znaju, poznaju i slušaju ih, one su dio njihovog života. Zašto ne usporediti navijačku pjesmu u jezičnom i nekom drugom smislu  s nekom pjesmom koja pripada našem kanonu?", govori Nikolina Marinić, profesorica hrvatskog jezika.

Novi kurikulum iz povijesti

S kurikulumom iz tjelesnog odgoja, među posljednjima donesen je ove zime, i onaj iz povijesti. 

"Kako istražiti Dioklecijanovu palaču igrom u kojoj putem digitalnih aplikacija otključavaju zapravo pojedine dijelove palače i prate trag. Dakle, otključavajući trag na srebrnim vratima koja ih vode prema drugom dijelu palače, oni se kreću u drugi dio palače, iz drugog dijela u treći i na taj način zapravo uče koja je bila svrha pojedinih prostorija u palači i kako je car Dioklecijan živio i što je značilo živjeti u antičkom Splitu", ispričala nam je profesorica povijesti Valerija Turk Presečki.

Na kraju bi trebali shvatiti kako sami mogu raditi na očuvanju baštine i tako početi promišljati na drugi način. Matematičari u Escape roomu rješavat će zadatke za otključavanje novih vrata. 

"Gradivo je bilo isporučeno u određenoj količini jer je navodno tako bilo lakše. Da, lagano je meni koji imam diplomu iz matematike, međutim učenicima koji se prvi put s time susreću -  to njima nije nimalo lako. Ono što smo napravili s nekim dijelovima gradiva u osnovnoj školi je na primjer da nisu sve nastavne jedinice odjednom u 8. razredu nego smo ih provukli kroz više razreda, od petog razreda pa nadalje, i svake godine malo nadodajemo i polako širimo. Na taj način dajemo učenicima priliku da im se gradivo od godine prije slegne jer mi smo do sada imali veliki problem što nama predemti nisu bili međusobno usklađeni. I onda bi se događale situacije gdje na nastavi fizike odrađuju potencije prije nego se odradi na nastavi matematike i da se koordinatni sustav obrađuje prije nego se obradi na nastavi zemljopisa, odnosno geografije nego na nastavi matematike", kazao nam je profesor matematike Josip Kličinović.

Mentorima je možda jasno kako uvesti novi način razmišljanja u praksu. No, mnogi kritičari tvrde kako učiteljima neće biti tako lako. Boris Jokić smatra da bi odgoda uvođenja frontalne reforme u sve škole bolje pripremila učitelje i nastavnike za ono što se od njih očekuje.
 
"Najveća zabluda koju ima ministrica Divjak  i Ministarstvo obrazovanja je da je reforma školstva promjena onoga što se uči - to svakako jest, ali kako se uči vrednuje i ocjenjuje - tome još treba vremena", kaže Boris Jokić, bivši voditelj ekspertne skupine.

A vrijeme  prolazi. Za dva tjedna učenici će sjesti u klupe, a učitelji pred njih izići s novim programom Škole za život.  

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!