Potraga

GRAĐANI SE BUNE

Zagreb postao Kantograd: Spremnici su posvuda, ali otpad se i dalje ne razdvaja

Plave, zelene, smeđe kante... Neke postavljene bez ikakva natpisa i logike, a smeće posvuda

U ulici dugoj stotinjak metara - 64 kante. Plave, zelene, smeđe, neke postavljene bez ikakva natpisa i logike, a smeće leži posvuda. Ovo nije štrajk zagrebačke Čistoće, nego sve češća slika naše metropole. Smeće je posvuda, ali ono što još više upada u oči je sve veći broj kanti i kontejnera. 

"Ljudi ne odlažu na previđena mjesta. Tako nešto ovisi o odgoju i kulturi tih ljudi", kaže Nada. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"U svakom slučaju trebalo bi smanjiti kante i možda na početku i na kraju ulice postaviti određene otoke jer ovo je prestrašno. Mi smo grad kanti", kaže Karmen.

Ili kako mu odnedavno tepaju građani - Kantograd. Osobito oni koji žive u centru. 

"Svaki ulaz ima po tri kante i navodno bismo sad trebali dobiti još jednu. Znači, zatrpani smo s kantama za smeće", kaže Karmen. 

Odličan primjer je ulica u samom središtu Zagreba. Duga je tek stotinjak metara, a s obje strane ima samo 13 ulaza. Nijedan ulaz nema više od 4 kata, a u čitavoj ulici su čak 64 kante!  Zagreb, baš kao i ostatak Hrvatske do 2023. godine prema direktivi Europske unije mora početi odvojeno prikupljati otpad. Dobar dio grada i građana dobio je tako barem dvije nove kante – smeđe za biootpad i plave za papir. Ali za ambalažu, odnosno plastiku, konzerve i sličnu vrstu otpada kojeg u kućanstvima ima najviše – spremnika nema. Samo vrećice. Koliko je sulud način na koji je Grad Zagreb odabrao razvrstavati otpad pokazuje i primjer iz samog centra, gdje recimo jedna kanta za papir ima i plastike. Kanta na kojoj piše miješani otpad također ima plastike, a kanta na kojoj piše samo Čistoća, unutra ima svega. Ljude poprilično zbunjuje u koju kantu će baciti koju vrstu otpada. Grad je velikodušno, besplatno građanima, uza spremnike, podijelio smeđe vrećice za biootpad i žute za plastičnu i metalnu ambalažu. Točno onoliko koliko će puta taj otpad odvoziti do kraja godine. Ali, vrećice za biootpad poseban su problem jer makar bi jedna trebala trajati tjedan dana, već se nakon nekoliko dana događa da, s obzirom na to da se radi o biorazgradivim vrećicama, da se sama vrećica razgradi prije odvoza i sav sadržaj ispadne ili iscuri van. I onda morate potrošiti još jednu biorazgradivu vreću jer u spremnik za biootpad ne smijete baciti plastičnu vrećicu. Biootpad se odvozi jedanput na tjedan, a zapravo teško možete napuniti jednu vrećicu za tjedan dana. Za razliku od biootpada, s plastičnom i metalnom ambalažom koje najviše ima u kućanstvima, kao što su sve one čašice od jogurta, tetrapaci, paštete i slično, vrećicu je lako napuniti jer toga u kućanstvu ipak ima najviše, ali taj otpad se odvozi dva puta na mjesec. I, ponavljamo – nema ni kontejnera ni kante nego trebate zapamtiti koja su to dva dana u mjesecu i svoje vrećice ostaviti pokraj spremnika baš taj dan. 

"Dobili smo žute vrećice za plastiku, a ostali su nam spremnici", kaže Valerija Kanđera

Valerija je, poput većine stanovnika zagrebačkih Srednjaka, zgrožena provođenjem ovih novih pravila. 

"Dobili smo smeđe vreće i spremnik za biootpad te raspored odvoza. Počeli smo odvajati, međutim taj se biootpad ne odvozi dovoljno brzo, pogotovo sada preko ljeta kada je bila temperatura viša od 30 stupnjeva i gdje se spremnici stavljeni na asfalt. Spremnici na dnu imaju otvore iz nekog razloga jer se smeće iz njih cijedilo i smrad je bio nepodnošljiv", kaže Valerija.

Toliko nepodnošljiv da su stanari s nižih katova polijepili po ulazima apel susjedima moleći ih da više ne odvajaju biootpad. 

"Dokle god se to ne regulira na kulturniji način ljudi na nižim katovima, znači negdje do drugog, trećeg ne mogu disati. To nije više samo problem estetike, nego ozbiljan ekološki, i po meni, javnozdravstveni problem", kaže Valerija. 

Žalili su se, kaže, svima.  

"Žalili smo se Čistoći, komunalnom redarstvu, u CC uredu gradonačelnika, mjesnom odboru Horvati, Srednjaci, Holdingu. Dakle, zaista smo se obraćali na sve adrese i ne vidimo pomaka", govori Valerija. 

Dok razgovaramo s Valerijom, djelatnici Čistoće upravo odvoze nagomilani papir. Rade to samo dvaput na mjesec pa je papira više izvan spremnika nego u njemu. I ne samo papira. 

"Zamolio bih sve građane koji nam stalno napominju na ovaj ili onaj otpad, da pored zelenih otoka ne smije biti kauča, prozora i onda da govore, vidi koliko se nagomilalo, ne radi Čistoća. Čistoća radi, ali tu gdje ne smije biti, neka građani ne bacaju. Naši građani svašta trpaju, u vreću papira. Ali mi to vratimo, nije problem", kažu smetlari. 

"Mi ćemo za svoju zgradu u kojoj je 330 stanova učiniti da ulazak u naše odlagalište komunalnog otpada bude osigurano. Što znači da će postojati način na koji će se moći gledati tko i kako reciklira. Svaki stanar će dobiti jedan beskontaktni privjesak sa svojim brojem kojim će dolaskom s vrećicom otvoriti vrata, ući unutra, a cijeli sustav je nadziran videonadzorom", govori Ivan Šulek, predstavnik stanara.

Ivan je predstavnik stanara jednog zagrebačkog nebodera u kojem živi 500 ljudi. Puno je to smeća i tko zna kako bi to sve izgledalo da stanari sami nisu pronašli rješenje. 

"Prostor za otpad bit će uredan i uređen samo zato što su stanari ove zgrade dali svoj novac da bi se to uredilo. Grad to nije omogućio. Stanari su odlučili da se iz pričuve odvoji 110 tisuća kuna što je jako puno za zgradu, ali mi želimo da zgrada bude bez smeća, a s više cvijeća", kaže Ivan. 

"Ja vjerujem da nema građana grada Zagreba koji ne bi rekao da umjesto 'Zagreb Manhattan' najprije riješimo problem s otpadom tako da sagradimo spalionicu i izgradimo podzemne spremnike", kaže Ivan. 

Zagreb na samo četiri lokacije ima nekoliko takvih spremnika. 140 kilometara sjevernije - jedan znatno uređeniji svijet. 

"Ima različitih spremnika - za papir, za ambalažu, plastičnu ambalažu i staklo. Nema kartice, ulaz je slobodan, ljudi mogu slobodno baciti smeće unutra, a za preostali otpad i biološki otpad ljudi imaju, svaki stanovnik ili svaki mali biznis ima karticu i na ovaj način može doći i baciti otpad unutra", govori Joža Gregorič, menadžer Voka Snage. 

Ljubljana svima može održati bukvicu, barem kad je u pitanju otpad. I oni su do 2023. godine trebali krenuti s reciklažom. No, počeli su još 2006. godine. Sad već imaju više od 300 podzemnih spremnika, do kraja godine imat će još tri, a do kraja planirano je još 20 ovakvih lokacija. I zato su s pravom prije tri godine ponijeli titulu europske zelene prijestolnice

"To je poseban sustav skupljanja otpada u centru grada koji se pokazao kao jako udoban i dobar i isto privlačan za oči", kaže Nina Sankovič, glasnogovornica Voka Snage. 

"Prazni se različito. Neke lokacije se prazne triput tjedno, a lokacije preostalog otpada kao što je papir i ambalaža prazne se svaki dan. U prosjeku, triput tjedno, a biološki se isprazni svaki tjedan zbog mirisa", kaže Jože. 

I Jože i Nina, djelatnici ljubljanske Čistoće, šokirali su se vidjevši kako to izgleda u Zagrebu. Vodi nas Jože do jednog kvarta, poput Srednjaka koje smo snimili u Zagrebu. Ondje nema podzemnih spremnika, ali nema ni nagomilana smeća. 

"Od otpada najviše ima papira i ambalaže te postoje odvojene kante za svaki. Tu je još i komunalni otpad. Volumen kante odprilike dopušta po 35 litara po čovjeku na mjesec. Ako u zgradi živi manje ljudi, onda je i manje kontejnera jer stanovnici plaćaju i određuju koliko je veliki volumen i koliko puta u nekom određenom razdoblju se treba odvoziti otpad", kaže Jože. 

Njihovi građani plaćaju samo odvoz komunalnog i biootpada pa tako, što više odvajaju, manje plaćaju. 

"Puno smo uložili i novca za kupnju kontejnera, ali ovo što je bilo bitno je komunikacija. Mi jako puno i sada komuniciramo s našim građanima, po pitanju kada, zašto, kako", kaže Nina.

Pokušali smo i mi komunicirati s našom Čistoćom. Ali ne ide baš. Pred kamere ne žele. Odgovorit će, kažu, pisanim putem. Htjeli smo čuti jesu li zadovoljni čistoćom u gradu, planiraju li slijediti primjer Ljubljane, kad će građani početi plaćati Čistoću prema količini otpada, te ono što nas je najviše zanimalo – koliko su nas koštale sve te silne kante koje su preplavile grad.

Kažu nam u Čistoći, prošle i pretprošle godine građanima Zagreba podijeljeno je 280.000 raznih spremnika za odlaganje otpada. To je koštalo 21 milijun kuna. Do kraja ove godine Zagrepčani bi trebali dobiti još 60.000 spremnika pa u Čistoći predviđaju da će se troškovi popeti na 40 milijuna kuna. Budući da ne žele pred kamerama odgovarati na pitanja, a na neka ne odgovaraju ni nakon tri pisana upita, ostaje nam da sami zbrajamo i oduzimamo. Tako ispada da je 280.000 spremnika koštalo 21 milijun kuna, a 60.000 novih koštat će 19 milijuna kuna. Znači, pet puta ih je manje, ali koštaju gotovo isto. Lani i preklani jedna je kanta stajala 75 kuna, a ove godine - nevjerojatnih 316 kn!! Cijena se učetverostručila. Je li to uistinu tako kako smo izračunali, ne možemo garantirati jer iz Čistoće na pitanje - koliko košta spremnik - ne odgovaraju. Ono što je činjenica jest da se oko kanti vrte milijuni. A komplet od pet podzemnih spremnika stoji oko 180.000 kuna. Pa računajte kome ovakva računica puni račune. 

Najgledaniji video

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!