Potraga

POTRAGA ISTRAŽUJE

Ispovijest liječnika koji je dobio presudu za mobing, ali tvrdi da se ona ne poštuje: 'Ići ću do kraja...'

Riječki kardiokirurg tužio je KBC za mobing, a nakon presude se ništa nije promijenilo pa je podnio kaznenu prijavu

"Dvije i pol godine sam gledao u zid", govori Boris Zrnić, kardiokirurg u KBC Rijeka. 

Riječki kardiokirurg Boris Zrnić pokrenuo je prije nekoliko godina spor protiv svog poslodavca. "...Ili na cestu, što su napravili u jednom trenutku, ili ću se zaštititi", nastavlja Zrnić. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Tužio je Klinički bolnički centar Rijeka za diskriminaciju. "Netko je odlučio da neću moći raditi posao za koji sam kvalificiran i zato sam se morao suditi", govori Zrnić. 

Sud je utvrdio da se nad liječnikom provodio mobing. 

"To nije mjesec, dva, nego se radi o vremenskom razdoblju od sedam do osam godina", kaže Zrnić. 

Sud procijenio štetu na 120.000 kuna

U sudskom rješenju navodi se da mu njegov nadređeni nije dopuštao izvođenje dovoljnog broja zahvata, da mu je onemogućio dovoljan broj konzilijarnih pregleda te mu je za neposrednog nadređenog postavio nižekvalificiranog kolegu.  

Nanesenu štetu sud je procijenio na 120.000 kuna.  "Tu su troškovi razlike plaće jer mi je oštećeno zdravlje tijekom toga procesa gdje je liječnik to utvrdio", kaže Zrnić. 

Tvrdi - presuda se još ne poštuje.  "Mislim da je u potpunosti poštujemo, to jest, da dobije broj operacija koji je tražio. To zasigurno jako narušava rad na Odjelu jer moramo čitav rad Odjela prilagođavati toj sudskoj presudi", govori Igor Medved, kardiokirurg u KBC Rijeka.  

Zrnić je podigao i kaznenu prijavu zbog mobinga, obraćao se ministrima zdravstva, a arbitra za svoj slučaj pokušava pronaći i u široj javnosti.  "Ja ću ići do kraja", tvrdi Zrnić. 

Problem je počeo kada je nadređenom prigovorio da ne radi dobro

A početak je, prema njegovim riječima, bio prije osam godina. "Krajem 2011. godine s izmišljenim disciplinskim postupkom su me udaljili s mjesta i uputili u ambulantu na pregledavanje kila i operiranje zahvata na koži", kaže Zrnić. 

Prema njegovim riječima, problem je počeo kada je svom nadređenom prigovorio da Odjel ne vodi dobro. 

"Ako iznesete svoje mišljenje o načinu funkcioniranju Zavoda, smanjuje vam se udio u operativnom programu za dan, dva", kaže Zrnić. 
 
Ukratko, zbog odluka poslodavca misli da mu ruke vrijede - manje. Njegov nadređeni ne slaže se s tim tvrdnjama.  "Čime bih ga onemogućio u razvoju kada je došao 2010. godine? Radio je oko 30 posto operacija, nakon određenih prigovora na način rada, prestao je asistirati na operacijama", govori Medved. 

Zrnić objašnjava zašto misli da je njegov šef Odjel ne vodi dobro.   

"Uvođenje novih tehnika je u rukama jednog čovjeka", kaže Zrnić.

"Ustroj mora biti poluvojnički" 

Profesor Medved brani način na koji je organizirao Odjel.  "Ustroj mora biti poluvojnički gdje se mora znati tko određuje načine rada, mora se znati tko što radi i ukoliko to funkcionira. Ako se to zna, onda su rezultati dobri", govori Medved. 

U cijeloj priči smeta mu što se baca loše svjetlo na Odjel.  "Ne želim da ljudi steknu dojam da se bavimo samim sobom, a ne njima", kaže Medved. 

Ističe da na kardiokirurgiji radi šest kirurga. Jedan je nezadovoljan. "Moraš imati dvije strane: nijedan rat nije završio, a da su jedni pucali, a drugi razgovarali. I jedni i drugi su trebali prestati pucati, sjesti za stol i dogovoriti se", kaže Medved. 

"Na našoj klinici mobinga nema"

Profesor Miljenko Kovačević, predstojnik riječke Klinike za kirurgiju naslijedio je ovaj problem kada je preuzeo Kliniku prije godinu i pol dana.  

"Koliko ja znam i koliko sam upoznat, na našoj klinici mobinga nema", govori Miljenko Kovačević, predstojnik Klinike za kirurgiju u KBC Rijeka. 

Misli da su im rezultati dobri. Na Klinici koju vodi odrade dvije tisuće zahvata, ondje radi čak 300 ljudi. Napominje: mobinga nema, ali hijerarhija mora postojati.  "Ja sam pitao kolegu sa prisutnosti drugih postoje li problemi. Nije mi se žalio i ovi navodi me iznenađuju. Kirurgija je kao disciplina shematiziran posao, gdje postoje jasno pravila hijerarhije. I samim time kolegijalnog ponašanja", govori Kovačević. 

"To nije izoliran slučaj..."

Zrnić pak misli da je hijerarhija druga riječ za održavanje zatvorenog sustava te da je riječ o dubinskom problemu koji nije izoliran. "Ovo je raširena situacija: kad netko zbog svoje ambicije odluči da će biti prvi i jedini na jednom odjelu, zavodu ili klinici... To nije izoliran slučaj na riječkom KBC", kaže Zrnić. 

Podsjeća na rezultate istraživanja provedenog prošle godine među mlađim liječnicima.  Po toj anketi zarada je zauzela tek treće mjesto motiva za odlazak preko granice. Mladim liječnicima važniji su bolji uvjeti rada u inozemstvu i bolja organiziranost sustava. Kovačević misli da svako vrijeme nosi svoja pravila. I sam je na počecima karijere bio izložen nekorektnim potezima starijih kolega. 

"Bilo je ljudi koji nisu bili korektni prema meni i drugima, ali to je bilo drugo vrijeme", kaže Kovačević. 

Mlađe generacije traže više?

Mlađe generacije, čini mi se, traže više.  "Mi nastojimo ljude privući pozitivnim stvarima i kvalitetom. Teško je danas dobiti da budu predani i žrtvuju dio života. Kvaliteta života na račun rada", kaže Kovačević. 
  
Otkako vodi Kliniku, nije se često susretao s pozivima na sud.  "Ne idem često. Nedavno sam prijavljen zbog prekovremenih sati, ali sutkinja nas je oslobodila jer smo pokazali realno stanje. Da bismo mogli pružiti zaštitu, moramo imati prekovremene više od 180 sati na godinu", objašnjava Kovačević. 
  
No, i on bi mogao poput svojih kolega – šefova odjela i Klinika u osječkom KBC-u uskoro biti proglašen krivim. Prekršajni sud u Osijeku proglasio ih je krivima jer su liječnici, zaposleni na odjelima, previše radili prekovremeno. 

"Hrvatski bolnički liječnici imaju 500, 600, pa i tisuću prekovremenih sati godišnje. A zbog toga budu proglašeni krivima njihovi rukovoditelji", kaže Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore. 

"Nedavno sam proslavila 300. presudu"

"Nedavno sam proslavila 300. jubilarnu pravomoćnu presudu", kaže Sanja Mišević, odvjetnica. 

Osječka odvjetnica počela je zastupati liječnike još prije četiri godine. 

"Najprije sam zasupala zdravstvene radnike iz Osijeka, a nakon prvih pravomoćnih presuda 2017. godine liječnici su se odlučili na masovnije utuživanje. Brzo se pročulo i naš su ured počeli kontaktirati zdravstveni radnici iz riječke, zagrebačkih bolnica, splitske te onih manjih s područja Slavonije", govori Mišević. 

Naime, liječnicima se na prekovremene sate ne obračunavaju dodaci pa je prekovremeni sat jeftiniji od redovnog. "Najplastičnije, doktor radiolog ili kirurg na osnovnu plaću ima dodatak na posebne uvjete rada; radiolog jer se zrači, kirurg jer radi u dvorani s povećanim stresom. Čim uđu u prekovremeni rad, taj im se dodatak ne obračunava", govori Mišević. 

Unatoč tome što je praksa pokazala da sudovi presuđuju u korist liječnika, isti model izračuna prekovremenih i dalje je na snazi.  

"Pored sudske prakse kod koje je znatan broj presuda pravomoćan, pored isplaćenih dugova za prekovremeni rad, bolničke uprave i COP i dalje obračunavaju prekovremene po istom modelu koji je proglašen pogrešnim", govori Luetić. 

"Vidim da se obračunavaju jer dolaze nove stranke! Zašto je tomu tako, mislim da treba pitati ove koje rade pogrešne obračune", kaže Mišević. 

Nedostaje 2000 liječnika

Tri milijuna prekovremenih sati zabilježili su prošle godine liječnici u hrvatskom javnom zdravstvu. Prekovremeni pretvoreni u manjak liječnika znače:

"Sada nedostaje oko 2000 liječnika. Do te se brojke dolazi ako tri milijuna prekovremenih sati podijelimo s brojem liječnika. Dolazimo do 1800 liječnika koji nedostaju u bolničkim sustavima", kaže Luetić. 

U Rijeci je nedavno premijer Plenković otvorio gradilište na kojem bi se za dvije godine trebala otvoriti nova bolnica za majku i dijete. 

U građevinsku jamu položio je vremensku kapsulu. Nije poznato je li u njoj zapisano da je 2019. u Hrvatskoj nedostajalo oko dvije tisuće liječnika i da je državni aparat bio nesposoban riješiti administrativni apsurd s izračunom prekovremenih sati. I da je moguće da, iako liječnika, kažu, nema dovoljno, neki, kao što pokazuje priča s početka - ne mogu raditi dovoljno.  

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!