Potraga

PRIPREME ZA SCHENGEN

Buldožerima čiste granicu! Građani negoduju, a iz policije kažu: 'Sve se radi s dozvolom' - Ili ne?

Potraga otkriva kako teku pripreme za Schengen

Nekad stabla i zelenilo, danas samo čistina. Lijeva obala rijeke Une kod Dvora je potpuno ogoljena. Dio mještana tvrdi da je riječ o devastaciji no iz policije, koja je radove i naručila objašnjavaju kako samo rade svoj posao.

Policija poručuje da čisti područje zbog lakšeg nadzora, ali i da svima koji se tamo nađu bude jasno da su na granici. Istodobno stotine kilometara dugu granicu i dalje svakog dana pokušavaju proći brojni migranti na svom putu prema zapadu. I to baš u trenutku dok se Hrvatska priprema biti čuvar vanjske granice Europske unije. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Svugdje je bilo drveća. Bilo je puno vrba, sve su ih počupali i njih uopće nije briga", kazala je za Potragu devetogodišnja Dalija Pavlić kojoj je ljubav prema prirodi usadio otac Daniel, redatelj, pisac, zaljubljenik u film i aktivist za zaštitu prirode. 

I on je reagirao čim je vidio radove vraćajući se kući s posla u Sisku.

."Primijetili smo prošli tjedan da su došli bageri i da su počeli doslovno devastirati obalu. Počeli su rušiti stabla i to ne pilom već čupati bagerom i to u gornjem dijelu Une", rekao je aktivist iz Hrvatske Kostajnice Danijel Pavlić.

Policija naložila čišćenje obale

Zajedno s prijateljem, proslavljenim hrvatskim fotografom Nikolom Šolićem, odmah je sjeo u čamac i otišao snimiti radove, a snimke je ustupio našoj redakciji. Interesiralo ih je i što rade pa su ubrzo doznali od bagerista da Hrvatske vode čiste obalu prema nalogu policije.

"Otišli smo gore i gore ima nekoliko ljudi koji se bave ekološkim turizmom kod kojih smo i bili ovo ljeto vodili smo neke prijatelje. Ljudi 15 godina sade drveće i onda im jedno jutro dođe bager kroz dvorište i pokrči im sve što su sadili, dudove im presječe na pola počupa stare vrbe jednostavno devastiraju obalu", rekao je Pavlić.

Istraživali su i dalje te doznali da za poslove koje rade nemaju baš sve dozvole. Posebno jer se radi o području zaštićenom europskom ekološkom mrežom Natura 2000. Smatraju da će i Una već kod prvog ovo jesenskog većeg vodostaja odnijeti pjeskovitu obalu, a uništena su i gnjezdilišta vodomara na toj istoj obali.

"Neslužbeno sam doznao da njihova zamolba još uvijek stoji na stolu kod mjerodavnih. Tako da sam obavijestio inspekcije, rekao da izađu na teren i da vide. Pitali su me postavljaju li kamere. Rekao sam da ne znam da su samo bageri i da krče", rekao je Pavlić.

Potpuno uništenje Hrvatske Kostajnice

Pavlić smatra da će radovi do kraja uništiti Hrvatsku Kostajnicu u kojoj danas, prema neslužbenim podacima - živi tek 700 ljudi, a prema zadnjem popisu stanovništva bilo ih je oko 2 i pol tisuće.

"Kad je Slovenija ulazila u Schengen nisu ovako krčili već su stavili žicu. Ako će nama staviti žicu na taj način će nas odsjeći od rijeke Une. Najveći apsurd je što granica nije na ovoj obali, mi imamo ovdje i drugu obalu s bosanske strane. Na kraju krajeva Unu prave ničijom zemljom, ničijom rijekom. Većina ljudi koji su se vratili  u Kostajnicu i koliko ih je ostalo, tu su zbog rijeke Une. Ljudi su rekli: 'Neka nam zabrane pristup Uni Šengenskom granicom i mi nemamo ovdje više šta tražiti'. Vraćamo se 300 godina unatrag. Ono što je nekada bila Vojna krajina i granica. Kroz povijest granica i opet granica", kaže Pavlić.

Iz Kostajnice smo se uputili u općinu Dvor na čijem se području za sada radovi odvijaju. Zanimalo nas je zna li općinski načelnik nešto više o radovima. 

"Mislim da je to pitanje struke da li je to dobro ili nije. Općina je mnogo puta tražila čišćenje korita Une, ne i obale zato jer je općina Dvor bila dva puta godišnje odsječena od svijeta zbog poplava", kazao nam je načelnik Općine Dvor, Nikola Arbutina.

Čišćenje traje već godinama?

S ovim saznanjima otišli smo u Zagreb potražiti odgovore. Prvo u Hrvatske vode, a potom u policiju. Od prvih nismo dobili izjavu već šturi birokratski odgovor.

"S obzirom na aktualno stanje sigurnosti vanjske granice Republike Hrvatske i pojačane mjere nadzora, MUP je zatražio od Hrvatskih voda žurno čišćenje vodotoka u cilju osiguranja bolje vidljivosti područja uz granicu prema Bosni i Hercegovini s ciljem sprječavanja nezakonitih migracija i suzbijanja prekograničnog kriminaliteta. Hrvatske vode osigurale su sredstva i ugovorile radove na čišćenju lijeve obale rijeke Une koja je međugranični vodotok na potezu Hrvatska Kostajnica – Volinja u dužini od 4,4 km", odgovorili su nam pismenim putem iz Hrvatskih voda.

Načelnik uprave za granicu MUP-a kaže kako ovaj proces čišćenja traje već godinama.

"Mi to radimo već godinama i nije da smo sada počeli čistiti državnu granicu. U vrijeme pritiska prvog migrantskog vala 2015. jako smo puno radili na području Vukovarsko-srijemske i Osječko –baranjske policijske uprave. Isto tako s Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama kako bi to područje uz državnu granicu učinili čistim. Postoji još mogućnost ograničavanja sadnje kultura koje su previsoke kako ne bi ometale preglednost državne granice. I sada zadnje dvije godine intenzivno radimo na području tri policijske uprave, Karlovačke, Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke", rekao je načelnik Uprave za granicu MUP-a Zoran Ničeno.

Argumenti koje smo dobili čine se sasvim logičnima, no tu se mahom radi o područjima zaštićenim europskom ekološkom mrežom Natura 2000. Zakonodavac je predvidio rješenje i za ovakve slučajeve u Zakonu o zaštiti prirode koji glasi: "Zakon o zaštiti prirode, članak 8. Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se u slučaju odvraćanja neposredne opasnosti za život ili zdravlje ljudi ili imovinu, spašavanja ljudi i imovine te izvođenja obrambenih aktivnosti Republike Hrvatske."

Gdje još traju radovi?

Kad smo riješili pitanje zakonitosti ovih radova, zanimalo me na kojim se mjestima još odvijaju radovi i o kakvim se radovima radi.

"Veliki radovi se još uvijek rade na području Ličko-senjske u masivu Plješivice gdje od bivše vojne baze JNA Željava prema vrhu Plješivice čisti se kompletno područje granične crte kako bi se učinila vidljiva tehničkim uređajima", rekao je Ničeno.

Prije tri tjedna područje Plješivice posjetio je i premijer Plenković u pratnji ministra Božinovića. I oni su se išli uvjeriti u spremnost hrvatske granične policije, ali i vidjeti kako napreduju radovi.

"Usjek je napravljen, fali nam još jedan kilometar da spojimo sve do Željave. Raspon je 100 metara. Na dominantne kote bit će postavljene osmatračnice isto u suradnji s Hrvatskim šumama i općinom Plitvička jezera", rekao je načelnik PGP Korenica Goran Matijević.

"Hrvatska je u proteklom razdoblju obučila 6500 graničnih policajaca da budu pripravni, sposobni štiti vanjsku granicu Europske unije. Posebno želim istaknuti smo u mandatu ove vlade uz inicijalnih 120 milijuna eura, dobili još 150 milijuna eura koji su nam pomogli da ispunimo i tehničke i operativne uvjete za ulazak u Schengenski prostor", izjavio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

"Čitav niz godina se rade i predpristupni projekti koji su bili prije ulaska u EU, gdje se s našim europskim kolegama izračunavao optimalan broj ljudi s obzirom na konfiguraciju terena i određivalo se koliko je ljudi potrebno po kilometru granice ovisno o vrsti je li ona kopnena, riječna ili plava, koliko je ljudi potrebno na pojedinom graničnom prijelazu s obzirom na broj putnika i koliko ljudi kasnije u takozvanim kompenzacijskim mjerama jednog dana kada se unutarnje granice ukinu i kada postanemo dio Schengenskog prostora", rekao je Ničeno.

EK zadovoljna učinjenim

Da se uistinu napravio dobar posao ocijenili su mjerodavni u Europskoj komisiji.

"Danas možemo odati priznanje i čestitati Hrvatskoj na obavljenom poslu. Smatramo da je Hrvatska provela sve mjere", rekao je povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.

"Ovo je još jedan politički i diplomatski uspjeh. Radili smo predano, radili smo tiho i, što je najvažnije, postigli rezultat.  Ja danas ne želim spekulirati o datumu, ali mi ćemo raditi na onome za što smatramo da smo spremni", poručio je naš premijer.

Hrvatska ima više graničnih policajaca nego sve zemlje bivše Jugoslavije zajedno, bez Slovenije. To nas svrstava u europski vrh, no i očekivano je jer imamo najdužu vanjsku granicu Europske unije od svih članica, skoro 1400 kilometara. Ali posao nije niti blizu kraju.

"Mi se nadamo da su sljedećem godišnjem tom financijskom okviru dobiti značajnija financijska sredstva kako bi još jače osnažili taj tehnički segment zaštite granice", rekao je Ničeno.

Hrvatska spremna za Schengen?

Italija i Grčka su za sličan posao koji obavlja hrvatska policija od EU dobili milijarde eura. Često se u javnosti čuje, s jedne strane, strah od postavljanja ograde na granici ili poziv na postavljanje s druge strane.

"Dakle ograda nije ni u kojem segmentu pitanje evaluacije ili pitanje ili potrebe stavljanja ograde na neko mjesto ili ne iako se nigdje to pitanje ne isključuje. Ograda, odnosno neke tehničke prepreke za usmjeravanje migranata na nekim područjima bi mogle biti, međutim Hrvatska ima u vidu na nekim graničnim prijelazima vrata koja se mogu zatvoriti uslijed većeg pritiska na granični prijelaz. Ali uz zelenu granicu trenutno nemamo takvih projekata i ideja jer jednostavno s drugom tehničkom opremom i sa nazočnošću policije jako dobro pokrivamo to područje", pojašnjava načelnik Uprave za granicu MUP-a Ničeno.

Kamere, termovizijska tehnologija, helikopteri i Frontexov zrakoplov danonoćno nadziru našu granicu i navode snage na terenu ako uoče migrante. Lani ih je u Hrvatsku ušlo nešto više od 17 tisuća i gotovo svi su vraćeni nazad u zemlje iz kojih su ušli.

Hrvatska je sposobna i spremna stati na vanjske granice EU, a ukloniti unutarnje. Sada je to politička odluka i potrebne su ruke ostalih 26 zemalja Uniije.

Najgledaniji video

Category: 4129 - 4129

Izdvojeno

Vezani članci

Reci što misliš!