Potraga

Uništili periske

Dok znanstvenici pokušavaju spasiti zaštićenu školjku, u Jadranovu zbog plaže - uništili njezino stanište

Ono što je sigurno jest da je u znanstvenim krugovima ova pojava izazvala uzbunu

Ivica i tim znanstvenika već danima traže preživjele periske. Jedna će mu trebati za analizu jer slika koju šalje podvodni dron nije dobra. Nadali su se da će samu obalu bolest zaobići, no nije. Smrtnost periski i ovdje na zadarskom Boriku dosegnula je 40 posto.

"Jako je teško gledati, pogotovo mi koji smo vezani uz biologiju mora, da jedna takva vrsta koja je vrlo vrijedna ne samo za Jadran nego za cijeli Mediteran nestaje pred našim očima. Gledajući ono što se događa na cijelom Mediteranu, vrlo smo skeptični oko opstanka i u Jadranu. U većini smrtnost je dosegnula 100 posto", rekao je prof. dr. Ivan Župan s Odsjeka za ekologiju, akvakulturu i agronomiju sa Sveučilišta u Zadru.

Velika smrtnost periski

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Obdukcija je počela u Zadru. Perisku koju smo pokušali otvoriti bila je čvrsto zatvorena, ali to je zapravo dobar znak. Uzorkovanje je zakonom ograničeno. Smiju ih izvaditi samo trideset na godinu, a za vađenje svake školjke treba im posebna dozvola.

"Prvi znakovi koje vidimo u prirodi su da slabije reagira na podražaje, kad je bolest uznapredovala teško i dugo se zatvara ili ostane otvorena, probavna žlijezda se promijeni, pojavljuju se ciste i izgled i boja su drugačiji. Masa je manja", rekao je veterinar Tomislav Šarić.

Analizu tkiva ovog školjkaša obavit će u Zadru, a dio i u Zagrebu na Veterinarskom fakultetu i na Institutu Ruđer Bošković.  

"Preparat probavne žlijezde – ne možemo vidjeti ni bakteriju ni parazite – to znači da je ova jedinka bila zdrava. Želimo naći one koje su otpornije", rekla je biologinja i ekologinja mora Bruna Petani.

Što se događa s ovom endemskom, najpoznatijom i najvećom školjkom Mediterana, nije još posve jasno.

Uzrok nepoznat?

"Naziv je mass mortality event, još se istražuje što je sve uključeno, znamo da su najmanje dva patogena, što je pomalo čudno da različiti patogeni na različitim lokacijama uzrokuju istu smrtnost - mass mortality event", rekao je Šarić.

No, ne pokušavaju to samo naši znanstvenici ovdje na zadarskom fakultetu već i oni iz drugih zemalja. Bolest se pojavila u kasno ljeto 2016. na španjolskim Balearima. Do danas ondje ih je preživjelo samo šest - daleko su jedna od druge. 2017. i 2018. pomor periski zahvatio je Italiju, Francusku i Grčku da bi ovog proljeća bolest od koje one  ugibaju stigla i kod nas. Krenulo je s dubrovačkog područja i vanjskih otoka da bi na kraju poharala i obalu. Prema zadnjim informacijama – periski gotovo da i nema sve do Premude - sjeverno od Zadra.

"Bolest se brzo širi, struje potpomažu širenju bolesti. Jedina dobra stvar je što dolazi zima pa će se bolest sporije širiti. Pri nižim temperaturama jedinke ne ugibaju i nadamo se samo da će velika razvedenost hrvatske obale s jako puno prirodnih prepreka otežati širenje. Očekujemo da će neke jedinke preživjeti", rekao je Šarić.

Ono što je sigurno jest da je u znanstvenim krugovima ova pojava - izazvala uzbunu. Riječ je školjki zaštićenoj Barcelonskom konvencijom još 1992. Živi pedesetak godina, može narasti do 120 centimetara i sporo se razmnožava. Njezina je uloga u morskom ekosustavu važna – kao i svi školjkaši filtrira more i pridonosi čistoći. Sudjeluje i u hranidbenom lancu.

"Živi u pijesku ili u livadama morskih cvjetnica i jedini su čvrsti supstrat na tom području, na njoj onda žive i neke druge vrste, alge i nastanjuju se drugi organizmi", rekala je biologinja i ekologinja Bosiljka Mustać.

Za sada je periska opstala na sjevernom Jadranu. No, znastvenici se pribojavaju proljeća koje dolazi.

Kod Jadranova zatrpana cijela populacija

Morana je velika ljubiteljica podmorja. Posljednjih godina intenzivno roni. Živi u Jadranovu kraj Crikvenice.

"Vidjeli smo da ih tu ima dosta. Mislim da smo na malom području nabrojili 10, 15 velikih i 20 malih. Kako čovjek prođe pokraj njih, one se zatvore", rekla je Morana Muzić iz Jadranova.

U međuvremenu, Morana je ponovno pogledala što se događa pod morem. Stvari su se, tvrdi, promijenile. Dok se znanstvenici bore za život svake periske, Morana tvrdi da su građevinari njih tridesetak ovdje jednostavno zatrpali.

"Postoji aplikacija Plavo oko gdje sam odmah to poslala i Ministarstvo zaštite okoliša je zamolilo građane da zbog te epidemije koja ubija perisku da građani jave ako su nešto primijetili – poslala sam sliku, ali nitko nije reagirao i u ta tri tjedna je zatrpana cijela populacija koja je tu živjela", rekla je Morana.

Reagirala je i biologinja iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci. Tamo su i osmisli Plavo oko da bi čuvari mora lakše razmjenjivali informacije. Osim Moranine prijave, drugi građani, kaže, prijavili su uništavanje periski u uvali Perčin gdje se lani nasipavala tzv. marina, ni kilometar udaljena od luke Grabrova.

Prednost plaži, a ne ugroženoj vrsti

Milvana Arko Pijevac tražila je hitni prekid radova u Jadranovu, pisala je Vladi, Državnom inspektoratu, Ministasrtvu... No radovi traju i dalje.

"Problem je u tim izrađenim elaboratima koji su ovdje definirali da zajednice nisu vrijedne, da su antropogene, a po dojavama vidimo da su lijepo razvijene. To je bila lijepa populacija od 30-35 periski. Mi smo to prijavili državnom inspektoratu, no oni su to zaobišli. Zaustavljanje radova bila je jedina mjera da se sačuvaju, postoji način da ih se izmjesti ili da se nađe neki drugi model uređenja obale", rekla je biologinja Milvana Arko Pijevac.

Gradonačelnik Crikvenice u čijoj je nadležnosti i uređenje plaže u Jadranovu -  kaže da sve rade po zakonu. Projekt koji su nedavno počeli potječe još iz 2014.  U proteklih pet godina nabavili su, tvrdi, sve potrebne dozvole. 

"Sad mi možemo tvrditi, tu su periske i tu se prostor kontaminirao, isto ja mogu reći, tu je mrijestilište kitova i što ćemo!?  Nećemo ništa raditi nego ćemo tjerati senzacije – sve je prošlo po proceduri i po zakonu i transparentno", rekao je gradonačelnik Crikvenice Damir Rukavina.

Državni inspektorat u međuvremenu nije tražio periske. Kažu, pregledali su dokumentaciju od 29.10., neovisno o prijavi.

'Uvidom u svu zatraženu dokumentaciju, utvrđeno je da su obavljeni propisani postupci koji se odnose na zaštitu prirode i da nositelj zahvata posjeduje propisane dokumente, odnosno radi se o legalnom zahvatu u prostoru koji se provodi sukladno izdanim dozvolama', odgovorio nam je Državni inspektorat pisanim putem.

Ova biologinja, kaže, ne sumnja u to da se radi prema dobivenim dozvolama. Ali tvrdi, s obzirom na situaciju s ugroženim i inače zakonom zaštićenim školjkama, tražila je prekid radova.

Jedino očuvana priroda jamči budućnost života

"Mislim da se to tako ne smije raditi. Zato je ovakva javna reakcija – jedino očuvana priroda je ono što osigurava budućnost života. A ovdje gdje bi se mogla očuvati, ona se uništava loše odrađenim elaboratima koji dopuštaju da se ovako nešto dogodi, a ni inspekcija ne reagira", rekla je Arko Pijevac.

Ni Ministarstvo zaštite okoliša ne vidi problem.  

''Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš jasno su propisani zahvati za koje se provodi ocjena (Elaborat), odnosno procjena utjecaja na okoliš (Studija)'', odgovorilo nam je Ministarstvo zaštite okoliša pisanim putem.

Visoke kazne

O konkretnom slučaju ne govore premda dobivanje dozvola prolazi i kroz njihove ruke. Kažu samo da Zakon propisuje kazne zbog uništavanja zaštićenih periski. One se kreću od 7000 do 200.000 kuna.  

Neke od periski koje pojedinci neodgovorno izvade iz mora, unatoč zaštiti, čuvaju se i u Muzeju u Rijeci. Nebriga prema okolišu ljuti i znanstvenicu Petani.

"Vi kad zaronite, vidite ponajprije smeće. Najgora je plastika koja ulazi u hranidbeni lanac, ali to je priča za sebe. Osim plastike s brodova se svašta baca: od limenki, staklenki, plastičnih vrećica. Savjesno ponašanje je očito luksuz i kod Hrvata i šire", rekla je Petani.

Periske, kaže, ne žive na velikim dubinama. Za oseke katkad mogu izviriti iz mora, a što su pliće, veća im je šansa da ih netko ugrozi. Najčešće opet - tvrdi Petani, nautički turizam.

"Osim periski – livade cvjetnica su ugrožene i pitanje je hoće li se obnoviti, a uzrok je sidrenje. Sidro se baci i dok se ne zakači, to traje 10, 20 metara – sve što se povuklo se trajno uništi. A tamo žive i mlade ribe i beskralježnjaci i periske. I to se događa svako ljeto", objasnila je Petani.

Nove vrste u Jadranu

Lav Bavčević, bavi se istraživanjem ribarstva. On pak kaže kako su posljednjih desetljeća u Jadranu vidljive promjene koje se mogu vezati uz globalno zatopljenje. 

"U ovom trenutku najviše promjena vezuje se za ribe koje su nekad živjele u južnom Jadranu pa su se zbog promjena temperatura preselile u sjeverni. Tako strijelka sada u Limskom kanalu radi probleme", rekao je biolog Lav Bavčević.

Zabilježeno je i da se pojavljuju vrste koje dosad nisu živjele u Jadranu.

"Smjer je da će doći do promjene životnih zajednica, da ćemo se morati naučiti na nove vrste u Jadranu. Barakude idu sve sjevernije i pojavljuju se u ribolovu. Kažu da su ukusne. Možda će ih početi loviti. Može se očekivati i da će strijelka postati normalna za jelo. Ali imamo problem zbog nekih koje su nejestive poput trumpetače ili napuhače koja je otrovna, a veliki su proždrljivci", rekao je Bavčević.

To su promjene koje su dugotrajne i znanstvenici ih pomno nadziru, no u ovom trenutku nisu tako alarmantne kao stanje s periskama. Za perisku, kažu, više nema puno vremena.

Crveni alarm za periske i znanstvenike

"Te jedinke koje prežive su ključne za opstanak vrste, one u sebi imaju neki obrambeni mehanizam zbog kojeg su preživjele. Čim se uspiju izmrijestiti i stvoriti novo potomstvo, vrsta će se možda obnoviti", rekao je Šarić.

No, ima li znanost dovoljno vremena da im pomogne, ni sami znanstvenici ne znaju. Na Balearima je preživjelo samo šest periski, kilometrima udaljene jedne od drugih, pa prirodnog mrijesta ne može biti.

"Liječenje školjkaša u prirodi je neizvedivo, ne možete bacati kemiju u more, jedino u akvarije, ali periska iz mora uzima hranjive tvari. Nije razjašnjeno što sve treba da bi mogla živjeti i čime ih hraniti i one s vremenom ugibaju. Ako se i uspiju izmrijestiti, opet nije jasno s čim ih hraniti dok plivaju kao planktoni", rekao je Šarić.

Drugim riječima životni ciklus ove školjke, kažu, nije dovoljno istražen. Za znanstvenike je to crveni alarm jer se boje da bi periska uskoro mogla potpuno izumrijeti. 

Najgledaniji video

Category: 4129 - 4129

Izdvojeno

Reci što misliš!