Potraga

Potraga istražuje

Građani 'za', vlasti 'protiv': Zašto u 21. stoljeću još ne možemo glasati online?

Unatoč skupoći, sporosti kod prebrojavanja i drugim manjkavostima i dalje prevladava mišljenje kako je papir najsigurniji

Srednji vijek. Amerika još nije bila otkrivena. Nije bilo zahoda. Putovati konjem ili kočijom bio je luksuz. U tom je mraku Johannes Gutenberg izumio tiskarski stroj na kojem je četiri godine kasnije tiskao prvu Bibliju.

Pola milenija kasnije, svijet izgleda posve drukčije.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Jedino tiskarski strojevi još rade, doduše na struju i tiskaju brže, a za ovaj posao nisu se gasili punih 6 dana i 6 noći. Jedna manja šuma posječena je kako bi se dobilo 28 tona papira potrebnih za tiskanje 3 milijuna i 825 tisuća glasačkih listića.

"Jedan listić košta 38 lipa. Dakle, troškovi tiskanja su oko milijun i 800 tisuća kuna. Naravno, to nisu svi troškovi. Tu su još i troškovi zapisnika oglasa, troškovi glasačkih kutija. Uglavnom, ugovor koji je potpisan s Narodnim novinama za to što će one isporučiti stoji 2 milijuna i 260.000 kuna", rekla je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić Križanić.

Jednom kad se otisnu i sortiraju, listići moraju stići do izbornog mjesta. Naravno, u vreći od krumpira, no prevoze se autom, a ne kočijom.

"Online glasovanje bilo bi izvanredno"

Nakon dolaska kutija i listića sve je spremno. Festival demokracije u 21. stoljeću može početi. Ali osim na biračkom mjestu, teško da ćete kod nekoga vidjeti papir u rukama. A mobitel? To je već druga priča.

Pitali smo građane što misle o online glasanju.

"Naravno, bilo bi to izvanredno! I vrijeme je već da na takav način pristupimo izborima", rekao je Milivoj iz Zagreba.

"Tehnologija je danas top topova u svijetu i mislim da bi pomogla, da bi olakšala ljudima koji ne žele izaći na glasačka mjesta, da bi im bilo lakše to napraviti preko računala, tableta ili mobitela", rekao je Petar iz Zagreba.

"Ne, ne, nekako mi je draže po starom sistemu", rekla je Martina iz Zagreba. "Ja bi glasala ovako kako se glasa, nekako mi to sigurnije", rekla je Milka iz Zagreba.

Parlamentarni izbori 2015. koštali su 122 milijuna kuna

Sadašnji način glasanja košta. Jako puno. Primjerice, parlamentarni izbori 2015., koji su iznjedrili najkratkotrajnijeg premijera Tihomira Oreškovića, koštali su 122 milijuna kuna. Od čega najveći dio iznose plaće članovima biračkih tijela - raznoraznim odborima u kojima je sudjelovala čitava vojska od 70-ak tisuća ljudi. Oni su provodili, nadgledali, a na kraju i dugo i polako brojili.

Unatoč skupoći, sporosti kod prebrojavanja i mnogim drugim manjkavostima, i dalje prevladava mišljenje kako je dobir stari papir i dalje najsigurnije sredstvo glasanja.

To smatraju i u Državnom izbornom povjerenstvu u kojem napominju kako bi uvođenje elektroničkog glasanja zasad, prije svega bilo - nezakonito i neustavno. "Što se tiče DIP-a, kod nas postoji prva velika zapreka, a to su odredbe Ustava i odredbe izbornih zakona koje kažu da se bira: na biračkom mjestu, glasač osobno i putem glasačkog listića. Ustav u svom jednom dijelu govori da birači koji u vrijeme izbora imaju prebivalište ili su se zateknu izvan Hrvatske, glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima", rekla je potpredsjednica Državnoga izbornog povjerenstva Ana Lovrin.

"Status quo više odgovara etabliranim strankama"

U Hrvatskoj postoji sustav e-građanin koji je prilično kompliciran i malo se ljudi doista njime koristi, jako je siguran i mogao bi poslužiti kao platforma za sigurno glasanje, no o tome se zasad ozbiljnije ne razmišlja. Čini se kako sadašnji sustav najviše pogoduje onima čija mašinerija radi dobro.

"Status quo više odgovara etabliranim strankama. Nove, koje se više obraćaju mlađim biračima koji se više koriste novim tehnologijama, zasigurno će zastupati inovacije u sustavu glasovanja. Ako danas gledamo stranke i kandidate koji više privlače mlađu populaciju, možemo vidjeti da su Most i Živi Zid imali znatno mlađu glasačku populaciju nego recimo HDZ i SDP", rekao je politički analitičar Višeslav Raos.

U MOST-u su uveli interno elektronsko glasanje, a bili su i prva stranka s inicijativom da se ono uvede i u cijelu zemlju.

"Smatramo kako bi se elektronskim glasovanjem snažno povećala izlaznost mladih ljudi, a pogotovo ljudi koji su se iselili izvan Hrvatske. Svi statistički pokazatelji pokazuju da imamo izborni sustav u kojem mladi vrlo malo sudjeluju. Oni su danas u eri digitalizacije i elektronike i žele na taj način glasati", rekao je saborski zastupnik Marko Sladoljev.

Ljudi kod nas doista nisu zainteresirani za glasanje.

Pada izlaznost na izborima 

Na predsjedničkim izborima izlaznost u posljednjih dvadesetak godina uglavnom pada i sada predsjednika države u prvom krugu bira manje od polovice građana s pravom glasa.

I to je još odlično ako se usporedi s ovogodišnjim izborima za europski parlament, kada je glasalo samo 29 posto birača. Demokracija i legitimitet u Hrvatskoj u velikom su problemu i nešto se mora poduzeti.

Elektroničko glasanje moglo bi biti potencijalno rješenje. U zagrebačkoj tvrtki Ide3 razvili su jedan od mogućih sustava. Njihovim FairVotesom ili poštenim glasanjem već se koriste neke tvrtke i udruge s više tisuća članova, a mogao bi se proširiti i na državnu razinu.

"Moglo bi se glasati i preko mobitela, to i je poanta ovog sustava. Bez obzira gdje se osoba nalazi. Jedino je bitno da ima pristup internetu s bilo kojeg uređaja i da se može verificirati da je to ta osoba. A hoće li sjediti za računalom, ili hodati gradom, voziti se tramvajem, nama je to svejedno. Ideja je da se pojednostavi način glasanja", rekao je direktor i vlasnik tvrtke Ide3 Ivan Hendija.

Ključno je pitanje sigurnosti

Dostupnost glasanja bi se sigurno povećala i mogla bi se osigurati i informatički manje pismenim ljudima. No, uvijek se sve vraća na ključno pitanje, a to je: pitanje sigurnosti. Naš zasad poprilično siguran izborni sustav mogli bi napasti hakeri i izazvati katastrofu u razmjerima koji su u ovom sustavu nezamislivi.

"Vi možete izgubiti glasačku kutiju, poderati listić, tu se može raditi najviše o stotinu, ili recimo reda veličine tisuću glasova, dok kad imate elektroničke izbore, vi de facto možete utjecati na kompletan rezultat izbora ako uspijete promijeniti podatke svih korisnika", rekao je stručnjak za računalnu sigurnost Tomislav Androić.

Ipak smatra kako se država mora digitalizirati i u pogledu glasanja. No, pravo online glasanje zasad bi bilo preopasno jer su ljudi stvarno neoprezni i lakovjerni. Otvaraju raznorazne sumnjive stranice, često pornografskog sadržaja, skidaju s ilegalnih servisa, nasjedaju na mailove od nigerijskih prinčeva, otvaraju sumnjive privitke i njihova bi računala i mobiteli mogli biti laka meta. 

"Tu mogu postojati još drugi nizovi prijevara, krađe identiteta, osobne iskaznice, prisile, tako da sumnjam da ćemo odmah prijeći na internetsko glasovanje, nego više u kontroliranim uvjetima u vidu kioska. To bi bio prevelik kvantni skok u smjeru da bi bilo previše prijevara u jako kratkom roku. Mislim da će ovo biti prvi korak da se glasa na kiosku", rekao je Androić.

Oni nalikuju bankomatima i takvim se uređajima već dugo koriste u Sjedinjenim Državama. Navodno najslobodnijoj zemlji na svijetu na čije je izbore širenjem lažnih vijesti online vrlo vjerojatno utjecala Rusija pa Donalda Trumpa pogurala ispred Hillary Clinton.

"Ako mogu mrtvi glasati..."

A pitanje je smatraju li Hrvati da je naš trenutačni sustav otporan na malverzacije.

"Manipulacija ima, to bez daljnjega", rekao je Milivoj.

"Ako mogu mrtvi glasati, što se ne bi moglo manipulirati i sa živima?", rekao je Krešimir.

Preklani je zbog nepravilnosti u prvom krugu lokalnih izbora glasovanje moralo biti ponovljeno u četiri grada i trima općinama. Najzvučniji je slučaj bio u Obrovcu, koji ima 4323 stanovnika, ali je na biračkom popisu - 5575 birača. Hrvati koji žive u Srbiji autobusima su putovali iz dalekog Novog Sada kako bi glasali, ali prema naputku.

"Daju nam listiće i brojeve koje treba zaokružiti. Plaćaju po 2000 kuna za četiri glasa i prijevoz iz Srbije ovamo. Na taj način kupuju glasače i glasove i vjerojatno pobjeđuju zbog toga", rekao je Dragan Milanko iz Obrovca.

Za to se vjerojatno ne bi ni doznalo da se nije dogodio - problem s isplatom. Novac nije stigao pa je nastala pobuna. "Ako sam ja ispoštovala njih, oni su trebali i mene ispoštovati", rekla je Marija Jelić iz Beograda.

Za sto kuna su se izjašnjavali Mađarima

Na izborima u Baranji prije tri godine pripadnici raznoraznih naroda za sto kuna su se izjašnjavali Mađarima kako bi pogurali jednog kandidata te nacionalne manjine.

No, pitanje je bi li elektroničko glasanje uspjelo spriječiti takve malverzacije.

"S ovog izbornog gledišta, ne da smo protiv, već bismo trebalo imati velike mjere osiguranja u tom informatičkom procesu da bi glasači mogli biti sigurni da će njihov glas otići tamo kamo su oni zamislili", rekla je Lovrin iz DIP-a.

Online glasanje postoji samo u Estoniji

No, online glasanje u jednoj europskoj zemlji postoji. U Estoniji već 15 godina glasaju putem računala i glasače pozivaju idiličnim promotivnim spotovima koji pokazuju kako se ležerno može glasati bilo gdje. Uvođenje takvog sustava znatno je smanjilo prijevare poput dvostrukog glasanja, a procjenjuju da su dosad na prebrojavanju glasova uštedjeli 11.000 radnih dana. Izlaznost je u početku znatno porasla, ali se tijekom godina polako vratila na staro.

Već je više europskih zemalja pokušalo s nekim vidom elektronskog glasanja. U Njemačkoj su ga isprobali 2005., ali je četiri godine kasnije proglašeno neustavnim i vratili su se papiru. I Irska je probala, pa odustala.

"Mnoge su zemlje pokušale... Međutim procijenile su da su potencijalni rizici veći od koristi. Dok se ne uspostavi određena razina sigurnosti, mislim da ne možemo govoriti o online glasovanju", rekao je ministar uprave Ivan Malenica.

Litva je zbog sigurnosnih razloga odustala od uvođenja online glasanja već iduće godine. "Nizozemska se vratila papiru zbog velikog nepovjerenja svojih građana", rekla je Lovrin.

Švicarska je dopustila online glasanje samo građanima koji glasaju izvan zemlje. Sigurnost je i dalje najveća prepreka jer u slučaju sumnje u malverzacije, pravo stanje glasova je teško utvrditi.

"Samo mogu reći da je bilo što digitalno puno sigurnije od bilo kojeg papira, koji se isto tako može lažirati, ali danas postoji i blockchain tehnologija koja eliminira taj vid manipulacije", rekao je Hendija.

Pobornici tehnologije ipak smatraju kako se ne smijemo samo bojati, već konačno krenuti naprijed i sustav isprobati na manjoj, lokalnoj razini. No, to je stvar jedne, čini se i dalje budućnosti. Imena 11 predsjedničkih kandidata kemijskom ćemo olovkom zaokruživati i ove nedjelje, a vrlo vjerojatno i one neke daleke nedjelje koja nam stiže tek za pet godina.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Najgledaniji video

Reci što misliš!