Potraga

DIVLJANJE NA CESTI

Potraga u akciji s policijom: Istražujemo što se promijenilo nakon uvođenja novih strožih kazni

Za volanom presretača nagledaju se svega. U smjeni s njima uvjerili smo se da je za mnoge vozače cesta i dalje pista

Jesu li strože kazne za prometne prekršaje donijele rezultate? Za neke kao da se baš ništa nije promijenilo, poput vozača kojeg smo snimili kako juri kroz tunel sa 180 kilometara na sat.

Ostao je mjesec dana bez vozačke, a dvije trećine kazne od 5000 kuna platio je sa smiješkom i još policajcima pokušao ostaviti napojnicu, da popiju piće… Za volanom presretača Ivica i Igor se nagledaju svega. U smjeni s njima i mi smo se uvjerili da je za mnoge cesta i dalje pista.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Bili smo i u ophodnji s njihovim kolegama iz karlovačke policije koji rade u gradu. U samo nekoliko sati ulovili su prekršitelje koji voze prebrzo, umjesto u sjedalici – djecu voze u krilu, imaju potpuno istrošene ili ljetne gume, ne vežu pojas... Neopreznih i neodgovornih će očito uvijek biti, ali u MUP-u su zadovoljni. Otkako su postrožili zakon – znatno je smanjen broj poginulih, ozlijeđenih, ali i ukupan broj nesreća.

„Kad počnemo voziti iznad 200, to je već ozbiljna brzina. Nema pogleda uokolo, moramo se koncentrirati na vožnju“, rekao je Ivica Skukan iz PU karlovačke.

No za razliku od vozača ispred njih, oni imaju dozvolu za ovako brzu vožnju. Čekali su na odmorištu kada je automobil projurio pokraj njih i – odlučili su ga slijediti.

„Oni koji brže prođu na odmorištu jednostavno uspore kad vide da im se netko približava. Pretpostave da se radi o nama. Smanje i onda nema ništa“, rekao je Skukan.

Mnogi odmah plate kaznu 

Sada ga na zavojitoj dionici od Male Kapele prema Karlovcu moraju sustići. Pa ubrzavaju i oni. Dopuštena brzina je 100 km na sat. Oba automobila voze gotovo dvostruko brže.

„Da smo na ravnom dijelu, već bismo ga mogli snimiti, ali ovako ne možemo ništa. 178 kroz tunel u kojem je ograničenje 100“, rekao je Skukan.

Vozač je ipak snimljen. I zaustavljen. No nije ovaj vozač jedini koji je prekoračio brzinu za više od 50 kilometara na sat na otvorenoj cesti. Od početka godine takvih je bilo 2415! Ipak, nešto ih je manje nego lani. Presretač radi bez obzira na doba dana. Svaki dan. I posla uvijek ima. Ako vozač plati odmah, kazna iznosi dvije trećine iznosa.

Mnogi vozači plaćaju odmah na mjestu, no ipak malo negoduju zbog iznosa kazne koja je od primjene novog zakona o sigurnosti prometa na cestama udvostručena za ovaj prekršaj. 

„Vozimo se 150, mi sporije ne znamo. Jer nećemo stići danas na tri sastanka ako budemo vozili 100 km/h. Pa  tko vozi 100? Ako se ne možemo voziti po autocesti 150, ne znam gdje ćemo se voziti? Ne vozimo se više u stojadinima i golfovima pa da se ne možemo voziti, ovo je stvarno neprimjereno. Nije 150 neka brzina“, kaže vozač Vlado.

Kaznu plaća odmah.

„Neću se žaliti, gdje bih stigao da se žalim? Pa ja to plaćam svaki tjedan“, rekao je Vlado.

Platit će i 150 kuna jer nije ponio vozačku. No ipak - na kraju volan predaje kolegi. Nastavljaju dalje.

Baš kao i vozači presretača.

No, tek što je pohvaljen  - vozač se zaboravio prestrojiti i tako još nekoliko kilometara. Nije prekoračio brzinu, ali vožnja po preticajnom traku stajala ga je zaustavljanja. Policajci kažu, još jedan od čestih prekršaja na autocesti.

„Pogotovo kad je ljetna sezona. Tad ima više vozila i onda se stvaraju kolone. Vi ga ne smijete preteći, a nekad vozi i sporije nego u desnoj i onda se stvaraju kolone. Ljudi postaju nervozni i dolazi do prometnih nesreća“, rekao je Skukan.

Glavni prekršaj koji dovodi do nesreće - brzina

Jesu li nove, drastične kazne uvedene novim zakonom pomogle u discipliniranju vozača? U MUP-u tvrde: "Za davanje analiza još je rano. Prošla su samočetiri mjeseca."    

„Određen broj vozača shvatio je našu poruku. Jer mi cijelo vrijeme govorimo da on nije namijenjen punjenu proračuna nego za recidiviste i teške prekršaje - takve treba maknuti s ceste. Međutim, podatak da u ova 4 mjeseca imamo 3500 teških prekršaja i dalje zabrinjava – govori da moramo biti uporni s kažnjavanjem“, rekao je voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija.

Glavni prekršaj koji dovodi do nesreće, stalno naglašavaju, jest brzina. 50 posto svih nesreća u kojima netko pogine dogodi se - zbog brzine. A onda i alkohola koji tu brzinu potencira. Pijanih, koji su imali više  od 1,5 promila alkohola u krvi  ipak je manje nego lani. Za volan se u takvom stanju usudilo sjesti 5800 vozača. Lani čak 7000.  Jednog takvog rekordera zaustavio je ovaj karlovački policajac.

„Vožnja pod zabranom, alkohol, nevezanje pojasa, vožnja bez svjetala i razgovor na mobitel. To je sve jedan čovjek uspio napraviti u samo jednom postupanju. U konačnici je kazna bila oko 30.000 kuna“, rekao je Gabrijel Medved iz PU karlovačke.

Kako je reagirao?

„Nije mogao reagirati. Bio je toliko pijan. Napuhao je 2,5 promila. Već je to napravio i prije. Tako da je dobio i 60 dana zatvora“, rekao je Medved.

U protekla četiri mjeseca za one koji sustavno krše prometna pravila policija je u čak 900 slučajeva od sudova tražila da ih zatvore. Za 252 takve kazne su i  potvrđene. Neki postupci se još vode. Maksimalna izrečena kazna od primjene novog zakona je 120 dana zatvora. A novčana - 30.500 kuna. Zakon dopušta da se vozaču treći put, nakon dva pravomoćna postupka, oduzme i automobil. No, to se još nije dogodilo.

„Možete to usporediti s oružjem. Vi da biste dobili oružje morate imati određeni obrazac ponašanja. Policija vam to ispita i tek nakon toga donosi odluku. Vi ovdje nemate ništa, ako imate psiho-test, to je samo da li možete prepoznati određenu situaciju, ali psihu vam nitko ne ispituje – onda je tu ta kultura koju ste stekli kroz obitelj i odgojno-obrazovnu ustanovu“, rekao je Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

Prometna kultura nam je, tvrdi ovaj stručnjak, na vrlo niskoj razini. Po broju poginulih smo u vrhu europske ljestvice. Imamo gotovo osmero poginulih na 100.000 stanovnika. Za usporedbu, u Velikoj Britaniji gine ih manje od troje. 

Kako su to postigli?

„Radom i s djecom i sa svim rizičnim kategorijama, tijekom godina rada i preventivnih i represivnih aktivnosti. Teško možemo očekivati da policija dovede stanje prometa na potrebnu razinu. Trebaju se uključiti i svi ostali. Naš cilj je uvođenje prometnog odgoja u škole i vrtiće i tada u konačnici dobivamo bolje vozače nego u ovom trenutku“, rekao je Mataija.

No, prometnom odgoju u školama nismo ni blizu. Samo od primjene strožeg zakona, za volan je sjelo 1176 ljudi bez položenog vozačkog ispita i 546 vozača kojima je vozačka oduzeta zbog najtežih prekršaja.

Dugo godina Gabrijel radi ovaj posao. Barem jednom na dan, kaže, zaustavi vozača koji je već kažnjavan zbog najtežih prekršaja koje iznova ponavlja: razgovor na mobitel, nevezanje pojasa i svi izgovori koji to prate – dio su Gabrijelove svakodnevice.

„Puno vozača se ne drži propisa. 'Nisam stigao. Evo idem samo do trgovine.' A on vozi djecu bez sjedalice.  'A što će mu biti? Ne može se ništa dogoditi?' A  može se“, kaže Medved.

Zvonku je sada žao što se nije vezao kada je sjeo u automobil. Kaže, ne vozi se često jer je nezaposlen. Zbog malo nepažnje sada je ostao bez 1000 kuna, 500 ako plati odmah ili u roku tri dana. Kaže da mu se ovakva pogreška više neće ponoviti.

Vozači često mole za oprost. Za blaže prekršaje postoji opomena, ali pravilo je da je  mogu dobiti samo jednom na godinu. Drugi put – više ne. 

„Gledam po sebi. Onda, s druge strane, ne mogu se dovesti u tu situaciju jer moramo biti savjesni u prometu. Promet nije igra, to je ozbiljna stvar“, rekao je Medved.  

Statistika novom zakonu zasad ide naruku

Potvrđuje to i ovaj profesor s Prometnog fakulteta koji je nekad radio u policiji.

„Svi vozači kada čuju o prometnoj nesreći npr. ulijetanje u kafić – to dožive kao tragediju, ali se s tim ne poistovjećuju. To je tragedija, ali 'neće se meni dogoditi'. Promet je vrlo stohastičan, stalno se mijenja i u svakom trenutku ne morate vi biti krivac – nego vam netko drugi može ugroziti život. Zato treba paziti na vlastito ponašanje i moći predvidjeti situacije u prometu“, rekao je Horvat.

Prometni se propisi, kaže, kao i gradivo u školi, lako zaboravljaju.

„Godine 1999. kada je bila zakonska odredba vezana uz ponovno pisanje ispita ako ste imali 7 kaznenih bodova, 25.000 vozača izgubilo je dozvolu i tu se pokazala sva istinitost tvrdnje o cjeloživotnom obrazovanju“, rekao je Horvat.

Rezultati su, tvrdi, bili poražavajući jer se na prometnoj kulturi ne radi dovoljno. 2010.  imali smo 426 poginulih, ove godine u MUP-u se nadaju da će ih biti manje od 300.

„Time nismo zadovoljni, no prometna je kultura nešto na čemu se treba sustavno raditi. Cilj nacionalnog programa je do 2020. smanjiti broj poginulih na 213“, rekao je Mataija.

Statistika im za sada ide na ruku. Otkako je novi zakon u primjeni, dogodilo se 8 posto manje nesreća nego u istom razdoblju lani. Od početka godine poginulo je 38 ljudi manje. Do prosinca 2018. 298, ove godine 260. No, sve je to još daleko od cilja – podizanja prometne kulture i svijesti vozača.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Najgledaniji video

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!