Ostani doma
Potraga

DOSTA IM JE

Pobuna vozača električnih automobila! Blokirali benzinsku: 'Pokazat ćemo koliko je to glupo'

Odlučili su protestno parkirati na benzinskoj postaji na frekventnoj lokaciji ne bi li privukli što više pažnje

Dugo su trpjeli, pa rekli dosta! Sjeli u svoje električne automobile i potpuno blokirali jednu benzinsku postaju u centru Zagreba. Jer tvrde da upravo to njima rade svi ostali. Naime mnoge od 300tinjak punionica u Hrvatskoj su često blokirane jer se nekima valjda čini praktično tamo parkirati svoje benzince i dizelaša.

Na električnim punionicama fotografirali su čak i policajce. No ovakvo ponašanje nekulturnih vozača zapravo ni ne čudi jer ovdje uopće ne postoji regulacija pa onda naravno nema ni kazni. Ali nije to jedini problem kad je u pitanju elektrifikacija voznog parka o kojoj ovisi i cilj da se do 2050. u Europi postigne nulta stopa emisije stakleničkih plinova. Električnih automobila je premalo, infrastruktura se tek razvija a subvencije se razgrabe za tri minute.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Jedna od smiješnih situacija je da čovjek iskorištava neznanje o električnim automobilima i stavlja cijev na svojoj golf jedinici pokušavajući pokazati nekakvu poruku da zapravo se on kao puni", rekao je vlasnik električnog automobila, Siniša Majdančić.

"Ljudi su dosta kreativni kod nas. Imate spomenut taj problem parkiranja na punionici da bi se izbjeglo par kuna parkinga, ljudi često iskorištavaju, tako imate i gdje recimo, ljudi su jako lijeni, vidite da se na invalidna mjesta, na mjesta za invalide parkira, svi bi ušli u dućan autom ako treba, tako da recimo neki dućani imaju punionice odmah do ulaza, i sad makar ima mjesta iza ne znam koliko, svi će si stat na to mjesto i zauzet će mjesto, to nije mjesto, ljudi ne percipiraju, to nije parkirno mjesto, to je punionica, to je kao da ste došli na benzinsku, stali se i otišli", rekao je još jedan vlasnik električnog automobila, Silvio Starčić.

Stoga su upravo to odlučili učiniti vlasnici električnih vozila. Stati na benzinsku postaju i blokirati ulaz ostalima.

"Tako da ćemo krenuti u jednu protestnu akciju, osveta električnog vozila ili - revenge of the electric car - blokirat ćemo benzinsku da pokažemo koliko je glupo, da ljudi vide na svom primjeru, jer većina 99 posto ljudi još uvijek vozi na fosilna goriva da vide koliko je glupo kad negdje žurite ili nešto obavljate, a ne možete napuniti energiju koja će vam omogućiti daljnje kretanje, tj. slobodu kretanja, e, to se nama stalno događa, svaki dan", rekao je vlasnik električnog automobila, Igor Kolovrat.

Odlučili su protestno parkirati na benzinskoj postaji na frekventnoj lokaciji ne bi li privukli što više pažnje sudionika u prometu. Njih 15-ak zauzelo je sav prostor na benzinskoj i tako ostalima onemogućilo da toče benzin.

"Koliko god apsurdno i trivijalno izgleda blokirati jednu benzinsku, to je ono što se nama doslovno svakodnevno, pogotovo na duljim putovanjima događa i veliki nam je problem. Nije to samo odlazak na more, to je bilo koja vožnja po Zagrebu i okolici", rekao je vlasnik električnog automobila, Josip.

Koliko su bespomoćni u takvoj situaciji Josip nam ilustrira na svom mobitelu.

"Imate aplikaciju mup.hr, imam nekoliko desetaka prijava, znači najzanimljivija je ova gdje imate vozilo policije za očevid, koje se ni manje ni više stalo na mjesto za punjenje električnih vozila. Riječ je konkretno o parkiralištu trgovačkog lanca Super Konzum, Radnička, i zamolite gospodu da se maknu, oni kažu da budu, samo imaju neku situaciju, konkretno očevid i svima je to samo nešto", rekao je Josip.

Odgovor na prijavu MUP-u Josip, kaže nikada nije dobio. Do zaključenja priloga na naš upit o sankcioniranju vozila parkiranih na mjestu punionica za električna vozila, iz MUP-a ni nama nije stigao odgovor. Problem leži upravo u tome, uvjeravaju nas vozači, što nema zakona niti pravilnika koji uređuje parkiranje električnih vozila, pa policija zapravo, nema na temelju čega djelovati.

"Imali smo situaciju, dok nismo razgovarali s vlasnikom, čak električnog automobila koji recimo na "kralju Tomislavu" živi u blizini, on iskorištava tako da u devet navečer parkira svoj električni automobil i nema ga do jutra sljedećeg dana, ne plaća parking i blokira punjenje", rekao je Majdančić.

Na glasu kao skupa, u Hrvatskoj je električnih vozila zaista malo. Ukupno je registrirano tek 2177, od čega je samo 712 osobnih automobila, ostalo su 1328 motocikla i mopeda, 132 teretna automobila, 3 autobusa i 2 traktora. Vlasnici električnih vozila s kojima smo razgovarali uvjeravaju nas da dugoročno gledano električno vozilo nije luksuz nego upravo suprotno.

"Ušteda vam je ogromna, konkretno, evo na prijašnjem autu, Renaultu, od 10 tisuća eura je bio auto, cijeli iznos tog auta sam uštedio na gorivu sa 50 tisuća prijeđenih kilometara. Znači, kroz 50 tisuća kilometara u dvije godine je taj auto otplaćen u potpunosti", rekao je Starčić.

Po završetku svog prosvjeda, vozači nas vode na lokaciju za punjenje električnih vozila da nam pokažu svoje muke s punjenjem pogonskog goriva, dakle, struje, na licu mjesta. Stanje svijesti o benefitima električnog prijevoza na niskim razinama je, slažemo se, iz objektivnih razloga.

"Naš narod, nama je, nažalost, toliko nam je opljačkana država da je sve skupo kod nas. Našem čovjeku je skupo kupiti i hamburger, a kamoli ne auto, bilo kakav, tako da što se tiče električnog auta, oni su u startu skuplji od fosilnih, no međutim, nakon nekog vremena vi shvatite da vam je to jedan iznos novca koji vi znatno štedite, na gorivu, na rezervnim dijelovima, na svemu ostalom, i činjenica je da su znatno pale cijene Tesli, kao i drugih električnih auta, jer kako pada cijena tehnologije, baterija i svega ostalog i kako se priča omasovljuje, to postaje sve dostupnije širem broju ljudi", rekao je Kolovrat.

Prema podacima američkog poslovnog dvotjednika Forbes, ove godine više od 60 posto ukupno prodanih automobila u Norveškoj su upravo na električni pogon, a za pet godina u toj zemlji automobili na fosilna goriva prestati će se prodavati. Profesor energetike sa zagrebačkog sveučilišta tumači nam kako se njihov standard ne može zanemariti, no prije svega se radi o razini ekološke svijesti.

"Izgovori su da nismo mi još spremni za to, međutim čini mi se da ne postoji interes da se potiču generalno zelene tehnologije u Hrvatskoj, one idu polako, ali sa velikim otporima, jer je čini mi se još jedna politika koja je orijentirana prema fosilnim izvorima. S druge strane Hrvatska je članica EU i do 2050., moramo u potpunosti dekarbonizirati kompletno energetiku, uključivo transport, što znači, obzirom da auti traju do 20-ak godina da do 2030., moramo prestati s prodajom automobila na motor s unutarnjim izgaranjem da bi izbjegli da građani imaju troškove ulaganja u aute koji se neće moći potrošiti vožnjom", rekao je Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Iz Ministarstva zaštite okoliša tvrde nam da rade na tome. U sljedećih 10 godina planira se nekoliko mjera koje trebaju pokrivati i nabavku električnih prijevoznih sredstava i razvoj infrastrukture za alternativna goriva. Veselimo se tome, jer podaci Centra za vozila kažu da u Hrvatskoj godišnje zahvaljujući prometovanju automobila na fosilna goriva emitiramo oko 3, 7 milijuna tona ugljičnog dioksida. I to nije sve, ali ostale stakleničke plinove, dušikove okside i štetne čestice iz auspuha kojima trujemo i sebe i prirodu, ovdje sada nećemo nabrajati.

"Hrvatska jako zaostaje u tome, na neki način je izgovor da smo mi malo siromašniji od Norveške što stoji, ali s druge strane što se infrastrukture tiče tu nismo tako loši, punjača u Hrvatskoj ima dosta zbog potrebe turističke sezone. Mi moramo računati, da će turisti, da su već počeli dolaziti u Hrvatsku s električnim automobilima", rekao je Duić.

Iz HEP-a, kažu, do kraja godine broj njihovih punionica koje su sami postavili narast će na ukupno 117, no, napominju, postoji i velik broj privatnih operatera koji posluju prema svom poslovnom modelu. Među njima je i jedan od naših sugovornika, Igor Kolovrat…

"Vi da biste se priključili na HEP-ovu mrežu vi plaćate dvije tisuće kuna po kilovatu, što znači ako želite postaviti jednu punionicu od sto kilovata vaši iznosi su za tu instalaciju milijunski, vi morate platiti HEP-u duplo više nego što košta sama punionica", rekao je Kolovrat.

Kolovrat je vrlo kritičan prema načinu na koji HEP uvodi elektromobilnost u Hrvatsku.

"Mi smo postavili ne nekoliko, nego sam postavio prve punionice u državi i inicirao sam preko 70 posto, svih punionica u državi, što znači da smo aktivno s gradovima, s lokalnim zajednicama, ajviše u Istri, s hotelima,  s Teslom, s kim god smo mogli da bi se postavilo što više punionica", rekao je Kolovrat.

Punjenje na punionicama po Hrvatskoj za sada je sasvim besplatno. Struju plaća vlasnik punionice. Kolovrat nam kaže, tako je u eksperimentalnoj fazi u svakoj zemlji. Radi sa stranim partnerima kojima je cilj prikupljanje informacija o stanju na tržištu. Iz HEP-a nam kažu, punjenje neće još dugo biti besplatno.

"Zbog razvojne faze projekta, HEP još uvijek ne naplaćuje korištenje punionica za električna vozila, no trenutno se provode testiranja svih mogućnosti usluge krajnjem korisniku pa tako i samih modela naplate koji će u idućim mjesecima rezultirati komercijalizacijom usluge", izjavili su iz HEP-a.

I s naplatom, cijena punjenja električnog vozila biti će daleko niža nego što je to slučaj s fosilnim gorivima. Ono što je skupo, zasad jest zbrinjavanje baterije iz vozila nakon isteka trajanja. No, to je tek jedna od dimenzija tehnološkog napretka u kojem kaskamo, kaže nam profesor energetike, jer Hrvatska obiluje obnovljivim izvorima energije, i što više čekamo, to više gubimo, tvrdi.

"Hrvatska je idealna za prijelaz na električna vozila, što se toga tiče, što se tiče baterija problem recikliranja zasigurno postoji, međutim tu treba uzeti u obzir da je baterija vrlo vrijedan materijal koji se isplati reciklirati, mi danas imamo već u svijetu nekoliko tvornica za recikliranje baterija, međutim baterije koje danas recikliramo su male, iz mobitela, nitko nema problema s mobitelima, ali auto baterije koje će biti velike će se jako isplatiti reciklirati, litij, nikal, kobalt, to su materijali koji će napraviti recikliranje vrlo ekološkim", rekao je Duić. 

Država će nam u modernizaciji pomoći samo ako se uspijemo javiti na javni natječaj Fonda za zaštitu okoliša. Jednom godišnje za kupnju električnog vozila u Hrvatskoj možete ostvariti subvenciju.

"U travnju smo objavili javni poziv za sufinanciranje i nabavku električnih vozila, bicikala, itd., dajemo ovisno o kategoriji vozila od 5 do 80 tisuća kuna", rekao je Mario Mihetec iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Fond provodi dva takva natječaja godišnje, jedan za pravne i jedan za fizičke osobe. Cilj je, kaže, da se modernizira područje transporta kroz elektromobilnost. Ipak, ciljevi su ograničeni novcem, kažu iz Fonda.

"Bila je velika zainteresiranost građana za takve pozive, kao što smo vidjeli čak i sredstva od nekih 17 milijuna kuna koja su bila predviđena za građane ove godine su nestale u roku tri minute", rekao je Mihetec.

"Subvencije u Europi se kreću od oko deset tisuća eura po kupnji električnog vozila, međutim kod nas ta subvencija traje pola sata koliko je otvoren natječaj, znači Hrvatska ne želi ustvari poticati elektromobilnost", rekao je Duić.

Tome u prilog govori i neusklađenost propisa. Primjerice, osiguravajuće kuće u svojim katalozima nemaju kategoriju električnog vozila, a probleme s parkingom s početka priče vozači su prisiljeni rješavati međusobno.

"Infrastruktura još uvijek je problem, ali na tome se radi, Fond je i ove godine objavio poziv za izgradnju elektropunionica za vozila, gdje smo osigurali 5,8 milijuna kuna i do današnjeg dana imamo 60 i nešto prijava. No, na području punionica dosta je radio i Hrvatski telekom i HEP", rekao je Mihetec.

Borba fosilaca i električnih vozila  u punom je zamahu. Ministarstvo zaštite okoliša tvrdi kako Hrvatska u ovome trenutku ubrzano razvija infrastrukturu, te da ukupno postoji 300 punionica, čime je kažu, cilj njihovog Nacionalnog okvira politike - dostignut.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!