Potraga

VIDLJIVA NERAVNOTEŽA

Hrvatice na sve moćnijim položajima u Europi, ali u Hrvatskoj su ignorirane: Potraga otkriva zašto!

U Hrvatskoj žene ne vode nijednu županiju, a vode tek svaki deseti grad

U povijesti će 10. prosinca ostati zabilježen među ostalim i kao veliki dan za prava žena. Svijet je tada dobio najmlađu šeficu države, a Finska premijerku Sannu Marin.

Da stvar bude bolja, uz nju vladajuću koaliciju vode još četiri žene i to sve osim jedne - mlađe od 35 godina. Hrvatska se također može pohvaliti ženama na jakim funkcijama: Marija Pejčinović Burić na čelu Vijeća Europe, Dubravka Šuica potpredsjednica je Europske komisije.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Prije njih Ivana Maletić postala je sutkinja Europskoga revizorskog suda. I dok Hrvatice u Europi drže najmoćnije funkcije, u Saboru i Vladi žene su i dalje u manjini - ni s 20 posto zastupljenosti. Još je gore u gradovima i općinama. A i ono malo žena koje se probiju u svijet politike - od kolega često trpe seksističke uvrede. Gdje su žene u hrvatskoj politici i koje su najveće zapreke ravnopravnosti?

"Sve u svemu, mislim da žene u politici jesu u težem položaju", rekla je Blaženka Divjak (NEZ), ministrica znanosti i obrazovanja.

"Uvijek sam se zauzimala da muškarci i žene budu jednaki i ta ravnopravnost spolova je za mene neupitna", rekla je Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju.

Razgovarali smo s političarkama na svim razinama vlasti.

"Došlo do pozitivnih trendova, ali još su spori", rekla je Ivana Maletić (EPP/HDZ), članica Europskoga revizorskog suda. Lijevima i desnima. 

"Ako su 51 posto društva žene, nelogično je da one čine samo 20 posto u Saboru", rekla je Sabina Glasovac (SDP), saborska zastupnica.

I iako imaju drukčije stavove – sve se slažu da problem postoji. 

"Nisam se žalila na činjenicu što sam žena, što nemam nikakvu potporu", rekla je bivša premijerka Jadranka Kosor.

"Nažalost mislim da se još uvijek smatra da je politika jedan muški posao", rekla je Jasenka Auguštan Pentek (SDP), gradonačelnica Zlatara.

No krenimo redom. Ove godine neke su političarke okrhnule stakleni strop. I dobile smo žene na vodećim pozicijama u Europi. Uz Mariju Pejčinović Burić, kao glavnu tajnicu Vijeća Europe, tu je i Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju. 

"Nije uvijek bilo jednostavno, međutim ne bih rekla da je razlog teškom putu to što sam žena. Dapače, izrasla sam u sredini koja je vrlo otvorena, a to je Dubrovnik, i nije bilo tih problema oko muško-ženskih relacija", rekla je Šuica.

Ipak, shvaća da postoji manji broj žena u politici. 

"Šteta je što na listama za Sabor nema više žena i ja se zauzimam za to da se konačno poštuju kvote, jer ako ne može drukčije, onda smatram da su kvote rješenje. Europski parlament je imao 37 posto u prošlom sazivu, sada ima 40 posto, mislim da idemo u pravom smjeru", rekla je Šuica.

S tim se slaže i Ivana Maletić, još jedna političarka na visokoj funkciji u Europi, na Revizorskom sudu EU-a.  Iz Bruxellesa nam se javila videopozivom.

"Od 28 članova, sedam je žena. Dakle nekih 25 posto, što je jako malo. I inače, sve institucije Europske unije rade na tome da se to promijeni, znači da se poveća broj žena", rekla je Maletić.

Jer problem je to koji se vidi svuda, a ne samo u politici.

"Što zbog različitih predrasuda i stereotipa, žene su manje zastupljene na rukovodećim pozicijama, onda manje i u politici, manje općenito u procesima donošenja odluka, postavljanja strategija i rukovođenja", rekla je Maletić.

Stanje u Europi možda se čini bolje, no kod nas nije tako. U izvršnoj vlasti trenutačno imamo četiri ministrice. Dosad nismo imali nijednu ministricu unutarnjih poslova, tek jednu obrane i jednu financija. 

"Pa čak i ovo ministarstvo, od vremena kada je obrazovanje i znanost jedno ministarstvo, ja sam prva ministrica, to jedno ministarstvo koje nisu tipično muška, nije bilo ministrice. To je rezultat toga što i u stranačkim hijerarhijama imate manje žena pa se one i manje pojavljuju u ovakvim pozicijama. Ali i staklenog stropa koji mi  možemo vidjeti i u drugim područjima, ne samo u politici", rekla je Divjak.

Kada govorimo o parlamentu - na zadnjim izborima u Sabor je ušlo samo 19 žena, niti 13 posto. Danas tamo sjedi 29 žena. Po brojnosti zastupnica najviše žena u Saboru bilo je - prije 20 godina!

"Čisto sumnjam da je razlog tomu nagli pad zainteresiranosti žena da se kandidiraju i aktivno sudjeluju u odlučivanju, mislim da je tu više razlog u nekim vanjskim okolnostima koji ne leži u njima, nego u strankama koje im na žalost nisu davale povjerenje, što je zapravo žalosno", rekla je Glasovac.

Spustimo li se na lokalnu razinu - dolazimo do pravog muškog kluba. Od 127 gradova - samo njih 13 vode žene. Jedna od njih je gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan Pentek.

"Mislim da je bila dobra pozicija što sam prvo išla kao zamjenica gradonačelnika i da sam te 4 godine, zahvaljujući tadašnjem gradonačelniku koji mi je dao stvarno slobodne ruke da radim na projektima koje smatram da su dobri za razvoj moga grada i da su onda građani osjetili i vidjeli da žena može upravljati kvalitetno gradom", rekla je Auguštan Pentek.

Nema niti jedne jedine županice, a na 391 načelnika - tu je samo 37 načelnica općina.

"Mislim da mi moramo pozitivnim primjerima, promocijom dobrih stvari koje radimo poticati žene da se uključe", rekla je Auguštan Pentek.

No, zašto je to tako? 

"Razlozi su tu jednim dijelom oni koji se tiču stranaka i načina na koje oni djeluju. A drugi su oni koji se tiču širega društvenog konteksta. U tom širem kontekstu mi znamo da žene, kada ulaze u javnu sferu, one se susreću sa seksizmom, s različitim omalovažavanjima i da čestu čuju poruke da to nije baš za njih, da bi se trebale usredotočiti na obitelj", rekla je Paula Zore, aktivistica za prava žena.

Aktivistica za prava žena, Paula Zore objašnjava kako je velika zapreka ženskoj ravnopravnosti prevelika opterećenost. 

"Znamo da su žene u Hrvatskoj jako dvostruko opterećene, da one obavljaju 90 posto kućanskih poslova, onda su još opterećene na poslu i onda da je zapravo vrlo teško njima u takvoj situaciji da odvoje vrijeme i energiju za bavljenje nekom politikom", rekla je Zore.

A jednom kada i žene dobiju priliku na visokim funkcijama - tamo su izložene seksističkim komentarima

"Držite se pristojnosti kao što se držite plesa oko štange", rekao je  Vladimir Šeks (HDZ), bivši saborski zastupnik.

"Evo, htjeli ste da se čuje više glasova žena. Sada smo ih čuli dvije u isto vrijeme, pa vidite kako to izgleda", rekao je Josip Friščić (HSS), bivši saborski zastupnik.

Žena nije stvorena za mudraca nego za madraca (Ante Kovačević Vesni Pusić)... Izborite se pa će zaboraviti da ste žene (Zoran Milanović)... Ne zamarajte svoju glavicu ekonomskim temama (Čačić, Mirela Holy). Klub seksista nije usamljen, niti malobrojan. 

"Iz osobnog iskustva, ja se sjećam kad je svojedobno jedan župan rekao za mene: 'Evo nje, ona je tu neka manekenka!'", rekla je Divjak.

"Pritom je to bilo u negativnom kontekstu. Ili jedan gradonačelnik koji je za mene kazao da sam ja gospođa ministarka", rekla je Divjak.

"Gospođa ministrica, pardon ministarka, ona jadna ništa ne razumije", rekao je Milan Bandić (BM365), gradonačelnik Zagreba.

U posrednome smislu, to neće doživjeti ako se govori o muškarcima. Divjak: "To je rezultat toga što općenito u Hrvatskoj mi živimo pomalo u društvu koje je više patrijarhalno nego suvremeno društvo", rekla je Divjak.

"Takve stvari bi trebalo kažnjavati, znači te osobe s takvim istupima nemaju što raditi u nekakvom političkom I javnom prostoru ni biti nekakvi moralni vođe, putokaz ili što već. Tu treba biti podosta strog ako želimo neke rezultate i konkretnije promjene u kraćem vremenu", rekla je Maletić.

Nije se pretjerano reagiralo ni na brutalno vrijeđanje tadašnje premijerke Jadranke Kosor. 

"Pernar je mene vrijeđao isključivo kao ženu, ne kao premijerku, nego kao ženu. Zapravo me posredno nazivao prostitutkom i sve što ide uz to.  Međutim, nitko od mojih kolega i svih 'junaka velikih' nije našao shodno reagirati na to", rekla je Kosor.

A često se, kada se izvještava o političarkama, naglasak stavlja i na  njihov izgled. 

"Osjećam se jako loše u tim situacijama jer želim da ljudi prepoznaju ono što radim, a nikako da komentiraju moj izgled, moju odjeću", rekla je Auguštan Pentek.

"To onda ima utjecaja na način kako primjerice djevojčice sebe doživljavaju ili kako žena u obitelji prihvaća neke obveze ili se bori ili ne bori za svoja prava. Znači to ima puno dalekosežnije posljedice nego nam se na prvi pogled čini jer nekad je to zabavno, kada se nešto tako kaže", rekla je Divjak.

Seksizam se ne vidi samo u vrijeđanju već i u načinu na koji se doživljavaju žene. 

"Pa često se mogu vidjeti ti komentari, da žena kada malo žešće reagira, onda je ili svađalica ili je histerična", rekla je Glasovac.

"Dok za muškarca će se reći da je borben, da je ustrajan, da je uporan u ostvarivanju svojih ciljeva.  Ali se od žena očekuje da budu mirne, tihe, povučene, da se ne zamjeraju, da ne ulaze u verbalne sukobe... Zašto se njima to ne prašta, a muškarcima  prašta, to je isto jedno pitanje na koje mi moramo naći odgovor", rekla je Glasovac.

"Ako stremite tome da ostvarite ciljeve koje ste jasno kazali, deklarirali, onda kada to rade muškarci, onda kažu za muškarce da su ambiciozni, ustrajni, a kada radimo to mi žene, onda kažu da smo tvrdoglave, nekad 'nesuradljive' i tako. Ili recimo za muškarce kažu da su lideri, a za žene posprdno da su 'alfa-žene'", rekla je Divjak.

A još je veći problem kada ta, alfa-žena, uza sebe - nema muškarca.

"Dakle ja sam uza sve ostalo bila razvedena žena, na tako visokoj funkciji i iz ovog iskustva danas sam sasvim sigurna: da sam bila u braku, da sam imala supruga ili nekog poznatog partnera, da bih vjerojatno i taj jedan odium pa i jednog dijela javnosti, ali i stranačkih kolega bio manji", rekla je Kosor.

Važnost žena u politici nije samo u brojevima. Kako Zore ističe - one će prije u javni diskurs nametnuti teme koje se više tiču svakodnevnog života građana. 

"Koje danas vidimo da neke progresivne politike i političarke koje ih nose, nameću, a to su pitanja zaštite okoliša ili pitanja socijale, u Hrvatskoj bi to moglo biti pitanje broja vrtića, što je jako važno za sudjelovanje žena u javnom životu, ali te teme ne dobivaju prostor", rekla je Zore.

"Žene trebaju biti svoje. Ako su one mirne, tihe, povučene, neka budu takve i u izričaju"

Koliko su muškarci nenaviknuti na razgovor o temama koje se tiču, recimo ženskog zdravlja, najbolje pokazuju reakcije na govor zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić o kiretaži.

"To je isto tako bio trenutak koji je jako dobro pokazao kako bi bilo kada bi žene u politici govorile o onim stvarima koje su itekako važne i koje bi trebale dobiti itekako više prostora, a kojih nema. To pokazuje da smo jedno tradicionalno, mizogino društvo, to je naprosto još jedan dokaz i to je duga i teška bitka koja nam predstoji, neće to biti lako. Jer je potrebno promijeniti zapravo sustav vrijednosti", rekla je Zore.

 A uz to otvoriti više vrtića, poštovati Zakon o ravnopravnosti spolova, ali i preispitati osobne stavove. 

"To treba puno šire gledati, žene osnažiti od najranije dobi da sebe doživljavaju, da imaju svijest o sebi, svojim sposobnostima, potencijalima i da sebe doživljavaju kao nekoga tko te potencijale u životu treba ostvariti i tu im moramo pomoći", rekla je Divjak.

Moramo im pomoći i da u ovome muškom svijetu - ostanu žene.

"Svojom posebnošću žene najviše i pridonose na različitim mjestima i poboljšanju procesa i donošenju odluka i načina razmišljanja i pogleda na pojedine probleme. I zato bih rekla da žene moraju ostati svoje, biti hrabre i odlučne, kakve žene zapravo i jesu", rekla je Maletić.

"Žene trebaju biti svoje!, Ako su one mirne, tihe, povučene, neka budu takve i u izričaju! Ako su borbene, neka budu borbene i neka ne odustaju od toga. I neka u tom muškom svijetu, neka ne glume muškarce, to je poraz za ženu u svakom svijetu.  Ne, mi moramo ostati žene jer prednost jest to što smo žene", rekla je Glasnovac.

Žene su povijesno marginalizirane, ugnjetavane i potlačene, a ni danas, u 21. stoljeću nemamo jednaku moć, prava ni povlastice kao muškarci. Doći do tu gdje jesmo - bila je duga i teška borba, no još nije gotova.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Najgledaniji video

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!