Ostani doma
Potraga

Potraga istražuje

Je li istina da se novi uređaji brže kvare i kako proizvođači mogu programirati kvarove?

Što je sve danas drukčije nego prije nekoliko desetljeća i kako se u tom neredu snaći?

Potrošači su složni - elektronički uređaji koje kupujemo traju kraće nego prije i prečesto se kvare odmah nakon isteka jamstvenog roka. No je li baš tako? Potraga je istražila mogu li uopće proizvođači neprimijećeno softverski programirati kvar te postoji li neki još jednostavniji način da nas natjeraju da brzo kupimo novi mobitel, hladnjak ili perilicu rublja. Priča je ipak kompliciranija nego što se čini. Što je sve danas drukčije nego prije nekoliko desetljeća i kako se u tom neredu snaći?

Starije su stvari izdržljivije, dugotrajnije, kvalitetnije, jednom riječju - bolje. S druge strane, većina novoga kvari se prebrzo, što izaziva sumnju. Mišljenje je to koje dijele gotovo svi s kojima sam na tu temu razgovarao.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Nekad su stare vešmašine trajale po 20 godina, a sad vidim da ju moja mama kupuje svakih pet godina, tako da je to sve istina: da je to napravljeno prema protočnosti, da ljudi što više kupuju", rekla je Sandra iz Zagreba.

"Prije je bila godina, sad je pet, ali nakon toga možeš baciti uređaj", kaže Miljenka iz Zagreba.

"Namjerno to rade. Potrošačko smo društvo i žele da se stvari kupuju", rekao je Leon iz Zagreba.

"Perilica suđa izdržala je tri godine. Onda je otišao ventil za zaprimanje vode, i tako dalje, a ne možete ni naći više servis za nju", pripovijeda Ivan iz Zagreba.

Mehanika protiv elektronike

Mi smo našli i servis i servisera dobro upućenog u ovu temu. Vedran petnaestak godina popravlja uređaje, a zna mu se dogoditi da ima i po osam intervencija u danu. Perilice rublja zna u dušu i njemu je posve jasno zašto ne traju kao prije. Pokazao nam je jednu staru iz 1996. i jednu iz 2005. Obje kvalitetne, ali starija je mehanička, a novijom upravlja elektronika.

"Sve u svemu su O. K., za današnji pojam. A sad, ovo što ide novije, tu se malo ipak počelo štedjeti na materijalu. Nemate više inoks bubanj, a danas se stavlja plastični bubanj i samim time je on više podložniji kvarovima i ima kraći vijek", rekao je serviser elektroničkih uređaja Vedran Krček.

Iznimaka od pravila kako je cijena ta koja određuje kvalitetu iz Vedranovog je iskustva previše da bi se moglo govoriti kako je riječ samo o - iznimkama.

Stvari se na tržištu ipak pomiču u smjeru zaštite potrošača. Nove europske direktive propisuju da će sve perilice rublja i posuđa, televizori, hladnjaci, rasvjetna tijela i drugi uređaji koji na tržište stižu nakon 1. ožujka 2021. morati imati osigurane rezervne dijelove najmanje sedam godina.

Državni inspektorat lani je zaprimio gotovo tri tisuće prijava potrošača koji su se žalili na neispravnost proizvoda. Najveći dio prijava odnosio se baš na elektronske uređaje, prije svega na mobitele, perilice rublja, zatim na posuđa, tablete, računala, klima-uređaje i televizore.

Jamstva za većinu uređaja su na dvije ili na dodatnih dvije plus tri godine uz nadoplatu. S time da neki odmah nude i pet godina jamstva, što je prije petnaestak godina bilo gotovo nezamislivo. Trgovci kažu kako se ljudi, kad dođe do kvara, često olako odriču svojih uređaja.

"Većinom se tu radi o nekim potrošim materijalima koji s vremenom odu. To su ugljene četkice kod klasičnih motora, kod perilica su to gume, grijači ili tako nešto. Čim dođe do nekog kvara nakon te petogodišnje garancije ljudi misle to je to, istekla je garancija, ja ću uređaj baciti i uzeti novi. Isto tako su dobro informirani o novim tehnologijama pa bi htjeli tišu perilicu ili nešto tako, ali rijetko kad se dogodi da je uređaj nepopravljiv kad istekne tih pet godina", rekla je prodavačica bijele tehnike Danijela Mijatović.

Kvarovi taman nakon isteka jamstva?

No, događaju li se kvarovi taman nakon isteka jamstva? Mnogi su ljudi u to uvjereni, a tim se problemom bavi i europarlamentarka Biljana Borzan kojoj se potrošači često javljaju.

"Jave mi recimo za neko računalo, upale ga, a ekran se zacrni. Dolaze samouvjereno po jamstveni list misleći još uvijek je pod jamstvom jer je relativno nov aparat pa uz dio psovki poprate svoj komentar da je jamstvo isteklo - prije dva dana! Dakle, zaista se ljudi jako ljute na ovu temu i primjećuju. Nisu slijepi i nisu glupi da ne primijete da se tu baš nešto čudno događa", rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

Neka europska istraživanja pokazuju kako se najviše uređaja kvari između druge i četvrte godine rada, što se poklapa s krajem isteka garancija.

Francusko istraživanja pokazuje kako su perilice rublja programirane da traju od dvije do dvije i pol tisuće pranja. Televizori do 20.000 sati rada.

Borzan se bori da se proizvođači zakonski malo više pritisnu kako ne bi muljali s kvalitetom. I podsjeća da, dok čeka promjene europskih zakona, svaka država može donijeti zakone koji bi dodatno zaštitili kupce.

"Francuska je možda najnaprednija zemlja. Imali su crno na bijelo razlog za mijenjanje zakona, tako da su oni zakonski zabranili programirano kvarenje uređaja. Još uvode i neke novine do 2021. kada će se na uređaj staviti i oznaka popravljivosti - kad uređaj kupite koje su vaše mogućnosti da ga popravite kvalitetnije, kao i brojač rada uređaja. Recimo perilica rublja - koliko ciklusa pranja je odradila", rekla je Borzan.

Švedska, primjerice, daje porezne olakšice na popravke uređaja. Italija je donijela presude protiv Samsunga i Applea zato što su namjerno stavljali preteške nadogradnje softvera samo da bi njihovi stari uređaji bili što sporiji i da bi ljudi kupovali nove. Apple je sličnu presudu izgubio i prekjučer na američkom tlu i mora platiti oko pola milijarde dolara za nagodbe.

Kvar je moguće programirati, ali...

Može li se kvar uređaja poput perilice rublja ili klima-uređaja softverski isprogramirati, pitao sam stručnjaka sa sveučilišta Algebra Zlatana Morića. Odgovor je - može se, ali bi rizik bio golem jer mnoge tvrtke provjeravaju sigurnost uređaja, osobito onih pametnih, spojenih na internet.

"Sve te firme bi pronašle taj kod i to bi onda bilo pogubno za proizvođače da oni tako nešto naprave. Teorijski, oni mogu to isprogramirati, ali ne mogu to sakriti. Pretpostavljam da količina kvarova uopće nije vezana za taj rok trajanja, već isključivo u odnosu na komponente koje su ugrađene u samu elektroniku", rekao je voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost na Visokom učilištu Algebra Zlatan Morić.

"Proizvođači mogu utjecati na neki drugi način - to ne mora biti programirano - da se recimo nakon 780 dana uređaj, odnosno njegova jedna komponenta pokvari, već se na to može utjecati kvalitetom ugrađenih dijelova. Vi doslovno možete isprobati jedan dio, vidjeti koliko će raditi i nakon nekog vremena ugraditi malo slabiju kvalitetu i vidjeti koliko će ta kvaliteta donijeti radnih sati i koliko će uređaj funkcionirati. Na taj način se može balansirati onime što se može nazvati programirano kvarenje nakon određenog vremena", rekao je kolekcionar mobitela Krunoslav Ćosić.

Ćosić je vlasnik jedne od najvećih kolekcija mobitela na svijetu. Skupio ih je oko 1800 i prati kako se njihov dizajn mijenjao tijekom godina. Danas su uređaji jako kompleksni, a popravci uglavnom skupi i često neisplativi. Prije se lako dala kupiti nova baterija i svatko ju je mogao zamijeniti.

"Nokijin model koji je prodan u više od 150 milijuna primjeraka u svijetu. Ona je bila specifična po tome što se mogla cijela rastaviti. Doslovce se skine i rastavi. Ja sam mogao doslovce sam promijeniti ako je trebalo mikrofon, ekran, vibromotor, znači sve te stvari su bile dostupne na jedan korak. Onda su došli nedavno telefoni koji su potpuno hermetički zatvoreni. Kad bismo ga pregledali milimetar po milimetar, ne bismo našli ništa, kao da je hermetički zatvoren i ne znam uopće što bih s njime napravio", rekao je Ćosić.

Cijene uređaja se mijenjaju. Neki od mobitela prije su koštali kao novi Golf, a danas su cijene većine elektronskih uređaja pristupačnije nego ikad prije.

"Danas su uređaji energetski učinkovitiji. S manje vode operu bolje, motori su bolji, pogotovo ovi novi magnetski koje rade gotovo bešumno. Imaju veliku snagu, a relativno malo troše. To je velik napredak od nekad. Nije sve tako crno kao što se priča", rekao je serviser Krček.

Ono što je sigurno crno jest da zbog masovne kupnje i bacanja nikad dostupnijih uređaja proizvodimo nezamislivo mnogo elektroničkog otpada i sve su inicijative usmjerene prema tome da se uređaji moraju više popravljati, a manje bacati.

No, kupce više od ekologije zanima varaju li ih možda proizvođači. Unatoč silnoj buci, nikoga se ne može i ne smije optuživati samo na temelju subjektivnih procjena potrošača. Zato Europska unija provodi veliko istraživanje proizvoda koji se sumnjivo brzo kvare. Za pune rezultate moramo se strpjeti do 2024. Tek tada bismo mogli imati dokaze crno na bijelo u slučaju da proizvođači namjerno kvare uređaje samo da ne traju kao nekad, ne toliko davno.

Reci što misliš!