Ostani doma
Potraga

POTRAGA SA ZMIJOLOVCIMA

Priče koje lede krv u žilama! 'Otvorila sam pećnicu, a ona je bila smotana kao burek...'

RTL-ova Potraga donosi priču o dvojcu koji cijeli život lovi otrovnice

Riđovka je najotrovnija zmija Europe. Naša riđovka. Zato što se bosanska ljutica križala s posavskom ljuticom. Ako vam se, kojom nezgodnom prigodi u kući ili dvorištu zatekne zmija - njih želite u blizini. Darko i Vlado su zmijolovci.  

"Od Rijeke, Istre, Makarske, Bjelovar, Čakovec, Osijek, Županja, da ne nabrajam da ne izostavim mjesta, Karlovac. Od poskoka, bjelice, riđovke, bjelouške, ribarice, svukulje, drvolaš", rekao je zmijolovac Darko Karamazan.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Jednom kada ih ulove - zmije vraćaju u prirodno stanište. "Dolazimo na teren, vršimo potragu, pretragu, hvatanje zmije i izmještanje u prirodu, većinom to bude šuma u državnom vlasništvu", rekao je Vlado Lađarević.

"Pa ja sam naučio da ih poštujem, nisam grub prema njima, kada ih moramo uloviti, kao kada netko uzgoji svoje pile ili prase. Tako sam i ja prema tim zmijama imao uvijek neko poštivanje", rekao je Darko.

"Strastven i dinamičan posao"

Nema mjesta u Hrvatskoj gdje nisu hvatali zmije. Zovu ih ljudi osobno ili preko pozivnog centra 112, a za lov imaju dozvolu Ministarstva zaštite okoliša.

"To je jedan strastven i dinamičan posao. Po struci sam agronom, volim životinje. Svaka intervencija je zanimljiva, predstavlja određen izazov", rekao je Vlado.

Darko se ovim poslom bavi 40 godina. Zmije je, nekad davno lovio za Imunološki zavod i farmaceutske kompanije iz regije. Sada toga više nema, pa zmije hvata u domovima. No, za to nije plaćen jer ni lokalna, ni nacionalna vlast nemaju sluha za ono što radi.

"I išao sam u Ministarstvo zaštite prirode koji su mi obećali, svih tih godina da će mi oni pomoći, natječaj će biti ovakav pa onakav pa kada smo ušli u Europsku uniju, iz fonda EU će biti sredstva ovaka onakva i ostalo je na ničem i ja sam sada ostao u blokadi. Ja sam za svoj rad koji sam radio džabe sam ostao dužan", rekao je Darko.

Sve vrste u Hrvatskoj su zaštićene

A oni štite ljude od zmija, ali i, u većini slučajeva, zmije od ljudi. Jer sve vrste u Hrvatskoj su zaštićene.

"U Hrvatskoj preko 90 posto zmija iz straha strada od ljudi. Ljudi ih jednostavno zatuku lopatom. A mi smo jedini koji smo trenutno ovlašteni od strane Ministarstva da vršimo zaštitu, odnosno namjerno izuzimanje životinja iz prirode i vraćanje u stanište", rekao je Vlado.

Početkom mjeseca u Ivanić gradu, a onda sutradan u Solinu. Bliski susreti sa zmijama ovih su dana česti. Nikad nisu ugodni.

Zna to i baka Kata koja dogodovštinu od prije 6 godina pamti kao da je bila jučer.

"Otvorila sam pećnicu, kad sam pogledala, zmija je bila unutra smotana kao burek. Ja sam brzo lupila vratima i maknula se", rekla je Kata Šulc iz Podvinja.

Od otrovne riđovke spasio ju je upravo Darko. "Ja kažem: 'Darko, koliko sam ja sada dužna tebi?', on kaže: 'Ništa'", prepričala je Kata.

"Nakon par minuta od ugriza počele su me stezati žile"

U dijelu oko Slavonskog Broda puno je riđovki pa ponekad netko nastrada. Anto je prije 30-ak godina kada mu je bilo 11, iz prve ruke doznao da ugriz otrovnice nije bezazlen.

"Prije je bilo to normalno, bos hodati svagdje. Tata je otišao u ribe, ja sam otišao za njim, nisam ga mogao naći. Ugrizla me za prst na nozi. Nakon jedno, šta ja znam, par minuta, su me počele žile stezati, peći, mučnina. Tu sam reagirao, potrčao sam kući, što je još gora stvar", rekao je Anto Srbalja iz Šumeća.

Do trenutka kada je stigao do bolnice mogao je micati samo očima. Ubrzo je završio u komi iz koje se probudio nakon 2 dana. "Otac je ljut. Ali dobro je, sve je u redu, prošlo je", rekao je Anto.

"Zmije su mi iz vreće pogjegle van"

Darka zmija nikada nije ugrizla, ali je nekoliko puta bilo blizu. Jednom je lovio zmije za Imunološki i stavljao ih u vreću.

"Zmije su mi iz vreće pobjegle van, jedna mi je pala u čizmu. Nisam je osjetio odmah, tek kasnije i pogledam u čizmu i kada sam pogledao u čizmu, zmija je iskočila van. Bio sam sabran, smirio sam se, pustio sam je da iziđe van. Mogao sam je uhvatiti, da je odnesem, da je prodam, ali nisam. Kad me nije ugrizla, zahvalio sam se zmiji, ona je otišla dalje živjeti, ja sam otišao svojim putem", rekao je Darko.

Zmije hvataju posebnim štapovima pa stavljaju u kutije.

"Zamolio bih one koji love zmije da ih ne hvataju za rep, jer je opasnost da ih može ugrist. Ona se može uvinut do gore i ja sam toliko obazriv da zna", rekao je Darko.

Poskok je opasniji od riđovke

Iako je riđovka najotrovnija, poskok je za ljude opasniji jer pri ugrizu pušta više otrova. "Poskok je svakako najpoznatija otrovnica u Hrvatskoj. Riječ je o vrsti koja ima širu rasprostranjenost, od obalnog područja preko planinskog i velikog dijela kontinenta. Riječ je o vrsti koja je prilično velika i koja živi prilično eksponirano i mirno", rekao je kurator za gmazove, vodozemce i ribe Zoološkog vrta Ivan Cizelj.

Lani je izvanbolnička hitna medicinska služba obavila 70 intervencija vezanih uz ugriz ili sumnju na ugriz zmije otrovnice i pritom je tek 3-oje pacijenata primilo serum.

"U Hrvatskoj ima 15 vrsta zmija, od čega su samo 3 vrste otrovne, odnosno opasne za čovjeka. To su poskok, riđovka i planinski žutokrug. Planinski žutokrug je najmanje poznata i najmanje u sukobu s ljudima iz razloga što živi na visokim nadmorskim visinama", rekao je Ivan.

Zmije su izvor antigena

Iako Imunološki već 7 godina ne proizvodi zmijski protuotrov, još održavaju hladni pogon. U Brezju imaju laboratorij i farmu životinja. Tu se proizvodila tzv. hiperimuna plazma koja je bila prva faza razvoja.

"Zmije koje se ovdje nalaze su nama izvor antigena. Znači mi, postupak se zove mužnja zmija. Mi prikupljamo otrov pri tekućoj frakciji i nakon sušenja, odnosno dehidracije, on se razrijedi i tada čini antigensku osnovu za imunizaciju konja", rekao je voditelj Odjela za proizvodnju antiseruma i uzgoj pokusnih životinja Hrvoje Šindler.

To se potom ubrizgava u konja i čeka da on na taj otrov stvori imunitet. Pritom utjecaj otrova na konja nije ni približno jak kao kod čovjeka. "Te životinje, od njih onda uzimamo krv i iz te krvi izdvajamo tekuću frakciju plazmu koju onda pripremamo za preradu. Kako bi došli do finalnog proizvoda", rekao je Šindler.

U posljednjih 5 godina proizvodnje Imunološki zavod proizveo je oko 64 tisuće bočica. Više od 90% proizvoda plasirano je na inozemno tržište, a ostatak je bio dovoljan za Hrvatsku. Posljednje kapi dragocjenog seruma iskoristili smo u studenom prošle godine.

"To je biološki pripravak, kojem su glavne karakteristike sterilnost i učinkovitost. On se tako i prosuđuje. Dakle njegov deklariran rok valjanosti se procjenjuje po tima parametrima. Tako da vi možete, teoretski, testiranjem tog biološkog pripravka produljiti rok valjanosti", rekao je Šindler.

Uz ljude, serum se koristi i za životinje. A specifičan je jer pokriva otrove čak 5 zmija otrovnica, dok uvozni često štite samo od 1 vrste. Zato se u Imunološkom svi nadaju da će u budućnosti opet proizvoditi i dotad su u niskom startu.

"Planovi za budućnost su tamo gdje smo stali, da samo nastavimo. Pod a - nastavak proizvodnje zmijske hiperimune plazme, pod b - ovi uzgoji laboratorijskih životinja da se samo pokrenu", rekao je Šindler.

Ako vas ugrize zmija, važno je ostati miran i pozvati pomoć

Zmijski serum je važna i nezamjenjiva terapija. Ako vas zmija ugrize, važno je ostati miran i pozvati pomoć. U prirodi je izbjegavati, a ako uđe u kuću - pozvati Darka i Vladu.

"Nisam vam ja neka stručna osoba da sam naučio stručan biti, da znam njihovu genetiku. Ja sam samo jedan lovac koji zna, moja možda specijalnost u svemu tome je što ja znam gdje se ta zmija može skriti. I to je ono što ja koristim", rekao je Darko.

I dobro da koristi, jer da nema njih, možda bi bilo puno više ugriza. Jer ono što se u gradu lakše zaboravi je da smo mi, baš kao i životinje, dio prirode i da s njima moramo živjeti.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!