Ostani doma
Potraga

investitori čekaju u redu

U Hrvatskoj uskoro niču goleme solarne elektrane: Potraga istražuje tko će ih raditi i zašto se dio stručnjaka tome žestoko protiv

U Hrvatskoj uskoro niču goleme solarne elektrane: Potraga istražuje tko će ih raditi i zašto se dio stručnjaka tome žestoko protiv
RTL

Tko će ih graditi, gdje i s koliko će ih milijuna država poticati?

Nepregledna prostranstva diljem Hrvatske uskoro bi mogli prekriti solarni paneli za proizvodnju električne energije.

Potencijalni investitori čekaju u redu jer država je nedavno propisala velike kvote za megapostrojenja i uvela takozvani premijski model koji osigurava vraćanje investicije kroz 12 godina. No dio stručnjaka smatra da se takvi unosni projekti ne bi trebali financirati javnim novcem, a ni svi građani ne žele goleme pogone u svom susjedstvu. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Ja sam prvu solarnu elektranu radio za dva milijuna, a danas košta 600 tisuća eura", kaže Zlatko Bukovac, vlasnik Soltecha.

Da je smještena u Danskoj ili Njemačkoj, isti bi paneli davali 30 posto energije manje.

"Hrvatska ima tu mogućnost, osim što ima šume, bioraznolikost, ima i dosta kamenjara, neplodne zemlje, ona je dobra i za velike sustave, 50, 100 megawata se može graditi", rekao je Bukovac.

Kada oblak prođe iznad polja veličine dva nogometna igrališta, u sekundi proizvodnja energije padne. Ali opet se brzo vraća na maksimum. Samo se čini da je solarna energija nestabilna. Tehnologija solara se razvija, postaje bolja i jeftinija, a Bukovac misli da premijski model nije nužan.

"Poanta je da ćemo imati malo struke i nekakvo tržišno natjecanje u ponudama, ali i to će se izigrati, znam i kako", upozorava Bukovac.

Tko ne bi volio znati koja će biti cijena novog premijskog modela koji uvodi Hrvatska, gdje će se velike elektrane graditi, tko je od investitora u niskom startu. Potraga je u Općini Promina. Malo tko od ministara i državnih činovnika zalazi ovdje. Ali, telefoni zvone.

U čemu je tajna premijskog modela?

Idealno je ovo područje za solarnu elektranu, kažu stručnjaci. Veliki broj sunčanih dana, viša nadmorska visina i najvažnije - dalekovod.

Najdalje je u utrci za ova polja došao Aljoša Pleić iz Acciona Energije, španjolske tvrtke koju u Hrvatskoj zastupa. Često je u Oklaju. Zasad imaju suglasnost za energetski priključak, čekaju studiju o utjecaju na okoliš. Ovdje planiraju graditi solarnu elektranu snage 150 megavata. To je više od bloka 1 termoelektrane Plomin.

Iako je jedan investitor najdalje otišao u prikupljanju dokumentacije, još ništa nije gotovo. Načelnik tvrdi: na državnoj razini procedura je puna rupa. Daje primjer: u Općini je i manje polje, trebala bi se graditi elektrana od 15 megawata, deset puta manje od grdosije u velikom polju.

U Promini susjednoj općini Ervenik rasla je proteklih godina vjetroelektrana izdašno poticana. Vjetropark Krš Pađene koji je otpuhao Josipu Rimac i ekipu u Remetinac. I dok je država bogato poticala gradnju vjetroelektrana i nekolicinu investitora, velike solarne elektrane bile su na čekanju s poticajima. Sve dok u fotofinišu bivše Plenkovićeve Vlade, ministar Ćorić nije donio uredbu o kvotama.

Ukratko, kvota za velike solarne elektrane iznad 10 megavata instalirane snage narasla je na 625 megavata.

Gdje su već izgrađene solarne elektrane, gdje se planiraju graditi, tko ih potiče, tko se protiv njih buni i zašto saznajte u priči Silvane Menđušić. 

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!