Ostani doma
Potraga

POTRAGA ISTRAŽUJE

Država potrošila milijarde za pomoć, poduzetnici na koljenima: Kad ćemo se i kako izvući iz krize?

Država potrošila milijarde za pomoć, poduzetnici na koljenima: Kad ćemo se i kako izvući iz krize?
RTL

Kriza bez presedana rezultirala je rekordnim padom gospodarstva, ali ogolila vječne probleme koji su se redovito stavljali pod tepih

Imaju stroj za vezenje, rade i digitalni tisak. Jasna i njezin suprug vlasnici su male tvrtke i od svog posla žive već godinama. No, sada su zabrinuti. 

"Ljudi nemaju novca, ovo je radna odjeća i marketing to je luksuz . I kad imate situaciju da vam je upitan opstanak tvrtke vi ne dajete na luksuz. To se stavlja na čekanje dok se vremena ne promijene", kazala je suvlasnica tvrtke Jasna Spaić.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

A vremena nisu laka. 

"Osmi mjesec nije bilo posla uopće, u redu - godišnji, ali i sad nije da je neka navala. Mi nemamo velike ugovore, ako nemate ništa u najavi ne možete raditi planove, imate fiksne troškove, zakonske okvire u kojima morate podmiriti i plaće i doprinose i sve ostalo, ako to ne napravite kaznit će vas i sad je tu delikatna situacija", kaže Spaić. 

"Nemamo zalihe. Sve se istopilo"

Jasnina tvrtka dobila je prvi paket pomoći od Vlade, kao i još gotovo 114 000 poslodavaca, za oko 632 000 radnika. No, za lipanj joj pomoć nije isplaćena. S drugim valom mjera, u ljetnim mjesecima, država je pomogla s još oko 525 milijuna kuna. Ali ne više onima kojima je promet pao 20 posto ili više kao u ožujku, već je pad prometa trebao biti veći od 50 posto. Bili su, kaže, jako blizu, ali nedovoljno za pomoć. 

"Nemamo zalihe. Što smo imali s obzirom da nismo ostvarili potpore u lipnju i srpnju se istopilo", kaže Spaić. 

"Bez privatnog novca ne bih mogao isplatiti plaće"

Sličnu priču imaju mnogi. Davor Bienenfeld vlasnik je ugostiteljskog objekta u centru grada. Dio posla orijentiran je na restoran, drugi dio na bar u sklopu lokala koji sada radi s propisanim ograničenjima. Nakon lockdowna i prvih mjera koje su spasile radnike od otpuštanja, velik dio gostiju do danas se nije vratio. 

"Prešao sam 40 posto prometa. Nisam dobio mjere, morao sam dati privatne novce, bez toga ne bi bilo moguće isplatiti plaće, od nas se očekuje da s 50 posto prometa radimo profit, a ja to ne znam. Ovaj lokal bi i sa 70 posto prometa jedva našao profitabilnost. To bi bilo preživljavanje", kaže Bienenfeld

Nije nikoga otpustio, preživjeli su s umanjenom plaćom, no radna mjesta koja je otvarao prošle jeseni, kada se promet nakon ljetne pauze dizao, sada više ne nudi. Zahvaljujući prvim mjerama mnoga radna mjesta su spašena. Ipak, bez posla je u krizi ostalo 16 000 radnika. 

"Do srpnja smo uložili 6, 3 milijarde kuna direktno i kad se zbroji oslobođenje od doprinosa to je skoro 9, 1 milijarda iz EU i proračuna još oko 300 milijuna za kolovoz i sad ćemo vidjeti do kraja godine", kaže Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada. 

"Car je gol"

Odraz tzv. lockdowna su i podaci o rekordnom padu BDP-a za 15,1 posto u drugom kvartalu. 

"Car je gol. Sada je puno jasnije i onima kojima do sada nije bilo jasno gdje su krucijalni problemi hrvatskog društva. U njegovoj strukturi i to sada vidimo", rekao je Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. 

22 posto pada BDP-a ima Španjolska, Francuska 19, Italija 17. Korona kriza nije napravila dar mar samo kod nas, već u cijelom svijetu. Dogodio se, kažu stručnjaci, šok ponude i šok potražnje u isto vrijeme. A uobičajene krize obično odaberu samo jedan. 

"Nisam protiv, ali prevelika koncentracija na uslužne djelatnosti nije dobra. To je jedan od razloga, ali i niz drugih koji su vezani na reforme u ovom sustavu koje nikako da se počnu realizirati bez obzira koji veliki sustav gledate – mirovinski, zdravstveni, obrazovanje, javnu upravu, regionalni ustroj i niz drugih stvari", kazao je Brkić. 

Sve je krenulo dolje. Domaća potražnja pala je 10 posto, osobna potrošnja 14 posto, zabilježen je i značajan pad investicija, dok je blagi rast zabilježila samo državna potrošnja. Izvoz roba pao je za 10 posto, izvoz usluga u kojem je turistički promet za čak 67 posto.

"Što možete izvoziti?"

"Što možete izvoziti? Koji su to industrijski proizvodi četvrte generacije, a ne prve industrijske revolucije. Što nudite tom tržištu? Kod nas je velik dio izvoza tehnički i tehnološki inferioran", rekao je Brkić. 

I u privatnom sektoru, stručnjaci vide niz problema. 

"Jedan od problema hrvatskog poduzetništva je što su naslonjeni na državu za koju drže da je prevelika, slaba. Od istočnog grijeha privatizacije do danas... I oni će morati u reforme", rekao je Brkić.

"Ne može javni sektor biti najveći poslodavac u zemlji. U ovom trenutku 45 posto radnih mjesta ovisi o državnom sektoru", ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.  

Sve su to razlozi zašto smo krhki i tu treba tražiti uzroke, a onda i odgovore na krizu. Koliko će trajati, koga će sve pogoditi, kako stoje banke, što se događa na tržištu nekretnina – više pogledajte u prilogu Sanje Čatipović:

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!